|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Dr Rajović: Mobilni telefon na dečiji mozak deluje KAO DROGA

Uredništvo portala Ringeraja.rs, 9.4.2023
Sve više stručnjaka savetuje roditeljima da deci ograniče vreme provedeno sa proizvodima nove tehnologije, a posebno kada je u pitanju korišćenje mobilnih telefona.

image
Otkriveno je da previše provedenog vremena kraj ekrana fizički može da promeni strukturu mozga kod dece. Foto: Freepik.com
/11


Posledice njihovog nekontrolisanog korišćenja, kao i laptopa i tableta, uz sedenje ispred računara i televizora jesu ozbiljne, a ponekad i zastrašujuće.

U najnovijoj studiji koju su finansirali nacionalni instituti za zdravlje nekoliko evropskih zemalja otkriveno je da previše provedenog vremena kraj ekrana fizički može da promeni strukturu mozga kod dece. Studija je otkrila prerano tanjenje korteksa mozga - prvog sloja koji pomaže u procesiranju informacija iz fizičkog sveta.

Na takve probleme, kao i na oštećenje očnog dna koje se može javiti preteranom upotrebom mobilnih telefona, upozorava i dr Ranko Rajović, jedan od najvećih stručnjaka u Evropi za rani razvoj inteligencije kod dece, koji kaže za “Blic” da deca kada koriste mobilni kao da se drogiraju.

 

PROČITAJ JOŠ: Ko odgaja decu koja po ceo dan "skroluju" po telefonu?

 

BIOLOŠKA NAGRADA

Svaki put kad mozak nešto novo nauči, luči hormone sreće – endorfine. To je biološka nagrada kad nešto savladamo. Kad dete prohoda svojih prvih par koraka u životu, ono je tada puno tih hormona sreće. Kad protrči, nauči da pliva, nauči da vozi bicikl... Taj veliki endorfin dobije se pet-šest puta u životu. Mali endorfin dobije se jednom dnevno ili u dva dana. Dete kada dobije telefon dešava se sledeće: kada pređe jedan nivo igrice, dobije endorfin, drugi nivo – ponovo endorfin, treći nivo – endorfin i tako dalje. Za 10 minuta 10 puta se javi hormon sreće, što nije fiziološki. Endorfinski receptori su kao morfijumski receptori – dete kao da se drogira, a roditelji toga nisu svesni – objašnjava nam dr Rajović, koji je inače specijalista interne medicine, magistar neurofiziologije i doktor sportskih nauka, saradnik UNICEF-a za ranu edukaciju i osnivač Mense Srbije.


Dr Rajović kaže da je lično apsolutno za modernu tehnologiju i ističe da su sve to korisne stvari, ali da se postavlja pitanje granice na šta prvo moraju da reaguju roditelji koji bi trebalo da znaju koliko su nove tehnologije dobre, ali i potencijalno opasne.
- Ako roditelj kupi detetu mobilni i pusti bez ikakvih ograničenja da dete samo odredi gde je granica korišćenja, onda se pravi problem jer mobilni i svi sadržaji koje nudi brzo okupiraju dečji mozak. Bolje je ograničiti upotrebu mobilnih ili potpuno onemogućiti pristup, posebno maloj deci čiji se mozak i kognitivne regije intenzino razvijaju (do pete godine najviše i nešto manje do sedme i dvanaeste godine). Ako roditelj koristi mobilni telefon po nekoliko sati dnevno (internet, poruke, FB, drugi sadržaji), onda će to verovatno raditi i dete. Bolje je da roditelj recimo čita knjige i odmalena uči dete da gleda i čita slikovnice, i to će biti dobar putokaz za dete – ističe naš sagovornik.
NEOPHODNA GRANICA
Dr Rajović kaže da je poslednje istraživanje, čiji se rezultati još obrađuju, pokazalo da je primetan porast broja dece sa mobilnim telefonima, a da te aparate ima čak oko 90 odsto učenika u četvrtom i petom razredu.
- Od toga četvrtina učenika ga koristi samo za zvanje, a ostali koriste dostupne aplikacije i većina njih provodi u proseku od jednog do dva sata dnevno, a vikendom do tri sata uz telefon. Zabrinjavajuće je što taj trend raste čak i kod mlađe dece. Moram istaći da su mobilni telefoni apsolutno nedopustivi za decu u vrtiću ili u nižim razredima osnovne škole. Međutim, svedok sam i vidim da roditelji često kupuju telefone i deci u prvom ili drugom razredu osnovne škole. Ako gledamo strogo biološki, njima telefoni nisu potrebni do 13-14. godine, odnosno do kraja osnovne škole. Sve ovo znači da moramo da se aktivnije bavimo ovim problemom, da roditelji budu edukovani, da se uvede kontrola korišćenja novih tehnologija (jer je gotovo nemoguće zabraniti) i tako sprečimo oštećenje biološkog razvoja deteta – smatra dr Rajović.
Dr Rajović kaže da je jedini savet koji može dati roditeljima taj da ne kupuju deci mobilne, a ako su ga već kupili, da naprave granicu korišćenja, i to maksimum pola sata.
- Dao sam predlog u okviru EU projekta Erasmus (NTC for all), da se napravi aplikacija koja će omogućiti kontrolu korišćenja mobilnih i nadzora i nadam se da će to biti pomoć za roditelje, ali pre svega za decu. Aplikacija je nazvana NTC green i trenutno je u fazi ispitivanja i biće dostupna roditeljima već u januaru, a napravljena je tako da, nakon što se instalira u telefon, ona će sprečiti dete da ga koristi duže od pola sata. Tada se telefon zaključa i ako dete ponovo želi da se igra, moraće prvo 20-ak minuta da se kreće sa telefonom i izvodi razne zadatke da bi ponovo proradio – objašnjava nam naš sagovornik.
Usmeriti pažnju na druge stvari
Sa dr Rajovićem slaže se i pedagog Sanja Rista Popić, koja kaže da je na pitanje u kom uzrastu detetu dozvoliti da koristi mobilni telefon pravi odgovor: Što kasnije, to bolje!
- Roditeljima je ponekad teško izvodljivo da preporuke ovog tipa primene i u praksi jer kompjuter i mobilni telefon čine sastavni deo njihove svakodnevice. U tom smislu, ukoliko se roditelji ponekad i nađu u situaciji da dete izlože ekranu u nekom delu dana, važno je da vode računa da to ne bude odmah ujutru ili neposredno pred spavanje, za vreme jela, igre, da se on koristi namenski, u kratkom vremenskom periodu, te da se uređaj isključi po završetku sadržaja. Dok je dete malo, to mogu biti kratke, blage, edukativne forme bez reklama od 5 do 10 ili 15 minuta, bez grubih smena tonova i slika. Važno je imati u vidu vrstu i intenzitet sadržaja kojem se dete izlaže, te prethodno izvršiti odabir prihvatljivog sadržaja u skladu sa uzrastom deteta – savetuje naša sagovornica koja je specijalista za konsalting i edukaciju roditelja.
Ona kaže da decu ne treba nagovarati i ubeđivati da ne koriste mobilne telefone, već sa njima treba uspostaviti odnos međusobnog poštovanja i poverenja, uključiti ih u uspostavljanje porodičnih pravila oko korišćenja ekrana, te postići jasan dogovor oko toga šta se u koje vreme koliko dugo može gledati (na dnevnom ili još bolje nedeljnom nivou) da se sedenje pred ekranom ne bi ustanovilo kao svakodnevna navika.
- Što je dete uključenije u postavljanje kućnih pravila ovog tipa, ohrabrivanje da razvija odgovornost i samostalno isključivanje uređaja po završetku, to su veće šanse da će se dete radije pridržavati ovog pravila i sa roditeljem lakše sarađivati oko toga. U “vreme za ekran” se računa bilo koji tip uređaja (mobilni, tablet, kompjuter) pa je važno i to imati na umu. Kada su u pitanju deca ranog uzrasta, na roditelju je da vrši odabir, da odlučuje koji sadržaj je u skladu sa njegovim vrednostima i prioritetima, da upoznaje dete sa tim šta je njemu prihvatljivo da gleda a šta nije, te da se stara o tome da se to poštuje. Ne samo u svojoj kući već i u detetovom širem okruženju (dok provodi vreme sa dadiljom, bakom i dekom, u vrtiću...) – objašnjava Sanja Rista Popić.
Takođe, mnogi roditelji ne znaju šta da rade ukoliko ih dete ne sluša i uporno traži telefon. Imate li neki savet za njih, kako da ostanu čvrsti u stavu da ograniče upotrebu telefona svom mališanu?
U slučaju da roditelji ne znaju šta da rade ukoliko ih dete ne sluša i uporno traži telefon, ona kaže da onda tate i mame uvek mogu usmeriti svoju i detetovu pažnju na sve one druge lepe, zanimljive i korisne dnevne aktivnosti koje smatraju prioritetima, koje su dugoročno dobre kako za dete tako i njihov međusobni odnos.
- Podrazumeva se da i sami kod sebe razvijaju dobre navike koje će detetu poslužiti kao dobar primer. Ukoliko dete od ranog uzrasta ohrabruju da čita, da se slobodno i samostalno igra, da ide napolje, provodi vreme u prirodi, da se druži, da razvija maštu, da se kreće i bude aktivno, ukoliko roditelj provodi dovoljno kvalitetnog vremena sa njim i neguje blizak odnos - tada nema toliko bojazni od telefona. Čak i mobilni telefon može da se koristi radije za neke druge namene, kao na primer, za fotografisanje. Kada god dete uporno traži telefon i pored jasnih dogovora oko toga, iza toga često stoji neka potreba koju dete na taj način pokušava da zadovolji koje najčešće ni samo nije svesno. Kada roditelj pomogne detetu da identifikuje kako na drugačiji način može zadovoljiti ono što mu je potrebno, tada je mnogo lakše zajedničkim snagama iznaći odgovarajuće alternative – smatra naša sagovornica.

Dr Rajović kaže da je lično apsolutno za modernu tehnologiju i ističe da su sve to korisne stvari, ali da se postavlja pitanje granice na šta prvo moraju da reaguju roditelji koji bi trebalo da znaju koliko su nove tehnologije dobre, ali i potencijalno opasne.

- Ako roditelj kupi detetu mobilni i pusti bez ikakvih ograničenja da dete samo odredi gde je granica korišćenja, onda se pravi problem jer mobilni i svi sadržaji koje nudi brzo okupiraju dečji mozak. Bolje je ograničiti upotrebu mobilnih ili potpuno onemogućiti pristup, posebno maloj deci čiji se mozak i kognitivne regije intenzino razvijaju (do pete godine najviše i nešto manje do sedme i dvanaeste godine). Ako roditelj koristi mobilni telefon po nekoliko sati dnevno (internet, poruke, FB, drugi sadržaji), onda će to verovatno raditi i dete. Bolje je da roditelj recimo čita knjige i odmalena uči dete da gleda i čita slikovnice, i to će biti dobar putokaz za dete – ističe naš sagovornik.

 

PROČITAJ JOŠ: Roditelji, da li znate za pravilo 3-6-9-12?


NEOPHODNA GRANICA

Dr Rajović kaže da je poslednje istraživanje, čiji se rezultati još obrađuju, pokazalo da je primetan porast broja dece sa mobilnim telefonima, a da te aparate ima čak oko 90 odsto učenika u četvrtom i petom razredu.
- Od toga četvrtina učenika ga koristi samo za zvanje, a ostali koriste dostupne aplikacije i većina njih provodi u proseku od jednog do dva sata dnevno, a vikendom do tri sata uz telefon. Zabrinjavajuće je što taj trend raste čak i kod mlađe dece. Moram istaći da su mobilni telefoni apsolutno nedopustivi za decu u vrtiću ili u nižim razredima osnovne škole.


Međutim, svedok sam i vidim da roditelji često kupuju telefone i deci u prvom ili drugom razredu osnovne škole. Ako gledamo strogo biološki, njima telefoni nisu potrebni do 13-14. godine, odnosno do kraja osnovne škole. Sve ovo znači da moramo da se aktivnije bavimo ovim problemom, da roditelji budu edukovani, da se uvede kontrola korišćenja novih tehnologija (jer je gotovo nemoguće zabraniti) i tako sprečimo oštećenje biološkog razvoja deteta – smatra dr Rajović.


Dr Rajović kaže da je jedini savet koji može dati roditeljima taj da ne kupuju deci mobilne, a ako su ga već kupili, da naprave granicu korišćenja, i to maksimum pola sata.
- Dao sam predlog u okviru EU projekta Erasmus (NTC for all), da se napravi aplikacija koja će omogućiti kontrolu korišćenja mobilnih i nadzora i nadam se da će to biti pomoć za roditelje, ali pre svega za decu. Aplikacija je nazvana NTC green i trenutno je u fazi ispitivanja i biće dostupna roditeljima već u januaru, a napravljena je tako da, nakon što se instalira u telefon, ona će sprečiti dete da ga koristi duže od pola sata. Tada se telefon zaključa i ako dete ponovo želi da se igra, moraće prvo 20-ak minuta da se kreće sa telefonom i izvodi razne zadatke da bi ponovo proradio – objašnjava nam naš sagovornik.

 

PROČITAJ JOŠ: Deca manje spavaju ako u sobi imaju telefon, tablet ili TV


Usmeriti pažnju na druge stvari

Sa dr Rajovićem slaže se i pedagog Sanja Rista Popić, koja kaže da je na pitanje u kom uzrastu detetu dozvoliti da koristi mobilni telefon pravi odgovor: Što kasnije, to bolje!
- Roditeljima je ponekad teško izvodljivo da preporuke ovog tipa primene i u praksi jer kompjuter i mobilni telefon čine sastavni deo njihove svakodnevice.


U tom smislu, ukoliko se roditelji ponekad i nađu u situaciji da dete izlože ekranu u nekom delu dana, važno je da vode računa da to ne bude odmah ujutru ili neposredno pred spavanje, za vreme jela, igre, da se on koristi namenski, u kratkom vremenskom periodu, te da se uređaj isključi po završetku sadržaja. Dok je dete malo, to mogu biti kratke, blage, edukativne forme bez reklama od 5 do 10 ili 15 minuta, bez grubih smena tonova i slika. Važno je imati u vidu vrstu i intenzitet sadržaja kojem se dete izlaže, te prethodno izvršiti odabir prihvatljivog sadržaja u skladu sa uzrastom deteta – savetuje naša sagovornica koja je specijalista za konsalting i edukaciju roditelja.


Ona kaže da decu ne treba nagovarati i ubeđivati da ne koriste mobilne telefone, već sa njima treba uspostaviti odnos međusobnog poštovanja i poverenja, uključiti ih u uspostavljanje porodičnih pravila oko korišćenja ekrana, te postići jasan dogovor oko toga šta se u koje vreme koliko dugo može gledati (na dnevnom ili još bolje nedeljnom nivou) da se sedenje pred ekranom ne bi ustanovilo kao svakodnevna navika.


- Što je dete uključenije u postavljanje kućnih pravila ovog tipa, ohrabrivanje da razvija odgovornost i samostalno isključivanje uređaja po završetku, to su veće šanse da će se dete radije pridržavati ovog pravila i sa roditeljem lakše sarađivati oko toga. U “vreme za ekran” se računa bilo koji tip uređaja (mobilni, tablet, kompjuter) pa je važno i to imati na umu.

 

PROČITAJ JOŠ: Jesper Juul: Kako pametni telefoni i tableti izgladnjuju naša srca?


Kada su u pitanju deca ranog uzrasta, na roditelju je da vrši odabir, da odlučuje koji sadržaj je u skladu sa njegovim vrednostima i prioritetima, da upoznaje dete sa tim šta je njemu prihvatljivo da gleda a šta nije, te da se stara o tome da se to poštuje. Ne samo u svojoj kući već i u detetovom širem okruženju (dok provodi vreme sa dadiljom, bakom i dekom, u vrtiću...) – objašnjava Sanja Rista Popić.
Takođe, mnogi roditelji ne znaju šta da rade ukoliko ih dete ne sluša i uporno traži telefon. Imate li neki savet za njih, kako da ostanu čvrsti u stavu da ograniče upotrebu telefona svom mališanu?


U slučaju da roditelji ne znaju šta da rade ukoliko ih dete ne sluša i uporno traži telefon, ona kaže da onda tate i mame uvek mogu usmeriti svoju i detetovu pažnju na sve one druge lepe, zanimljive i korisne dnevne aktivnosti koje smatraju prioritetima, koje su dugoročno dobre kako za dete tako i njihov međusobni odnos.


- Podrazumeva se da i sami kod sebe razvijaju dobre navike koje će detetu poslužiti kao dobar primer. Ukoliko dete od ranog uzrasta ohrabruju da čita, da se slobodno i samostalno igra, da ide napolje, provodi vreme u prirodi, da se druži, da razvija maštu, da se kreće i bude aktivno, ukoliko roditelj provodi dovoljno kvalitetnog vremena sa njim i neguje blizak odnos - tada nema toliko bojazni od telefona. Čak i mobilni telefon može da se koristi radije za neke druge namene, kao na primer, za fotografisanje. Kada god dete uporno traži telefon i pored jasnih dogovora oko toga, iza toga često stoji neka potreba koju dete na taj način pokušava da zadovolji koje najčešće ni samo nije svesno. Kada roditelj pomogne detetu da identifikuje kako na drugačiji način može zadovoljiti ono što mu je potrebno, tada je mnogo lakše zajedničkim snagama iznaći odgovarajuće alternative – smatra naša sagovornica.


Izvor: Blic.rs

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

6 činjenica govore da ste promašaj od rodi...
Biti totalni promašaj od roditelja nije uopšte teško. Ne, prema standardima 21. veka i milionima “studija” i “religija” ...
6
Deca koja imaju tantrume biće bogatija i u...
Ako se dete bori svim silama protiv tebe, ima tantrume i prkosi autoritetu - verovatnije je da će biti uspešnije u karij...
6
PRONAĐI ME! Nestala 2-godišnja devojčica u...
Dvogodišnja Danka Ilić nestala je danas u prigradskom naselju Banjsko polje kod Bora. Prvi put u Srbiji pokrenut sistem ...
6
Dete i bicikl
Iako vam se možda čini da vaše dete potpuno »nadzire« svoj bicikl i dešavanje u okolini, ne zaboravite da deca do šeste ...
5





LJUBAV NE BROJI HROMOZOME
Vesna je došla na svet, omalena, slabašna, kosooka. Ljilja je plakala od sreće i brige: nije se plašila da dete gaji sam...
MAJKE i SINOVI - to je jedna nežna i neras...
Ali postoji ta mekoća i nekomplikovana nežnost u odnosu majka-sin, nešto što postaje sve snažnije kako moji sinovi rastu...



Anketa

Да сазнате...
пеперутка16

...да носите тројке, шта бисте радили?

Click Here