|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.
Za normalno funkcionisanje organizma i dobro zdravlje potrebno je uneti više od 6 hranljivih materija: ugljeni hidrati, proteini, masti, vitamini i minerali, voda.

image
/11


Nepravilna ishrana kao i pogrešan izbor i kombinovanje namirnica, u ljudskom organizmu izazivaju procese koji negativno utiču na zdravlje čoveka.

Zdrava hrana je ona hrana koja u sebi ne sadrži previše belančevina i masti (posebno životinjskog porekla, kakve se nalaze u mesu, jajima, siru, ribi), a bogata je ugljenim hidratima, vitaminima i mineralima koje sadrže biljna hrana, voće, inte­gralne žitarice, semenke. Za normalno funkcionisanje organizma i dobro zdravlje potrebno je uneti više od 6 hranljivih materija: ugljeni hidrati, proteini, masti, vitamini i minerali, voda. Osnovne grupe namirnica u kojima se one nalaze su voće i povrće, hleb i žitarice, mleko i mlečni proizvodi, masnoće, mahunarke.

 

GRUPA NAMIRNICA

HRANLJIVE MATERIJE

OSNOVNA FUNKCIJA

NALAZE SE U

 

VOĆE I POVRĆE

Ugljeni hidrati, vitamini, minerali

Daju vlakna, energiju,
regulaciju, zdravu kožu, dobar vid, pomažu kod zarastanja rana

svom voću i povrću

 

 

 

HLEB I ŽITARICE

Ugljeni hidrati, vitamini, minerali

Obezbeduju energiju i
zdrave nerve

integralnom hlebu, testu, pahuljicama, pirinču, proji

 

MLEKO I MLEČNI PROIZVODI

Kalcijum, vitamin A, vitamin D

Rast kostiju, zuba, rad mišića i nerava

mleko, sir, jogurt, kačkavalj, sladoled

 

MAHUNARKE

Proteini, gvožđe

Izgradnja i obnavljanje kože, kose, krvi, kostiju, mišića, prenos vitamina

soja, grašak, bob, naut, kikiriki, biljni puteri

Osnovni problem savremenog čovečanstva u pogledu nepravilne ishrane jeste prekomerno uzimanje šećera, masti i soli.

 

Masti i masnoće

obezbedjuju masne kiseline neophodne za rast i kalorije koje daju energiju našem organizmu. Masti spadaju u makronutrijense zajedno sa belančevinama i ugljenim hidratima. One su sastojak naše svakodnevne ishrane i imaju najveću energetsku vrednost od svih nutrijenasa (1g masti=9 kcal). Danas se ishrana bogata mastima posebno zasićenim mastima dovodi u vezu sa nastankom kardio i cerebrovaskularnih oboljenja kao i sa nastankom izvesnih formi raka (debelog creva, prostate, dojke, pluća). Unos masti se kreće u različitim populacijama u odnosu od 15-40 % pa i više ukupne energije unete hranom dnevno. Danas se smatra da je unos do 30 % optimalan.

Uloga masti u organizmu je sledeća:

  • Obezbeđuju energiju i energetsku rezervu što je značajno za period gladovanja i bolesti;
  • Gradivne su materije jer ulaze u izgradnju ćelijskih membrana (fosfolipidi, esencijalne masne kiseline);
  • Predstavljaju zaštitne materije jer su nosioci vitamina A, D, E i K i esencijalnih masnih kiselina. Održavaju integritet kože i sluzokože obezbeđuju zaštitu od hladnoće, traume i radioaktivnog zračenja, održavaju funkciju lojnih i mlečnih žlezda;
  • Uloga u imunitetu (lipoproteini);
  • Uloga u koagulaciji krvi (tromboplastin);
  • Masti u hrani poboljšavaju ukus i daju sitost.

Izvori masti mogu biti namirnice biljnog i životinjskog porekla. Svinjska mast, puter, pavlaka, punomasni sirevi, meso, iznutrice, masna mesa, mlečna mast su najveći izvori masti u namirnicama životinjskog porekla. Biljne masti su ulja koja se dobijaju ceđenjem semenki biljaka (kukuruza, suncokreta, soje, maslina).

 

Šećeri

najbrže proizvode energiju i masnoće, ali ne daju ništa osim toga. To su prosti ugljeni hidrati, koji u organizmu trenutno sagorevaju i ne zadržavaju se dugo, tako da energija kratko traje i ponovo se oseća potreba za hranom i to uglavnom šećerima. Preterane količine utiču na pojavu gojaznosti, karijesa, visokog krvnog pritiska, dovodi do uništavanja kalcijuma (invalidnost i deformiteti) i ostalih bolesti.

1 gram šećera sadrži 4 kalorije.

Ukoliko želite da izbegnete prekomeran unos šećera u organizam izbegavajte slatkiše, konzervirano voće, sladoled, žele, čokoladu i kremove, puding, kolače, preterano slatke pite i testa.

Beli šećer bi se trebao izbaciti iz upotrebe, a umesto njega bi bilo poželjno koristiti malteks (ječmeni slad), prirodni med, smeđi šećer ili žuti šećer.

 

So

je začin i jedan od retkih minerala u čovekovoj ishrani. Slanost je jedan od osnovnih ukusa. Dobija se iz morske vode ili iz rudnika soli. Osnovni sastojak soli je natrijum - hlorid (NaCl). Natrijum i hlor  su neophodni svim živim organizmima. Mogu se naći u biljkama, ribi i mesu, ali je so, zbog visoke koncetracije natrijum - hlorida, njihov najbolji izvor. So igra važnu ulogu u regulisanju količine vode u organizmu. Neumereno unošenje soli u organizam je nezdravo, a može dovesti i do povišenog krvnog pritiska, šloga, srčanih problema, bolesti bubrega i oticanja čitavog organizma, jer so vezuje vodu. Treba obratiti pažnju da se so u skrivenom obliku nalazi u mnogim prerađevinama. Skriveni izvori soli su: supa u kocki, začini, gotovi prelivi za jela, kiseli krastavci i ostala turšija, masline, slana peciva, puter od kikirikija, soda bikarbona, prašak za pecivo, lekovi.

Dakle unos masti, šećera i soli jeste bitan za organizam, međutim treba ih  konzumirati u granicama normale, jer prekomerno unošenje može izazvati razne bolesti.

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Pomozite svom tinejdžeru da izađe na kraj ...
Masna koža, akne, bubuljice...ovi izazovi su veliki za tinejdžere i nije im lako. Bitne i dinamične hormonske promene u ...
10
Bolesti kao posledica nepravilne ishrane
Zdrava i pravilna ishrana jedan je od osnovnih problema današnjice. Ljudi su nesvesni svakodnevnog izlaganja organizma n...
4
Uporna Ešerihija - Ne ignorišite simptome
Bol, pečenje pri mokrenju, često mokrenje i neodložna potreba za mokrenjem, potom bolno izmokravanje malo ili nimalo uri...
3
6 najčešćih nedoumica u vezi kontraceptivn...
Uprkos tome što milioni žena širom sveta koriste već nekoliko generacija oralnih kontraceptivnih pilula, u vezi sa njiho...
3





Ojačajte svoj imunitet – vitamin C
Preporuke ukazuju da je neophodna količina vitamina C koju trudnica dnevno treba da unese 80 mg ukoliko je mlađa od 18 g...
Evo zašto treba da jedemo jagode
Vreme je jagoda, iako ih ima i van sezone, sada su najukusnije. Mnogo je razloga da iskoristite narednih nekoliko nedel...



Anketa

Трудноћа.
пеперутка16

Који део трудноће вам се највише допао или Најлакши?

Click Here