Verus
|
Kako i kada ponuditi čvrstu hranu Uvođenje novih namirnica u bebinu prehranu bi trebalo biti ugodno vrijeme i za mamu i za dijete. Mama bi trebala imati pozitivan stav o tome i pustiti dijete da joj bude vodič. Kada se krene s nadohranom promjeni se bebina stolica. Neće biti jednako česta, bit će tamnija i može sadržavati komadiće hrane. Dojeno dijete se već pomalo upoznalo s raznim okusima preko majčinoga mlijeka čiji okus ovisi o hrani koju je majka jela i dijelu dana u kojem beba doji. Ovo može pripremiti bebu na hranu koju će jesti za obiteljskim stolom. KADA POČETI Većina djece pokazuje znakove spremnosti za uzimanje čvrste hrane negdje oko polovice prve godine života. Ti znakovi su: - može sjediti - izgubljen refleks kojim dijete automatski gura jezikom hranu iz usta - spremnost na žvakanje - sposobnost uzimanja hrane rukom i stavljanje u usta - smanjen zahtjev za dojenjem koji se ne može povezati s bolešću, izlaženjem zuba ili promjenama u rutini Ako dijete oko šestoga mjeseca života iznenada želi više dojiti i ta situacija potraje 4-5 dana unatoč čestim podojima, možda je vrijeme za uvođenje čvrste hrane. Ako je dijete puno mlađe od 6 mjeseci nemojte žuriti s nadohranom, jer se onda ovi česti podoji najčešće mogu povezati sa skokovima u razvoju ili promjenama u rutini. Majčino mlijeko je prirodna i sasvim dovoljna hrana za najmanje prvih 6 mjeseci djetetova života. 1997 American Academy of Pediatrics počinje preporučati isključivo majčino mlijeko prvih 6 mjeseci života. 2001, SZO mijenja preporuke, od prijašnjih da se čvrsta hrana uvodi između 4. i 6. mjeseca života, na odgađanje nadohrane do 6. mjeseca djetetova života. Jednom studijom iz 2001. (Naylor and Morroow) se pokušala odrediti optimalna starost u kojoj su donesene, zdrave bebe spremne za uvođenje čvrste hrane uzimajući u obzir četiri biološka sustava kod majke i djeteta: djetetov imunološki sustav, djetetov razvoj probavnoh sustava, djetetov razvoj oralne motorike i utjecaji dojenja na majčinu plodnost. Zaključeno je da isključivo dojenje najmanje 6 prvih mjeseci: - pruža potrebnu imunološku zaštitu djeteta u jednom jako osjetljivom periodu - daje sve nutricionističke sastojke potrebne za normalan rast i razvoj - dozvoljava djetetu da sazrije dok oralna motorika ne bude spremna za čvrstu hranu - odgađa vraćanje majčine plodnosti ISKLJUČIVO DOJENJE je davanje samo majčinoga mlijeka. Davanje čajeva, vode, adaptiranoga mlijeka i sl. uz podoje NIJE isključivo dojenje. Postoji dosta razloga zašto odgoditi uvođenje čvrste hrane do 6. mjeseca djetetova života. Evo nekih: Smanjeni rizik od razvoja alergija - U obiteljima koje imaju povijest alergija, rano uvođenje nadohrane se može povezati s alergijskim reakcijama kao astma, dermatitis, alergije na hranu i alergijski rinitis (Saarinen i Kajosaari 1995). Dok je dijete isključivo dojeno, komponente majčinog mlijeka štite djetetov digestivni trakt, reducirajući rizik da strani proteini uđu u bebin sustav i uzrokuju alergijsku reakciju. Oko šestog mjeseca života dijete počne proizvoditi dovoljno IgA antitijela da bi moglo spriječiti apsorpciju antigena hrane kroz crijevnu stijenku, reducirajući tako mogućnost alergija na hranu. Povećana sposobnost probavljanja čvrste hrane - Djetetov digestivni sistem sazrijeva prvih 6 mjeseci života. Prije nego je sistem spreman na ostalu hranu, većina čvrste hrane se slabo probavljaju i mogu uzrokovati neugodne reakcije. Osigurana ispravna prehrana preko majčinog mlijeka - Što više nadohrane (pod ovim se podrazumijeva i čaj, voda, sokovi...) dijete uzme, manje će pojesti majčinog mlijeka i tako će majka početi proizvoditi manje mlijeka. Rano uvođenje nadohrane povećava rizik od ranog prestajanja dojenja. Smanjeni rizik od infekcija uha Smanjeni rizik koji sa sobom nosi unošenje neekološki uzgajane hrane Brzi gubitak težine za majku Dijete neće početi bolje spavati ako uvedete čvrstu hranu Mnogi roditelji su se naslušali priča kako će im dijete početi spavati cijelu noć kada krenu s uvođenjem čvrste hrane. Međutim, ovo narodno vjerovanje nema potporu u činjenicama. Studije ne nalaze razliku u shemi spavanja isključivo dojene djece od djece kojima se dala čvrsta hrana prije spavanja (Macknin 1989, Keane 1988) Sva djeca nisu spremna na nadohranu u istome periodu života. Gledajte dijete, ne kalendar, da bi prepoznali djetetove znakove spremnosti. Ako beba odbija nadohranu, pokušajte ponovno za tjedan ili dva. Neka djeca koja imaju alergiju na određene vrste hrane mogu biti skroz nezainteresirana za čvrstu hranu do svojih 8, 9 mjeseci života. Ovo može biti sasvim prirodna zaštitna reakcija. Nemojte se brinuti. Mnogo djece se sasvim lijepo razvija i raste na samo majčinome mlijeku. Anemija je jako rijetka kod dojene djece. Zdravo, doneseno dijete ima zalihe željeza koje su dovoljne za najmanje prvih 6 mjeseci života kada se kombiniraju sa željezom iz majčinoga mlijeka. Količina željeza u mlijeku je mala, ali se jako dobro apsorbira (20-40%, u usporedbi s 4% iz adaptiranog mlijeka), a i dojena djeca ne gube željezo kroz stolice kao to sto rade djeca na kravljem mlijeku. Na količinu željeza u majčinom mlijeku ne utječu nadomjesci željeza koje majka uzima. KAKO UVODITI NADOHRANU Najbolje vrijeme za davanje nadohrane je kasno jutro ili rano poslijepodne. To je najčešće i najmirniji dio dana za većinu djece. Ako dijete nije zainteresirano, stavite mu stolicu kraj oca ili majke da gleda kada ostatak obitelji jede. Prve žličice hrane bi trebale značiti uvođenje nove metode hranjenja, ne zamjena za majčino mlijeko. Zato podojite prvo, zatim ponudite hranu. Na ovaj način vam se proizvodnja mlijeka neće smanjiti a dijete će biti zaineresiranije za istraživanje novog ako nije gladno. Uvijek nudite jednu po jednu namirnicu u periodu do tjedan dana. Na ovaj način možete odmah uočiti na sto dijete reagira (ako reagira). Iako dijete starije od 6 mjeseci ima znatno manju šansu od razvoja alergijske reakcije nego mlađe dijete, ipak je reakcija još uvijek moguća. Počnite tako da djetetu date 5 ml (4,7g ili manje) hrane i polako povećavajte količinu. Ovisno o starosti bebe, majka možda želi usitniti ili smiksati hranu i pomiješati s vodom ili svojim mlijekom. Alergijske reakcije mogu biti: - osip, urtikarija, pelenski osip - hripavost, astma - začepljenje nosa, simptomi prehlade - crvene oči i svrab - infekcija usne šupljine - iziritiranost, plač, kolike - probavne smetnje, povraćanje, zatvor, proljev FINGER FOOD Skuhana mrkva ili grašak, na primjer, mogu pomoći djetetu da trenira motoriku prstiju i koordinaciju. Uvijek budite kraj djeteta dok samo jede da bi mu mogli pomoći u slučaju da se krene gušiti, iako se to događa jako rijetko. Primjeri hrane koja se može jesti prstima su: - naribano voće i povrće - kruh od cjelovitih žitarica - nezaslađene žitarice za doručak - usitnjena meka hrana - zamrznuti grašak ili borovnice KOJU HRANU DATI? Princip je isti i za bebu i za cijelu obitelj: Hrana što bliža svome prirodnom obliku ima to veću nutricionističku vrijednost. Banana, avokado, krumpir Banana je hrana koju većina djece voli. Jednostavna je za dati, svježa je, sadrži više hranjivih tvari od žitarica i rijetko uzrokuje alergijske reakcije. Isto tako avokado i skuhani krumpir. Upozorenje – krumpir koji je zelen, makar i samo dijelom, nikada ne dajte djetetu. Meso Preporuča se njegovo rano uvođenje jer sadrži dosta željeza i proteina. Vegetarijanske obitelji mogu dati hranu koja je zamjena za meso. Cjelovite žitarice i kruh Preporučamo vam da žitarice dajete bez ikakvih zaslađivača. Djeca ih više vole ako su napravljena na majčinu mlijeku nego na vodi. Svježe voće Znatno je bolje davati svježe voće od onoga u konzervama koje u sebi sadrži dosta šećera. Sirovu, oguljenu jabuku ili krušku možete strugati žlicom i davati djetetu. Kruške, šljive i dinje su također dobre. Djetetu starijem od 8 mjeseci možete dati sezonsko voće. Povrće U krumpir, koji je odličan izbor za početak nadohrane, nemojte dodavati maslac i ostale mliječne proizvode. Kuhana mrkva se sviđa većini djece. Ostalo povrće nudite kuhano jedno po jedno. Nije neuobičajeno naći komadiće povrća u peleni. Mliječni proizvodi Svježi sir i jogurt se mogu početi davati kada je dijete 9 ili 10 mjeseci staro. Uzrokuju znatno manje alergija nego kravlje mlijeko. U ovoj dobi možete početi i s maslacem ili margarinom. HRANA KOJU BI TREBALO IZBJEGAVATI U PRVOJ GODINI ŽIVOTA Kravlje mlijeko je česti alergen. Dijete na dojci nema potrebe za kravljim mlijekom u tijeku cijele prve godine života. Jaja – počnite s tvrdo kuhanim žumanjkom jer je bjelanjak jaki alergen. Kikiriki Citrusno voće, suho voće, neke bobice Pržena hrana Hrana koja sadrži dodani šećer ili umjetne zaslađivače Sol Med nikada ne dajte djetetu ispod godine dana jer može sadržavati toksin botulinusa u tragovima koji dječji probavni i imunološki sustav ne može podnijeti. U obiteljima s povijesti alergija treba biti posebno oprezan sa hranom. Nadohrana se tada ne bi smjela uvoditi prije navršenih 6 mjeseci života i majka bi trebala biti jako oprezna koju će hranu dati. Visoko alergična hrana je pšenica, kukuruz, svinjetina, riba, kikiriki, rajčice, luk, kupus, bobice, lješnjak, orah, začini, citrusno voće i sokovi, čokolada i sva ostala hrana koja uzrokuje alergijske reakcije kod nekog drugog člana obitelji ili se pokazalo da dijete reagira na nju preko majčinog mlijeka. Hrana koja se ne bi smjela uvoditi prije godine dana zbog rizika od gušenja: - lješnjak, orah, kikiriki - grožđe (cijele bobice) - kokice - veći komadi kobasice - sirova mrkva i sva ostala hrana koja se može slomiti u veliki zalogaj UVOĐENJE ČAŠE Dijete može biti spremno na uvođenje čaše između 6. i 8. mjeseca života. U njoj bi trebalo biti majčino mlijeko, voda, domaća juha bez dodataka soli ili male količine nezaslađenog voćnog soka ili soka od povrća. SOK Sokovi, kao i čvrsta hrana, zamjenjuju mlijeko u dječjoj prehrani. Zato ih treba davati minimalno u tijeku prve godine života. Nakon prve godine previše soka može uzrokovati probleme s prehranom. Objavljeno: 4. lipnja 2003. Izvor: LLLI, The Breastfeeding Answer Book
|