|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Dr Bojanin: Svaka škola treba da ima defektologa jer imamo oko 10% dece koja imaju problem

Uredništvo portala Ringeraja.rs, 2.2.2023
I učitelj s njim radi i vidi da nešto ne ide. Pa se trudi, ima i dopunsku nastavu. Pa ga forsira istim metodom učenja i na dopunskoj nastavi. Potpuno besmisleno, zloupotrebljen kadar i zloupotrebljeno vreme.

image
Treba se okrenuti institutima i istraživanjima, a u osnovnim školama su jedan od izlaza i vannastavne aktivnosti. Foto: Freepik.com
/11


– Sadašnji teoretičari postmoderne, kao što je Liotar (francuski filozof Žan-Fransoa Liotar) govore da je opšte obrazovanje zastarelo i da to više nikom ne treba. Ne treba kultura, ali treba da znamo te tako praktične stvari. Oni smatraju da školu ne treba da čine provere znanja i učenja, već da samo propuštaju decu kroz svoje sisteme, bez obzira na to da li je obrazovano ili ne, kako bi išli u život. A u životu se događa kupovina i prodaja. Mi smo, dakle, u jednom vremenu kada se ide ka nipodaštavanju kulture i fakultet je ugrožen. Zato se treba okrenuti institutima i istraživanjima, a u osnovnim školama su jedan od izlaza i vannastavne aktivnosti. – govori profesor doktor Svetomir Bojanin u emisiji Agape.

 

PROČITAJ JOŠ: Ako je suđeno da ovo dete ima autizam, onda je srećno jer si mu baš ti majka


Kao jedan od velikih protivnika frontalne nastave, dr Bojanin ovom vidu podučavanja mnogo toga zamera.

– Frontalna nastava je kad uzmeš 30 učenika ispred sebe i pričaš im ono što treba da nauče. Svi oni tog trenutka imaju inteligenciju i logičko mišljenje. A u tom uzrastu, kad imaju sedam godina, još ćete naći decu koju kad staviš ispred sebe i kažeš mu da zine, on će zinuti, ali će i raširiti prste na rukama, što mu niste rekli. To je znak da motorika nije razvijena. U osmoj godini toga skoro i nema jer dete ima sazrele mišiće. Dakle, u toj sedmoj godini oni nemaju dovoljno razvijenu niti jednaku motoriku. Inteligenciju takođe nemaju svi jednaku. A mi svima njima jednak metod učenja namećemo. – primećuje dr Bojanin.


On ističe da je poznato da devojčice mnogo brže nauče da čitaju nego dečaci, kao i da taj globalni metod rada bolje od dečaka mogu da prihvate.

– Kad se pogleda patologija tikova do 10. godine kod dece, 80% su dečaci. Isto tako i autistična i deca sa hiperkinetskim sindromom. Jasno je onda da je to nešto biološko u čoveku, vezano za pol. I da ne možemo toj deci ponuditi frontalni model nastave.- tvrdi profesor Bojanin, ovogodišnji dobitnik Svetosavske nagrade.

 

PROČITAJ JOŠ: Kako razgovarati sa detetom sa govornim tegobama


Dr Bojanin kaže da, ako govorimo konkretno o deci koja imaju problem, njih je tu negde oko 10%.

– I učitelj s njim radi i vidi da nešto ne ide. Pa se trudi, ima i dopunsku nastavu. Pa ga forsira istim metodom učenja i na dopunskoj nastavi. Potpuno besmisleno, zloupotrebljen kadar i zloupotrebljeno vreme. Zato bi svaka škola trebalo da ima defektologa koji će s tim detetom raditi i koji će znati da ga uvede u mogućnost pisanja pa neka posle učitelj radi svoj posao. Dakle, taj jedan deo razvojnog procesa koji nije harmoničan treba stručni kadar da potpomogne. A taj stručni kadar treba da bude u školi. – zaključuje profesor doktor Bojanin.


Izvor: Zelenaucionica.com

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Mrežni sistem koji štiti decu od pada sa p...
Zato što brinemo o bezbednosti Vaše dece i Vaših kućnih ljubimaca prepoznati smo kao najkorisniji proizvod iz oblasti ur...
5
Dete koje skače je dete koje raste
Skakanje nije samo zabavno, već ima i višestruku korist za psihomotorni razvoj deteta. A najbolji deo što je to jednosta...
5
Majka
Bajke i pripovetke na Ringeraja.rs
5
Torte sa crtanim junacima uskoro kažnjive
Zbog zaštite autorskih prava niko u Srbiji uskoro neće smeti da prodaje torte sa likovima poznatih crtanih junaka: Pepa ...
5





Od "ne tucite decu" do toga da dec...
Deca nemaju graničnik dokle mogu da idu. Već je prisutna, ali nije vidljiva, to je agresija dece prema roditeljima. Deca...
OVO JE ZA 5+! Pismeni rad malog Teodora (9)
Pismeni rad devetogodišnjeg Teodora Kovačevića iz Beograda o njegovom ocu Milanu, koji je vrlo brzo postao viralan, razn...



image
MamaNecaVo
CortinaT krema je postala obavezan deo naše kućne apoteke!
Porodično smo atopičari i mesečno potrošimo jednu, a mažemo je svuda. Sin mi ima oset_ljivu kožu i generalno je sklon pojavi ekcema čim imunitet ode ka dole ili ako ne namažemo lice cak i kada vetric pirka. Ja imam užasne ekceme često po rukama od pranja sudova, pa izlazak napolje i tako u krug. Stoga slobodno mogu reći da ko god ima sličan problem ili AD da uzme CortinaT kremu, neće se pokajati. U moru krema slične namene, jedino nam se ova pokazala delotvorno i jedino ona održi duže vreme stanje remisije. Miris je sasvim ok, možda malo jači za moj ukus, ali ima efekta i samo to je na kraju bitno. Takođe, krema nije ni gusta a ni retka pa nema problema sa mazanjem. Moj sin se privikao sam na mazanje kože lica konkretno, pa smo tu da nazovem svakodnevnu "terapiju" i nešto bez čega se ne može, pretvorili u zabavu.  Više >>
image

Anketa

Трудноћа.
пеперутка16

Који део трудноће вам се највише допао или Најлакши?

Click Here