|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Majčino mleko je kao otisak prsta

Uredništvo portala Ringeraja.rs, 2.11.2022
Dokazano je i da dojena deca imaju manje ozbiljnih infekcija (crevnih, upala srednjeg uha, teških infekcija disajnih puteva), kao i alergija (astma, atopijski dermatitis). Značajan je i dugoročni efekat na zdravlje u odraslom dobu: smanjen rizik od metaboličkog sindroma (gojaznost, šećerna bolest, povišen holesterol, povišen krvni pritisak). Majčino mleko je hrana za mozak, jer podstiče razvoj viših moždanih funkcija: inteligencije, mišljenja, učenja.

image
Dojenje je daleko više nego jednostavno unošenje hrane. Foto: Freepik.com
/11


"Da li si dovoljno majka?" Provokativan naslov i još provokativnija naslovnica magazina Time izazvala je buru pre nekoliko godina, najviše fotografijom majke koja doji trogodišnje dete. I dok neki i danas to gledaju sa gnušanjem, istovremeno ima mnogo žena koje doje bebe i posle prve godine, i to u javnosti (čuj!), što je jedno vreme važilo sa tabu.

Kako smo došli do toga da se dovodi u pitanje i polemiše oko dojenja - koje je ljudima (vrsta sisara) nešto što je prirodno, urođeno i na čemu se temelji, a ponekad od toga i zavisi život. I zašto pored naučnih dokaza da je majčino mleko najbolji start na početku bebinog života, razvijamo prepreke i podležemo predrasudama i interesima proizvođača mlečnih formula?

Iako su svi argumenti, kao i nauka na strani dojenja, ono je istovremeno i na "udaru", o čemu govore i statistike, pa tako i ona koja se odnosi na Srbiju, prema kojoj tek nešto više od polovine beba dobije svoj prvi podoj u toku prvog sata od rođenja, što je ključno za uspostavljanje laktacije i najbolji početak ishrane novorođenčeta. Stopa dojenja u Srbiji u 2014. godini bila je u prvom satu nakon rođenja 50,8%. Tek je 12,8% isključivo dojene dece mlađe od šest meseci u Srbiji, a polovina svih beba nije adekvatno hranjena.

Dilemu oko dojenja razbija dr Olga Stanojlović, pedijatar KBC Zvezdara, i ističe da je majčino mleko jedina hrana koja je bebi potrebna do navršenih šest meseci.

"Sve hranljive supstance u majčinom mleku su po svojoj količini, sastavu i obliku prilagođene potrebama deteta. Prateći bebine potrebe, sastav majčinog mleka menja se u zavisnosti od uzrasta deteta, tokom dana i čak i u toku podoja", kaže ona i navodi zanimljiv podatak:

"U žiži interesovanja naučnika trenutno su oligosaharidi majčinog mleka; to su nesvarljivi šećeri koji omogućavaju rast korisnih bakterija u debelom crevu, ali izgleda da imaju i brojne druge važne uloge. Fascinantna je činjenica da se u početku laktacije luči i do 150 različitih oligosaharida, kao i da svaka majka proizvodi specifičnu mešavinu molekula oligosaharida, što njeno mleko čini jedinstvenim, kao otisak prsta."

Zdravlje naše planete u značajnoj meri zavisi od toga kako se hrane bebe. Dojenje je daleko više nego jednostavno unošenje hrane. Tokom dojenja uspostavlja se čvrsta veza između majke i bebe i zadovoljava se bebina potreba za ljubavlju, toplotom i sigurnošću na jedinstven način. Dojenje je hrana i za dušu, navodi doktorka Stanojlović.

"Zaštitni faktori štite novorođenče i odojče od infekcija, pre svega crevnih, i regulišu propustljivost crevne barijere, što je značajno za prevenciju alergija kasnije u životu, a možda i autoimunih bolesti. Bioaktivni agensi su područje intenzivnih istraživanja, sa stalno narastajućim saznanjima o različitim supstancama u majčinom mleku, koje utiču na regulaciju gena, smanjuju rizike od autoimunih i malignih oboljenja kasnije u životu i na mnoge načine utiču na doživotno zdravlje dojenog deteta. Majčino mleko je uvek dostupno, higijenski ispravno, odgovarajuće temperature i besplatno", navodi ona.

Dokazano je i da dojena deca imaju manje ozbiljnih infekcija (crevnih, upala srednjeg uha, teških infekcija disajnih puteva), kao i alergija (astma, atopijski dermatitis). Značajan je i dugoročni efekat na zdravlje u odraslom dobu: smanjen rizik od metaboličkog sindroma (gojaznost, šećerna bolest, povišen holesterol, povišen krvni pritisak). Majčino mleko je hrana za mozak, jer podstiče razvoj viših moždanih funkcija: inteligencije, mišljenja, učenja.

Prednosti za majku su u tome što u prvim danima posle porođaja dojenje pomaže skupljanju materice, a time smanjuje rizik od krvarenja i infekcije. Dojenje donosi materijalnu i zdravstvenu dobrobit za celu porodicu. Prema Lancet studiji (The 2016 Lancet Breastfeeding Series), dojenje ima potencijal da godišnje spase živote 823.000 dece i 20.000 žena.

Na tom putu, ipak, ima prepreka, zbog kojih se neke žene odlučuju da odustanu od dojenja. I to im se nikako ne može zameriti pogotovo ako se imaju u vidu loša iskustva iz porodilišta i neadekvatna podrška, a uz to i bombardovanje reklamama za mlečnu formulu.

Jedna od majki za Nedeljnik priča da kada je rodila svoje prvo dete pre deset godina u porodilištu apsolutno nije bilo osobe, osim iskusnijih majki, koja je pokazala interesovanje da joj objasni kako treba dojiti bebu.

"Da ne pričamo o tome da mi bebu nisu doneli posle prvih sat vremena od porođaja, iako je bio prirodnim putem, već mnogo kasnije. I kada sam tražila pomoć jer sam imala problema sa dojenjem - jednostavno nisam uspevala u tome, zbog čega sam imala bolove - izgledalo je kao da hoće da me što pre otkače uz nabijanje osećaja krivice da ja ne umem/ne znam, kao da se podrazumeva da žena to mora savršeno da zna. Tek po otpustu iz bolnice i dolasku patronažne sestre koja mi je sa nekoliko jednostavnih saveta objasnila sve, počela sam da dojim", priča ona, napominjući da je sa drugim detetom u samom porodilištu imala daleko bolje iskustvo, što je dobro jer pokazuje da se svest menja.

Snežana Malešev, patronažna sestra i savetnica "Halo bebe"*, kaže da su mlade žene danas zbunjene kada počnu da razmišljaju o dojenju, i da su mnoge poruke koje dobijaju iz okruženja sputavajuće. "U želji da dojenje uspe, često upadnu u zamku različitih preporuka koje ne moraju da budu za njih adekvatne i umesto da je dojenje uspešnije, dođemo do rečenice 'sve sam probala, ne ide... to je moja priroda'", kaže Snežana. Ona navodi kao primer neobičan stav da "nekim ženama nije mleko kvalitetno" i da su zbog toga bebe gladne. "Nema nekvalitetnog majčinog mleka, a ako želimo da dojenje u svesti mladih žena postane spontan čin koji će se desiti kad postanu majke, moramo da umesto predrasuda ponudimo prave informacije koje su jasne i primenljive u praksi."

Pružiti podršku ženi koja doji znači krenuti od pitanja koja ona postavi i razrešiti još sve dileme, ma kako zvučale, kaže patronažna sestra Snežana Malešev. "Često su to pitanja koja se javljaju uvek kad je nešto nepoznato, nešto za šta nemamo lično iskustvo. Tuđa iskustva znaju da zbune. Potrebno je saznati šta ženu čini zadovoljnom, ispunjenom i približiti joj dojenje kroz praktična rešenja za okolnosti u kojima će se ona naći. Kad pomiri u sebi ono što želi da pruži bebi ali i da ostane u 'svom životu', žena je spremna da krene u najlepše iskustvo koje jedna žena može da doživi."

Problem je --kako ne zbuniti majku tim savetima? Zato je važno da savete pruža stručna osoba, ona koja je prošla kroz obuku za podršku. "Svaki savet treba da bude individualno oblikovan prema potrebi majke i bebe. Ako se postavimo samo kao neko ko će reći 'treba da uradite to i to' ne posmatrajući šta se dešava i ne razmišljajući zašto se to dešava, može da se desi da naš savet koji je adekvatan ne bude efikasan", kaže Snežana i dodaje da "podrška dojenju nije samo sestrinski posao jer podršku pruža svako od koga majka koja doji zatraži pomoć, i to treba da bude univerzalna praksa zdravstvenih radnika i saradnika u zdravstvu", zbog čega su izuzetno važni obuka, inovativna znanja i specijalizovana mesta za pružanje podrške.

Uspešno dojenje počinje kontaktom koža-na-kožu neposredno po rođenju deteta i započinjanjem dojenja u prvom satu posle porođaja. Zajednički smeštaj majke i deteta u porodilištu omogućava dojenje kada beba traži. Pomoć, podrška i empatija osoblja u porodilištu, u trenucima kada je majka u posebnom emotivnom stanju jesu dragoceni, kao i saveti koje majka dobija pre otpusta kući.

"Praktično, svaka majka može da doji. Iako većina trudnica planira da doji, mnoge zapravo dolaze u porodilište nepripremljene. Iako je dojenje prirodan način hranjenja bebe, sam proces je veština koja se uči i zahteva vežbu od strane majke i bebe. Majka i beba moraju da se nauče da rade kao efikasan tim, a pomoć i podrška bebinog tate je dragocena. Najvažnija poruka za majku je da ne odustane ako u početku sve ne funkcioniše onako kako je zamislila", objašnjava dr Olga Stanojlović, pedijatar, za Nedeljnik.

U kliničkim studijama posebno se posvećuje pažnja značaju i prednosti majčinog mleka za prevremeno rođenu decu -- rano uvođenje majčinog mleka, čak i najmanjim prevremeno rođenim bebama, poboljšava preživljavanje i brži oporavak ove dece.

"Dokazano je da ishrana majčinim mlekom takođe utiče na razvoj viših moždanih funkcija i inteligenciju ove dece. U nedostatku majčinog mleka ovim bebama je potrebno obezbediti humano mleko iz banke mleka", kaže doktorka Stanojlović.

Brojni su razlozi zašto majka dodaje bebi mlečnu formulu: teškoće pri dojenju zbog problema sa bradavicama ili mastitisom, strah da nema dovoljno mleka i da beba ne napreduje, da njeno mleko nije dobrog kvaliteta.

"Ne postoji mleko lošeg kvaliteta, pitanje je samo da li ga ima dovoljno, odnosno da li je majka preduzela sve da poboljša laktaciju (kvalitetni i redovni obroci, dovoljan unos tečnosti, odmor, učestali podoji). Jasno je da mlečne formule ne mogu da zamene detetu mleko njegove majke. Ako se bebi zbog neopravdanog straha i nestrpljenja uvede mlečna formula, ona često brzo potpuno prestaje da sisa. I bebe hranjene formulom će dobro napredovati, ali će ostati uskraćene za sve dugoročne dobrobiti majčinog mleka, dobro zdravlje i u kasnijem uzrastu", napominje pedijatar Olga Stanojlović.

Primarijus dr Radmila Mileusnić-Milenović, načelnica prve Banke humanog mleka na Institutu za neonatologiju u Beogradu, kaže da se dosta govori o dojenju što stvara pritisak kod majki koje imaju problema, ali ta podrška dojenju je više teorijska nego praktična. Dojenje nekada predstavlja veliki psihofizički napor, kada je potrebna stručna pomoć. Bitna je podrška društvene zajednice: stvaranje kutaka za dojenje na javnim mestima, dojenje na radnom mestu, ali i sistemska edukacija kroz redovno obrazovanje dece i omladine.

"Sa radom banaka mleka najbolje su upoznate majke koje su imale takva iskustva. Ostali o radu banaka mleka znaju dosta površno. Banke mleka su veoma važne za decu čije majke nemaju mleka ili imaju odloženi početak laktacije, kao što su prevremeno rođena deca. Mlekom iz banaka mleka bebe dobijaju humano mleko koje je prva i najbolja linija ishrane beba onda kada nema mleka sopstvene majke. Za to su neophodne donorke mleka. To mogu biti majke koje imaju zdrave bebe i doniraju višak mleka ili majke beba hospitalizovanih na Institutu za neonatologiju u Beogradu", kaže ona.

Kodeks marketinga zamena za majčino mleko je dokument SZO, čiji je cilj da zaštiti dojenje od komercijalnih pritisaka proizvođača mlečnih formula, čiji su profiti ogromni i stalno rastu. Kodeks zabranjuje reklamiranje zamena za majčino mleko i promociju proizvođača. Obaveza zdravstvenih radnika, proizvođača, zastupnika i distributera mlečnih formula, kao i svih ostalih, jeste da se pridržavaju Kodeksa. Ali nije baš tako.

"Kodeks se odnosi na reklamiranje i praksu vezanu za sledeće proizvode: zamene za majčino mleko, uključujući formulu za odojčad; druge mlečne proizvode, hranu i napitke, uključujući dopunsku hranu koja se daje preko bočice, kada je reklamirana ili na drugi način prikazana kao odgovarajuća, sa modifikacijama ili bez njih, za korišćenje kao delimična ili potpuna zamena za majčino mleko; bočice i cucle za bočice. Kodeks se odnosi i na kvalitet ovih proizvoda, njihovu dostupnost i informaciju o njihovom korišćenju", pojašnjava Marta Sjeničić iz udruženja Supram, i dodaje da na prvi pogled u Srbiji postoji pravna regulativa koja uređuje reklamiranje zamena za majčino mleko, ali da praksa pokazuje da su potrebne određene promene:

"Da politika dojenja bude usvojena i primenjena u svim zdravstvenim ustanovama uz primenu Kodeksa Svetske zdravstvene organizacije o reklamiranju zamena za majčino mleko; da se izrade vodiči i uputstva za dojenje; sprovođenje kontinuirane edukacije zdravstvenih radnika o dojenju i odredbama Kodeksa; imenovanje nacionalnog koordinatora i usvajanje smernica nacionalne koordinacije za dojenje. Potrebno je doslednije primenjivati postojeću pravnu regulativu, naročito u oblasti rada inspekcija, odnosno stavljanja u funkciju redovnih mehanizama kontrole sanitarnih i tržišnih inspektora umesto vanrednih."


Izvor: Nedeljnik

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Šta je ružičasta buka i kako pomaže bebi d...
Roditelji na različite načine uspavljuju decu, a jedan od najpopularnijih je pomoću metode "bela buka". Međutim, u pos...
11
Praktična rešenja za miran san vaše bebe
Dolazak beba na ovaj svet predstavlja jedan od najlepših životnih trenutaka svakog roditelja. Pored toga što roditeljstv...
6
Prirodan izbor za miran san vaših mališana
Odabir pravilne i kvalitetne ishrane kojom ćete omogućiti da vaši mališani utonu u miran san predstavlja izazov za svako...
6
Kad počnu da izbijaju zubići
Većini beba prvi zubić izbije kada napune šest meseci, ali to nije pravilo. Neka deca se rode s jednim zubićem u vilici,...
4





Dojenje: "Bubuljice" na bradavicam...
Neverovatno je koliko priroda pažljivo brine o svakom detalju! Pogledajte video o tome koliko su važne te sitne tačkice ...
Preporuka stručnjaka - decu dojiti i posle...
Kako smo onda od svih tih divnih stvari koje dojenje pruža, došli do toga da je dojenje degutantno i da treba da se upra...



Anketa

Да сазнате...
пеперутка16

...да носите тројке, шта бисте радили?

Click Here