|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.
Bilingvalna deca su u prednosti ne samo zato što savršeno govore dva jezika već i zato što im ova veština donosi niz kognitivnih benefita.

image
/11


 

Biti bilingvalan znači komunicirati skoro savršeno na dva jezika i biti upoznat sa kulturama naroda koji se služe tim jezicima. Bilingvalna deca su u stanju da balansiraju između dva jezika i da bez bilo kakvih poteškoća komuniciraju na oba jezika. Najčešće roditelji ove dece dolaze iz različitih kultura i govore različitim jezicima ili ova deca odrastaju u sredini u kojoj se ne govori njihovim maternjim jezikom.

Rezulati nedavnih istraživanja pokazuju da je mozak bilingalne dece drugačiji u odnosu na decu koja govore samo maternji jezik. Deca koja koriste u svakodnevnoj komunikaciji dva ili više jezika su u prednosti u odnosu na decu koja odrastaju u sredini u kojoj se govori jednim jezikom. Ovo ne znači da su bilingvalna deca inteligentnija već da njihov mozak pokazuje veću fleksibilnost i adaptibilnost novim situacijama. Takođe, oni su bolji u multitatskingu i potrebno im je manje energije, te su  brži u obavljanju zadataka. Sa starenjem njihove kognitivne sposobnosti dugo ostaju očuvane i iz tog razloga imaju manje šanse da obole od demencije ili Alchajmerove bolesti.

Izdvajamo šest kognitivnih benefita bilingvizma.

  • Ova deca su “veštija”

Bilingvalnost povećava sposobnost da lakše rešavamo probleme i zadatake. Deca koja uče strane jezike postižu bolje rezultate na standardizovanim testovima od svojih monolingvalnih vršnjaka, posebno u kategorijama matematike i čitanja.

  • Bolji u multitaskingu

Mozak bilingvalne dece je mnogo fleksibilniji, te su ova deca u stanju da lako preusmere pažnju sa govora na pisanje ili na neke druge sadržaje. Prema studiji sa državnog univerziteta Pensilvanije, ovo "žongliranje" veštinama čini decu dobrim “multitaskerima”, jer su u stanju da se u isto vreme lako fokusiraju na različite sadržaje. U jednoj studiji, učesnici su koristili simulator vožnje dok su izvršavali druge zadatke koji su im odvlačili pažnju. Istraživanje je pokazalo da su bilingvalne osobe pravile manje grešaka u vožnji.

  • Smanjen rizik od nastanka Alchajmerove bolesti i demencije

Nekoliko studija je sprovedenih na ovu temu pokazuju da je kod monolingvalnih prosečna starost za prve znakove demencije 71. godina starosti. Sa druge strane osobe koje govore dva ili više jezika, prosečna starost na kojoj se uočavaju prvi simptomi demencije je 75. godina starosti.

  • Bolja memorija

Često je mozak upoređivan sa mišićima i tvrdnjom da što više vežbamo imamo bolju fizičku kondiciju. Učenje jezika podrazumeva pamćenje gramatičkih pravila i razvoj rečnika koji pomaže u osnaživanju “mentalnog mišića”. Ova veština poboljšava ukupnu memoriju, što znači da bilingvalna deca bolje pamte liste informacija, nizove brojeva, imena i uputsva. 

  • Bolja percepcija

Studija Univerziteta Pompeu Fabra je otkrila da su bilingvalni ljudi bolji u percipiranju informacija iz okruženja. Oni su veštiji u selekciji važnih od nevažnih informacija. Takođe, bolje uočavaju netačne informacija. Zato ne iznenađuje činjenica da su vrhunski detektivi Šerlok Holms i Herkul Poaro bili poliglote.

  • Bolji srpski jezik

Učenje stranog jezika skreće pažnju na različite elemente jezika: gramatiku, morfologiju, strukturu rečenica. To čini dete mnogo svesnijem jezika i načina na koji je moguće organizovati, menjati i kombinovati jezičke elemente. Ove veštine pomažu detetu da postane efikasniji govornik i da se lakše izražava pisanim putem na maternjem jeziku.

Osobe koje otpočnu učenje stranog jezika na kasnijem uzrastu i dalje mogu postići isti nivo fluentnosti kao i deca, te uživati u mentalnim benefitima bilingvizma. Većina logopeda se slaže da dete koje odrasta u sredini gde se koristi samo jedan jezik u komunikaciji treba otpočeti učenje stranog jezika posle 3. rođendana. Ovo je važno jer samo na dobro razvijenom maternjem jeziku dete može bez poteškoća da usvaja strani jezik. Greg Roberts, specijalista za jezik iz Jutine državne kancelarije za obrazovanje, navodi da će se osobe koje se služe samo jednim jezikom u skorijoj budućnosti smatrati nepismenim.

 

Dragana Filipović, diplomirani defektolog - logoped, Edukativni centar LexisPro   

 

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Bolovi rasta - šta svaki roditelj treba da...
Nekada se javljaju nekoliko dana u nizu, a nekada samo ponekad. Velika je individualna različitost bolova rasta kod dece...
42
PRONAĐI ME! Nestala 2-godišnja devojčica u...
Dvogodišnja Danka Ilić nestala je danas u prigradskom naselju Banjsko polje kod Bora. Prvi put u Srbiji pokrenut sistem ...
8
5 važnih stvari za roditelje autistične dece
Alex Lawery ima 21 godinu, a sa 4 mu je dijagnostikovan klasični autizam. Danas, 17 godina kasnije, on je strastveno pos...
7
Da li su zasebne sobe najbolje rešenje za ...
Mnogi roditelji misle da je najbolje da svako dete ima svoju sobu. Nije, međutim, uvek tako. Često se dešava da roditelj...
7





Prelepa GRČKA imena ZA DEČAKE
Grčka je zemlja sa drevnom kulturom, bogovima i mitološkim bićama, koja nam je dala i prelepa ženska i muška grčka imena...
Prof. dr Bojanin o razmaženoj deci
Dr Svetomir Bojanin, profesor i dečji psihijatar, govorio je mnogo puta o dečjem razvoju i pravom putu vaspitanja koji t...



image
Sanidej
Želela bih da podelim svoje pozitivno skustvo sa Cortinat kremom.
Cortinat sam počela da koristim kada je beba imala problem sa pelenskim ojedom. Delovao je brzo i posle nekoliko mazanja ublažio crvenilo i regenerisao oštećenu dečiju kožu. Nije prošlo mnogo i ponovo sam se vratila ovoj sjajnoj kremi. Stres i hronični umor bili su uvod za muku koja me je zadesila-seboreični dermatitis na licu. Koža je bila ispucala i ljuspasta, svrbela je i crvenela se. Izgledala sam uzasno, tako sam se i osećala. Cortinat mi je posle svega 3 dana terapije doneo olakšanje- svrab je prošao, crvenilo se smanjilo, kao i perutanje kože. Problem sa ovom bolešću je što se često vraća, ali znam da ću uz pomoć Cortinat kreme uspeti da ublažim simptome. Ova sjajna krema mi je pomogla i nakon ujeda komaraca smanjivši otok i crvenilo. Zbog toga je moj izbor uvek Cortinat krema, boljeg prijatelja koža nema.  Više >>
image

Anketa

Да сазнате...
пеперутка16

...да носите тројке, шта бисте радили?

Click Here