|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Finska ukida školske predmete

Mirjana Ilić, 11.2.2017
Ova severnoevropska zemlja će do 2020. godine umesto standardnih predmeta kao što su fizika, matematika, istorija, književnost, uvesti drugačiji pristup životu, kroz obrazovanje.
Ključne reči:

image
/11


U eri tehnološkog napretka i lako dostupnih informacija, sistemi obrazovanja u nekim zemljama pokušavaju da prate dešavanja. U nekim drugima se kruto ne menjaju. Ipak, u većini obrazovnih sistema i danas predavači očekuju od dece da znaju celokupno gradivo iz knjiga, bez obzira na to da li je baš to znanje potrebno i primenljivo u profesionalnom razvoju. Ipak, postoji jedna zemlja koja je načinila odvažan korak u promeni obrazovanja svoje dece. Tako što je odlučila da u potpunosti ukine sve predmete i promeni pristup obrazovanju iz korena.

Finska je odlučila da to promeni i uvede nešto što je pogodno za 21.-i vek. Ova severnoevropska zemlja će do 2020. godine umesto standardnih predmeta kao što su fizika, matematika, istorija, književnost, uvesti drugačiji pristup životu, kroz obrazovanje.

Finsko ministarstvo obrazovanja je počelo promociju učenja zasnovanog na fenomenima.

Kako se navodi na njihovom zvaničnom sajtu: “Učenje i podučavanje zasnovano na fenomenima (PhenoBL) holistički realnog sveta pruža polaznu tačku za progresivnije saznavanje. Pojave se izučavaju kao kompletni entiteti, u svom stvarnom kontekstu, a informacije i veštine u vezi sa njima se proučavaju ukrštanjem granica između subjekata.”

To znači da će umesto učenja teorijske fizike (ili bilo kog drugog predmeta) učenici imati priliku da izaberu fenomene koje sreću u realnom okruženju, kao što su na primer mediji i tehnologije. Ove pojave će se proučavati kroz interdisciplinaran pristup, što podrazumeva uključene subjekte. Na primer, student koji želi da studira neki stručni predmet može da se koristi tzv. “kafeterija uslugom” i svoj predmet proučava kroz elemente matematike, fizike, hemije ili komunikacijskih veština.

Ova zemlja je smislila (čini se) vrlo jednostavan princip. Zamislite čime želite da se bavite i koja su vam sve znanja potrebna za obavljanje tog posla. Prema njihovim rečima, ovo je suština PhenoBL principa.

Ova vrsta učenja je zapravo u potpunosti interaktivna, jer učenik od profesora zahteva određene informacije i nije više samo slušalac. Takođe, u procesu učenja đaci će imati priliku da sarađuju sa svojim vršnjacima i predavačima iz drugih škola. Kroz razmenu informacija i kolektivno istraživanje moći će da primene dobijenih odgovora u praksi, u svom okruženju.

Način predavanja se takođe menja

Umesto tradicionalnog pristupa gde je predavač u centru učenja, a đaci sede u klupama i slušaju njegovo predavanje, pristup se menja na holistički. To zapravo znači da se svakoj pojavi (svakoj informaciji) pristupa na najpogodniji, istraživački način. Međutim, kako princip PhenoBL kaže: “Polazna tačka ovakve vrste učenja jeste konstruktivizam. Gde učenici sebe vide kao graditelje, a ne samo kao konzumente znanja.”

Ovaj obrazovni sistem ima tendenciju da aktivira učenike i vidi kako se informacije formiraju u društvenom kontekstu, umesto da se vide kao unutrašnji element svakog pojedinca. Ovakav vid učenja podržava pitanja, a ne reprodukciju znanja. Takođe, kroz eksperimente, zahteva individualne odgovore i zaključke, a ne one knjiške. Poslednji korak u nizu ovih reformi jeste praktična primena naučenog. Odnosno, kakve generacije obrazovanih će to biti i kako će moći da obavljaju poslove za koje su se edukovali. Ovakav vid promena zahteva saradnju svih profesora, tj. razmenu informacija između njih. Zbog toga je Finska već uvela dodatnu obuku koju prolaze predavači da bi spremno dočekali tu 2020.-u godinu.

Sličan pristup već postoji u predškolskim ustanovama koji ova zemlja primenjuje poslednje tri godine. Zove se Razigrani saznajni centar i koristi se kao polazna tačka za što bolje implementiranje novog vida obrazovanja.

Ova zemlja je uključila već 2/3 svojih predavača u pripremni rad, u skladu sa novim sistemom. Saradnja sa nastavnicima je u osnovi stvaranja novog plana i programa. Iz perspektive predavača, ovaj stil predavanja je višestruko koristan za njih. Neki od njih su već počeli sa realizacijom ovakvog vida podučavanja i tvrde da ne mogu da se vrate na stari sistem. Ovo i ne iznenađuje previše, jer je interaktivna nastava dokazala mnogo veće aktivno učešće i interesovanje dece za nastavni program. Trenutno škole imaju obavezu da uvedu princip učenja po fenomenima samo jednu, najčešće završnu godinu. Plan je da se u potpunosti implementira do 2020.-e godine.


Izvor: Pasarella.rs


Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Ko su deca koja nemaju alergije i nisu bol...
Većina nas se sa radošću seća odrastanja, u kojem je igra u blatu i pesku bila svakodenvna aktivnost, a često i vrhunac ...
12
Prelepa GRČKA imena ZA DEČAKE
Grčka je zemlja sa drevnom kulturom, bogovima i mitološkim bićama, koja nam je dala i prelepa ženska i muška grčka imena...
6
BUDUĆE VOĐE: 7 osobina prolećnih beba
Zima, proleće, leto ili jesen ... Da li znate da godišnje doba utiče na našu ličnost? Mnoga istraživanja pokazala su kak...
6
Moja mama divno priča svake noći
Autor: Svetislav Sveta Vuković, Peva: Dečiji hor Kolibri
6





Šta kažu mame, veronauka ili građansko vas...
Pročitajte šta kažu Ringerajine mame na temu - Veronauka ili Građansko vaspitanje?
Zašto deca treba da koriste prste pri raču...
Braneći učenicima korišćenje prstiju dok računaju moglo bi, prema novim istraživanjima mozga, biti slično zaustavljanju ...



image
dudas
Ima li koga da ga grlo boli? Otvorite Apis goli! Prsnite me 2, 3 puta, nije fol-nestaće bol!
"Dobro veče, od sad ovde nema zime, Imuno je moje ime. Vitamini, minerali-sve staje u gutljaj mali. Popij mene, mala vilo, nazdravlje ti bilo!" "Imaćemo još jednog gosta, pomoći će vili dosta. Evo ga, tu je"-Imuno reče. "Uđi, uđi, druže moj, dobi li protiv kašlja boj?" "Znaš, Imuno-Broncamil se smeška, kakva je to borba teška. Uspeo sam, za kašalj sam tata mata!" I odjednom neko pokuca na vrata. "Ima li koga da ga grlo boli? Otvorite Apis goli! Prsnite me 2, 3 puta, nije fol-nestaće bol!" Istina je sve što kaže Apis gola, jako brzo rešiće vas bola. "Gde li nam je Fitobalm, kud se dede, ne videh ga od prošle srede? "Sad će doći"- Imuno reče. "Ima li šta od zapušenog nosića preče?" "Kuc, kuc, stigao sam"- Fitobalm se javi. "Mala vilo, odmah me pod nosić stavi. Jel osećaš borovine moć? Sada lepo diši i spavaj, laku noć!" I tako Pharmalife družina ova isprati vilu u carstvo snova.  Više >>
image

Anketa

Трудноћа.
пеперутка16

Који део трудноће вам се највише допао или Најлакши?

Click Here