|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Istraživanje: Pandemija pogoršala uslove u srpskim i evropskim porodilištima

Uredništvo portala Ringeraja.rs, 19.1.2022
Pandemija COVID-19 predstavlja izazov svim zdravstvenim sistemima, a posebno je uticala na smanjenje kvaliteta nege porodilja i novorođenčadi širom sveta.

image
Istraživanje „Sloboda rađanju” je pokazalo da svaka deseta žena koja se porodila u nekom od porodilišta u Srbiji nikada više ne želi da rodi zbog iskustva koje je doživela u porodilištu. Baby photo created by DCStudio - www.freepik.com
/11


Srbija je tokom pandemije veoma malo primenjivala standarde kvaliteta nege porodilja i novorođenčadi koje je razvila Svetska zdravstvena organizacija, dok 69,9 odsto ispitanica iz naše zemlje prijavljuju da im nije bio omogućen podoj bebe odmah posle porođaja, pokazalo je istraživanje „Porođaj tokom pandemije.“ Ženama iz Srbije tokom trudova u 68,2 odsto slučajeva nije bila omogućena sloboda kretanja, a njih 46,2 odsto nije dobilo lekove za ublažavanje bolova. Pored osnovnih uslova prilikom i posle porođaja, kao što su lekovi za ublažavanje bolova, sloboda kretanja i podoj posle poroda, ženama u Srbiji se krše i zakonska prava – kod njih 69,2 odsto nije tražen pristanak za upotrebu instrumenata, poput forcepsa i vakuuma, pri vaginalnom porođaju. Osim toga, njih 75,1 odsto nije informisano o mogućim kliničkim znacima opasnosti za porodilje od strane medicinskog osoblja.

Pandemija COVID-19 predstavlja izazov svim zdravstvenim sistemima, a posebno je uticala na smanjenje kvaliteta nege porodilja i novorođenčadi širom sveta. Tokom pandemije, čak i među zemljama evropskog regiona Svetske zdravstvene organizacije koje u velikoj meri ispunjavaju standarde te organizacije, dokumentovano je pogoršanje ključnih indikatora, kao što su smanjeno korišc´enje zdravstvenih usluga za majke i novorođenčad, povec´an broj mrtvorođenih, povec´an broj medicinskih intervencija (više carskih rezova i indukcija porođaja, epiziotomija i pritisak na stomak), smanjeno prisustvo ili potpuno odsustvo porodice, slaba podrška za dojenje i pojačani anksioznost i stres majke.

Do ovog zaključka došlo je istraživanje „Porođaj tokom pandemije“, čiji su prvi rezultati objavljeni u radu na sajtu regionalnog izdanja naučno recenziranog časopisa iz polja medicine Lancet koje će se naći i u februarskom broju štampanog izdanja Lancet za Evropu. Lancet je jedan od najstarijih, najpoznatih i najprestižnijih medicinskih časopisa u svetu, a cilj istraživanja je poboljšanje kvaliteta porodiljskih usluga u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije. Istraživanje se zasniva na standardima Svetske zdravstvene organizacije za poboljšanje kvaliteta bolničke nege porodilja i novorođenčadi i istraživalo je pripremljenost, kvalitet i prilagodljivost zdravstvene službe za porodilje i novorođenčad u novonastalim uslovima, kao i kakva iskustva su porodilje imale.

Istraživanje je deo međunarodnog projekta IMAGINE EURO (Poboljšanje nege porodilja i novorođenčadi u evropskom regionu) koji vodi Pedijatrijski institut Burlo Garofolo (IRCCS Materno Infantile Burlo Garofolo) iz Trsta u Italiji, jedan od vodećih svetskih istraživačkih centara i kolaborativni centar Svetske zdravstvene organizacije za zdravlje porodilja i dece. Projekat IMAGINE EURO se sprovodi u ukupno 19 evropskih zemalja, a organizacija Centar za mame je partner za Srbiju u istraživanju iskustava porodilja.

Osim problematičnog odnosa prema porodiljama, ženama u Srbiji prilikom porođaja nije dostupan ni adekvatan smeštaj. Čak 70,5 odsto njih se požalilo na neadekvatnu organizaciju soba za porođaje, a 72,4 odsto na neadekvatnu organizaciju bolničke sobe. Od ukupnog broja anketiranih žena, njih 13,6% se žalilo na nedostatak bar jednog funkcionalnog i lako dostupnog lavaboa za pranje ruku, sa sapunom i vodom, blizu ili u sobi, od kojih je 35,6 odsto iz Srbije. Na neadekvatno očišćena, opremljena i pozicionirana kupatila ukazalo je od 48,7 odsto žena iz Srbije, a samo 1,8 odsto žena iz Luksemburga.

„Rezultati za Srbiju ne iznenađuju, nažalost,” izjavila je Jovana Ružičić, direktorka Centra za mame. „S jedne strane, zdravstvenom sistemu svake zemlje bilo je potrebno izvesno vreme da se adaptira na promene koje je donela pandemija – od kreiranja novog načina funkcionisanja do toga da su postojeći resursi nedovoljni da zadovolje povećane potrebe. Na primer, anesteziolozi/kinje su delom bili nedostupni za davanje epiduralne anestezije zato što je mnogo njih prebačeno u kovid bolnice gde je potreba za njima bila prioritetna. U Srbiji je, međutim, tretman porodilja višedecenijski problem. Istraživanje „Sloboda rađanju” koje je Centar za mame sproveo još 2015. godine, takođe je pokazalo da porodilišta u Srbiji nisu prijatelji mama. Zaključak tog istraživanja je bio da je porođajni proces sličan onom u proizvodnji, gde je važan samo konačni proizvod, a ne način na koji se do njega dolazi, kao i da se osećanja i zdravlje žene, kako fizičko tako i psihičko, u potpunosti zanemaruju. Istraživanje „Sloboda rađanju” je pokazalo da svaka deseta žena koja se porodila u nekom od porodilišta u Srbiji nikada više ne želi da rodi zbog iskustva koje je doživela u porodilištu,“ dodala je Ružičić i poručila da „imajući u vidu prethodne i rezultate ovog najnovijeg istraživanja, neophodno je hitno početi sa primenom standarda nege porodilja i novorođenčadi koje je propisala Svetska zdravstvena organizacija. To je sada i pitanje od nacionalnog interesa, te mora biti deo budućih pronatalitetnih inicijativa za ovu i sve buduće Vlade.“

Centar za mame 

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Šta je prirodni carski rez?
Prirodni carski rez podrazumeva rasecanje kože trudnice, ali lekari ne vade bebu iz stomaka, već je puštaju da sama izvu...
28
Tumačenje ultrazvučnih nalaza u trudnoći
EDD, BPD, TCD, GS... pomažemo vam da razumete šta znače sve te skraćenice koje ginekolozi koriste za tumačenje razvoja v...
20
Značaj gvožđa tokom trudnoće
Tokom trudnoće, potrebe za gvožđem se povećavaju jer se volumen krvi povećava radi podrške rastućoj bebi. Takođe, gvožđe...
10
Šta su matične ćelije?
Ljudsko telo se sastoji od više od 200 tipova zrelih ćelija; svaki tip ima svoju karakterističnu i specijalizovanu ...
5





Spisak porodilišta u Srbiji - Beograd
U Srbiji trenutno postoji 76 zdravstvenih ustanova u kojima se naše buduće mame mogu poroditi. Pogledajte spisak za Beog...
Ne postoji trofej za prirodni porođaj ili ...
To su najbolje riječi koje mi je suprug mogao reći u rađaoni.



image
pamaja
Fitolat je obavezni deo moje torbe za porodilište.
Fitolat sam otkrila u prvoj trudnoći. Pošto imam blizance, veoma mi je bilo važno da uspostavim pravilnu laktaciju. Još dok sam bila u porodilištu suprug mi je doneo Fitolat. Ja sam bila oduševljena. Mleko je pravilno nadolazilo, nisam imala mastitis niti bilo kakvih tegoba. Koristila sam ga tokom čitavog perioda dojenja. Moji blizanci su dojene bebe, bez adaptiranih mleka zahvaljujući Fitolatu. Sada su to zdravi sedmogodišnji dečaci. Uskoro nam stiže i seka, tako da će Fitolat biti obavezni deo moje torbe za porodiliste.  Više >>
image

Anketa

Трудноћа.
пеперутка16

Који део трудноће вам се највише допао или Најлакши?

Click Here