|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.
Korisnici na ovoj temi: niko
  Odštampaj
Stranica: [1]
Korisnik
Poruka << Starija tema   Novija tema >>
   Zenski i muski reproduktivni sistem
16.10.2009 0:23:19   
Anoniman
Mislim da ce nam ova tema dobro dotji...svugde je po malo napisano o svemu...a nema nigde povezano sve u jednu celinu.... pa mislim da ovaj tekst vredi prochitati...

ŽENSKI REPRODUKTIVNI SISTEM

Ženski reproduktivni sistem je zamišljen da obavlja nekoliko funkcija. On produkuje jajne ćelije neophodne za reprodukciju. Sistem transportuje jajnu ćeliju sve do mesta oplodnje. Koncepcija (začeće), oplodnja jajne ćelije spermatozoidom se obično dešava u jajovodu. Posle začeća, oplođena jajna ćelija silazi u uterus (matericu) gde se usađuje u materičnu sluzokožu i gde će nastaviti sa svojim daljim razvojem. Ukoliko ne dođe do oplodnje sistem je napravljen tako da dolazi do menstrualnog krvarenja – mesečnice (cikličnog krvarenja iz materice). Takođe ženski reproduktivni sistem produkuje i polne hormone koji održavaju ženski reproduktivni ciklus.

Ženski reproduktivni sistem je sačinjen od unutrašnjih i spoljašnjih organa. Spoljašnji organi imaju dvostruku ulogu:

-  omogućavaju transport sperme do unutrašnjih organa

- štiti unutrašnje organe od infekcije

Spoljnji deo :

Velike usne (labia majora): Velike usne zatvaraju i štite ostale spoljne reproduktivne organe. Velike usne su relativno velike i mesnate, a mogu se uporediti sa muškim skrotumom. Velike usne u sebi sadrže znojne i lojne žlezde. Posle puberteta velike usne dobijaju kosmati prekrivač.

Male usne (labia minora): One mogu biti veoma male. Leže unutar velikih usana i zatvaraju ulaz u vaginu (kanal koji povezuje grlić materice sa spoljašnjom sredinom) i uretru (kanal koji transportuje mokraću iz mokraćne bešike).

Bartolinijeve žlezde: Ove žlezde su locirane pored ulaza u vaginu i produkuju sluz.

Klitoris (dražica): Na spoju dve male usne nalazi se klitoris, malo senzitivno ispupčenje koje se može uporediti sa penisom kod muškaraca. Klitoris je prekriven naborom kože koji se naziva prepucijum. Kao i penis, osetljiv je na stimulaciju i može biti u stanju erekcije.

Unutrašnji deo:

Materica (uterus):

Unutrašnje polne organe žene čine jajnici, jajovodi, materica i rodnica. Na njih se nadovezuju spoljni polni organi: stidnica (vulva) sa velikim i malim usminama i Bartholinovim žlezdama te dražica (klitoris). Klitoris prema napred prelazi u stidni brežuljak, pokriven dlakama, a stidnica unazad u međicu.


Materica (lat. uterus) se nalazi u sredini male zdelice, ispred nje je mokraćni mehur, a iza nje završno debelo crevo. Materica ima oblik i veličinu naopako okrenute kruške, s najvećim delom (koji se naziva korpus ili telo materice) smeštenim prema gore, a najužim delom (nazvanim cerviks ili vrat materice) smeštenim najniže. Tokom trudnoće, međutim, njena veličina se izrazito povećava te zauzima čitavu trbušnu šupljinu, sve do donjih rebara, da bi se nakon poroda ponovo vratila na svoje mesto, između mokraćnog mehura i završnog debelog creva (rektuma). Težina materice iznosi 50-60 g. Kruškolikog je oblika, njena dužina kod odrasle žene je oko 7-8 cm.


Materica je pomični organ, koji se može pomeriti i nekoliko puta tokom dana za po nekoliko centimetara (kada su mokraćni mehur i završno debelo crevo puni). No, pomično je samo telo materice, jer vrat, zbog svog smeštaja i povezanosti sa mokraćnim mehurom i završnim debelim crevom, ostaje nepomičan. Maternicu na mestu drže tri sastava veza:

Sastav podupiranja: Vrat materice se nalazi poduprt mišićnom ovojnicom oblika ležaljke, nazvanom zdeličnim dnom, koje zatvara najniži deo zdelice i podupire unutrašnje organe, posebno matericu, creva i rodnicu.

Sastav veza: Materica je okružena ligamentima koji joj, poput meke rastegljive užadi koja omogućuje blago pomicanje, omogućava stabilnost. Posebno su važne uterosakralne veze koje usidruju matericu sa zadnje strane (polaze sa vrata materice, okružuju završno debelo crevo i hvataju se na sakrum (najdonji deo kičme); kardinalne ili Mackenrodtove veze koje pridržavaju matericu sa strana (protežu se između straničnih delova vrata materice i stenke zdelice) i pubo-vezikalne sveze koje fiksiraju matericu spreda prema mokraćnom mehuru i stidnoj kosti (delu zdelice koji se nalazi spreda).

Sustav usmeravanja: Usmerenost tela materice osigurana je posebno rastegljivim vezama koje se mogu prilično izdužiti. Radi se o dve okrugle veze (ligamenta rotunda), koje polaze jedna sa desne strane, a jedna sa leve strane maternice te drže gornji deo usmeren prema stidnoj kosti i mokraćnom mehuru, i o širokim vezama, desnoj i levoj (ligamenta lata) koje prekrivaju prednju i zadnju stenku materice i protežu se sve do zida zdelice.

Kako je normalno smeštena?

Materica je normalno presavijena na način da čini dva nagiba: "fleksija" je nagib koji postoji između tela matrice i vrata, to je ugao od oko 120 stepeni, otvoren prema napred; "verzija" označava nagib između smera materice u celosti i rodnice: normalno on iznosi oko 90 stepeni, kada je žena u stojećem stavu. Svako odstupanje veličine ovih uglova od normale, znači nenormalni smeštaj materice.
Telo ili trup maternice je dužine oko 4,5 cm, a vrat materice 3,5 cm. Ono se sastoji od tri različita sloja: spoljnog glatkog sloja (perimetrija), debelog srednjeg mišićnog sloja građenog od brojnih mišićnih vlakana (miometrija) i unutrašnjeg sloja sluznice (endometrija). Debljina stenke tela materice je oko 1,5 cm, pokrivena je tankom potrbušnicom, najveći deo čini mišićno tkivo (miometrij), a prema unutra je sluznica (endometrij), debljine 2-6 mm, zavisno od faze ciklusa. Sluznica oblaže šupljinu tela materice, koje se naziva materište (kavum uteri). Telo materice čini oko dve trećine gornjeg dela materice, a njegov zadatak je prihvatanje i održavanje razvoja fetusa. Materište je trouglastog oblik, na dnu ima otvore za jajovode, a prema dolje završava suženim delom, tzv istmusom dužine oko 0,5 cm. Biološki zadatak tela materice je da prihvati oplođenu jajnu ćeliju, jajašce, da omogući razvoj deteta te da ga pri porodu istisne u spoljni svit. Ta funkcija je omogućena povećanjem broja i veličine (dužine) glatkih mišićnih ćelija, tako da se težina materice tokom trudnoće poveća od oko 50 g na jedan kilogram. Mišići tokom normalne trudnoće uglavnom miruju, a pri porodu se počinju stezati.
Vrat materice, lat. naziva cerviks, čini donji deo, dužine je oko 3,5 cm. Prema šupljini materice je unutrašnje ušće, a prema dolje spoljnim ušćem završava u rodnici (vagini). Vrat maternice je manjim delom građen od mišića, a većim delom od vezivnog tkiva. U svojoj sredini ima kanal koji je obložen sluznicom, koja je tanja od sluznice tela materice, sadrži brojne žlezde, koje izlučuju sluz. Cervikalna sluz se menja tokom ciklusa, uoči i za vreme ovulacije je vrlo obilna, rastegljiva, omogućava prihvatanje i prolaz spermatozoida, koji za vreme odnosa budu izbačeni u svod rodnice. Nakon ovulacije, u drugoj fazi ciklusa, sluz postaje oskudnija i gusta, nije više prikladna za transport spermatozoida. Funkcija vrata materice je obrnuta od funkcije trupa materice. Biološki gledano, izvan trudnoće sprečava ulazak u šupijinu materice bakterija, u vreme ovulacije omogućuje transport spermatozoida, a tokom trudnoće čini mehanizam, koji sprečava ispadanje jajašca i ploda u razvoju.
Rodnica (vagina) je šuplja cev, dužine 8-10 cm, koja spaja vrat materice sa spoljnim svetom. U gornjem delu u rodnicu strči oko dva cm vrata materice, tako da se između prednje stenke i vrata materice oblikuje prednji, a između vrata i zadnje stenke zadnji svod rodnice. Prema dole rodnica završava kod devica himenom (devičnjakom), koji se prilikom odnosa pocepa, a nakon poroda od njega ostanu samo krvžice (karunkule) od 1-2 mm. Ispred rodnice je mokraćni mehur i mokraćna cev (močnica, uretra), a iza rodnice je završno debelo crevo. Stenka rodnice je tanka, i građena od veziva, elastičnih i glatkih mišićnih niti, iznutra obložena mnogoslojnim pločastim epitelom, koji ne sadrži žlezde. Zato se iscedak rodnice sastoji od raspadnutih oljuštenih ćelija epitela i sluzi iz vrata materice. Prednja i zadnja stenka rodnice su jedna drugoj priljubljene, tako da je rodnica samo zamišljena (virtuelna) šupljina. Biološki gledano funkcija rodnice je da omogući isticanje sadržaja materice za vreme menstruacije, da omogući odnos i ulazak muškog semena, a kod porođaja da omogući izlazak deteta pa posteljice na spoljni svet. Polni život i polno zadovoljstvo (orgazam) žena rezultat su psihoseksualne nadgradnje, uslovljeni su psihičkim, fizičkim, emocionalnim i socijalnim činiocima, kulturnim i civilizacijskim običajima te okolinom.    


JAJNIK: Jajnik ili ovarijum je parni unutrašnji polni organ žene, koji se nalazi u maloj zdelici, sa svake strane materice. Između jajnika i materice nalaze se jajovodi, koji povezuju ta dva organa. Jajnik je građen od vezivna tkiva u kojem se nalaze jajne ćelije. Kod ženskog novorođenčeta ima 300.000 do 400.000 prvobitnih (primordijalnih) jajnih ćelija, od kojih oko 90 posto nestaje te ih u vrijeme puberteta ima oko 30.000.Prvobitna jajna ćelija, tzv. primordijalni folikul, je pod uticajem hipofiznih hormona, FSH i LH. FSH hormon poriče rast grupe primarnih folikula, od njih 30.000 koji se nalaze u jajniku zrele žene. Od petog do sedmog dana ciklusa odabira se samo jedan primarni folikul, a ostali propadaju. Veličina primarnog folikula je oko 50-100 mikrometara (hiljaditih delova mm). Pod delovanjem FSH jedan folikul raste, njegova veličina se postupno povećava, u vreme ovulacije dostiže najveći obim, od oko 1,5 cm, kada je vidljiv i golim okom. Za potpuni rast i razvoj folikula, u vreme ovulacije, potrebno je i delovanje LH hormona hipofize. Oko 14. dana pravilnog ciklusa, uzajamnim delovanjem FSH i LH hormona, folikul koji se sada naziva Graafov folikul prsne te se jajna stanica izlije u trbušnu duplju. U to vreme resice jajovoda prijanjaju jajniku, obuhvate jajnu ćeliju. Ako je u vreme ovulacije, uoči ili neposredno nakon nje žena imala polni odnos, u jajovodu se susreću spermatozoid i jajna ćelija. Samo nekoliko sprematozoida se nalazi u početnom delu jajovoda (ampula jajovoda) i po pravilu samo jedan spermatozoid oplodi jajnu ćeliju, jedan od više od 50 miliona spermatozoida u čitavom izbačenom semenu zdravog muškarca. U svakom ciklusu sazreva i postiže oplodnu sposobnost samo jedna jajna ćelija, a oplodi je samo jedan od nekoliko spermatozoida koji doputuju u ampulu jajovoda. Oplođena jajna ćelijaa sledećih šest dana putuje jajovodom te se šestog do sedmog dana ugnezdi u sluznicu materice.

Jajovodi: To su uske cevčice koje su u vezi sa gornjim delom materice i služe kao tuneli kojima se do materice dopremaju jajne ćelije iz jajnika. Ovim cevčicama se kreću i spermatozoidi na putu ka jajnoj ćeliji budući da do oplodnje dolazi u samim jajovodima. Nakon susreta sa spermatozoidom, oplođena jajna ćelija stiže u uterus i tamo se ugnježđuje u sluzokožu materice.



Graafov folikul, dalje pod uticajem FSH i LH hormona, pretvara se u tzv. žuto telo (korpus luteum). Ako ne nastane oplodnja, vek trajanja žutog tela je 14 dana, najjače je njegovo delovanje oko sedam dana od ovulacije (21. dana redovnog ciklusa). Već 9.-do 11. dana svoga trajanja žuto telo počinje propadati,
njegova funkcija potpuno prestaje početkom menstruacije, dakle 14. dana od njegovog nastanka, odnosno 28. dana redovnog ciklusa, ono postaje tzv. beličasto telo (korpus albikans). Ako nastupi oplodnja, žuto telo ne nestaje, već nastavlja svoju funkciju sledeća tri do četiri meseca trudnoće, sve do trenutka kada tu funkciju u potpunosti preuzima posteljica. Funkcija žutog tela posebno je važna prvih šest do osam nedelja trudnoće. Nedovoljna funkcija žutog tela može biti uzrok spontanih pobačaja.

Tokom reproduktivnog života žene, koje traje 30 do 40 godina, od 300.000 do 400.000 primordijalnih folikula kod ženskog novorođenčeta, odnosno oko 30.000 folikula u vreme puberteta, godišnje sazre oko 1213 folikula, u životu njih 300-400, a svi ostali propadaju.

Hormoni jajnika:

Folikul u rastu i žuto telo proizvode svoje hormone: gestagene, androgene i estrogene. Sve tri skupine hormona imaju sličnu strukturu, razlikuju se po smeštaju ugljenikovih atoma. Ti hormoni nastaju iz holesterola, uobičajenog sastava hrane; odnosno masnih tvari. Holesterol iz hrane nakon resorpcije iz creva, teče kroz krv, taloži se u masnim tkivima, a sastojak je i svih ćelija. Folikul i žuto telo jajnika iz holesterola stvaraju zajedničkog hormonskog prethodnika "pregnenolon". Iz njega nastaje progesteron i androgeni hormoni androstendion i testosteron. Pretvorbom androgena stvaraju se "pravi" ženski hormoni; estrogeni (estron i esiradiol). Androstendion i testosteron su karakteristični muški polni hormoni, potrebni su za rast brade i muški oblik dlakavosti. U nekim slučajevirna, kada se ženi veštački daju androgeni, ili kada jajnici žene sami stvaraju umesto estrogena androstendion i testosteron, nastaje tzv. "virilizacija" žene, kod žene se javljaju muške polne karakteristike (dlakavost, glas, promena oblika spoljnih polnih organa). Androgeni hormoni su prethodnici estrogena, oni se kod žena mogu iz krvi i mokraće otkriti u maloj koncentraciji. Daleko su važniji estrogeni i gestageni, a njihova koncentracija u krvi i izlučivanje mokraćom menja se tokom menstrualnog ciklusa.

Estrogeni se stvaraju tokom celog ciklusa, iz folikula jajnika i žutog tela. Najjače im je lučenje u vreme ovulacije i nekoliko dana nakon nje. Estrogeni su "pravi" ženski hormoni. Oni deluju na razvoj polnih organa, na ceo organizam, na metabolizam i na psihu žene. U pubertetu pod delovanjem estrogena rastu materica (broj i veličina njenih mišićnih ćelija i rodnica, stidnica dobije svoj konačni oblik, oblikuju se klitoris, velike i male stidne usne. Među delovanje na polne organe spada i podsticaj na rast kanalića žlezdi dojke. Delovanje na ceo organizam se ogleda u "ženskom" obliku tela, u odnosu na muškarce: ramena su kod žena, nezavisno od visine, uža i zaobljena, kukovi širi, mast se karakteristično odlaže u zidovima trbuha i na stidnom brežuljku, ramenom obruču i nadlakticama, na zadnjici i natkolenicama. Dojke se povećavaju, a bradavica dojki se ispupčuje, razvija se karakteristični oblik kostiju zdelice, prikladan za rađanje deteta. Na stidnom brežuljku i pod pazuhom pojavljuju se dlačice.

Kod žene u reproduktivnom dobu, u prvoj fazi ciklusa, mišići tela materice su osetljiviji na nadražaj, buja sluznica materice, pojavljuje se sluz u žlezdama vrata materice, povećava se slojevitost stenke rodnice i broj oljuštenih čelija u rodnici. Metabolički učinak estrogena je zdravstveno neobično važan. U kostima estrogeni podstiču stvaranje osnovne materije te ulaganje vapna (kalcija) i fosfora. Kod žena sa ranom, veštačkom menopauzom (odstranjenje jajnika) i kod žena sa kasnom postmenopauzom, po pravilu se razvija osteoporoza (razređenje kostiju) sa sklonošću prelomima. Na tom saznanju se temelji savremeno hormonsko lečenje. Od opšteg, metaboličkog delovanja valja naglasiti da estrogeni zadržavaju u organizmu so i vodu te učestvuju u metabolizmu masti odnosno lipida: snižavaju u krvi holesterol, menjaju međusobnu razmeru lipoproteina te tako deluju zaštitno na razvoj ateroskleroze i krvožilnih komplikacija.

Progesteron se, u primarnom folikulu, u maloj količini stvara u prvoj polovini ciklusa. Već uoči ovulacije, u razvijenom Gaafovom folikulu, 11 do 12 dana ciklusa, pojačava se njegovo lučenje, a oko 21. dana ciklusa, dostiže 10-20 puta više vrednosti od onih u prvoj polovini ciklusa. Progesteron deluje na polne organe i na čitav organizam. Naročito je izraženo delovanje na matericu. Progesteron se suprostavlja razdražujućem učinku estrogena na trup materice: snižava spremnost materice na stezanja (kontrakcije), a podjednako deluje i na druge trbušne organe građene od glatkog mišićnog tkiva: crevo, mokraćni mehur, mokraćovodi. Progesteron menja karakteristike sluzi žlezda vrata materice, ona postaje gusta, nerastegljiva, kroz nju spermatozoidi ne prolaze lako. Progesteron zaustavlja dalje umnažanje epitela rodnice. Na dojke deluje umnožavanje žlezdanog epitela. Opštii metabolički učinak se ogleda izlučivanjem zadržane soli i vode. Nivo progesterona i njegovo delovanje je najizrazitije u trudnoći: "smiruje maternicu", usporava pokrete creva, pa je odavno nazvan "čuvar trudnoće".

Tokom ciklusa jajnici proizvode estrogene hormone i progesteron. U prvoj polovini ciklusa, prvih 14 dana, dominira delovanje estrogena, sve izrazitije što je ovulacija bliža, kad je maksimum estrogene sekrecije. U drugoj fazi ciklusa dominira lučenje progesterona. Ti hormoni imaju, kao što je rečeno, delovanje na polne organe, ali i na ceo organizam, među ostalim i na psihu žene. Približavanjem kraja ciklusa, pred menstruaciju se može pojaviti tzv. premenstrualna napetost: nakupljanje tečnosti, blagi otok zglobova, napetost dojki, nadutost u trbuhu, pojačava se apetit, a i telesna težina se može povećati. Zbog delovanja progesterona na središte u mozgu, povećava se temperatura za pola do jednog stepena Celzijusa, što se koristi za otkrivanje ovulacije, merenjem tzv. jutarnje temperature. Kod nekih žena je polni nagon naročito izražen u vreme ovulacije, što je zaostatak rasplodnog nagona (estrusa) koji postoji kod životinja. Neke žene se u prvoj polovini ciklusa osećaju sveže, sposobe za rad i stvaranje, a u drugoj polovini se povlače u sebe, ili su sa pojačanom, ali neciljanom aktivnošću, postaju razdražljive, zajedljive, ili sa izlivima gneva. Teži oblici su retki, mogu se javiti kod psiholabilnih žena. Pojavom menstruacije sve smetnje prestaju, počinje ponovno nova faza svežine i radosti.





< Poruku je uredio Smeshkica -- 16.10.2009 0:36:23 >
  Direktna veza do poruke: 1
   RE: Zenski i muski reproduktivni sistem
16.10.2009 0:25:46   
Anoniman
MUŠKI REPRODUKTIVNI SISTEM

Spoljašnji organi:

Penis: sastoji se iz dva dela: tela i vrha (glans penisa). Glans je prekriven kožicom (prepucijum) koja može podleći cirkumcizaciji (obrezivanju, skidanju) shodno običajima pojedinih naroda ili individualnim zahtevima. Razlike u funkcionisanju penisa nema! Na vrhu glansa nalazi se mali otvor. Unutrašnjost penisa se sastoji iz dve cevčice - uretra, ona koja odvodi mokraću iz mokraćne bešike, i kavernozno telo koje se prilikom seksualnog uzbuđenja puni krvlju, što dovodi do erekcije.
Skrotum: nalazi se iza penisa u vidu vrećice koja drži i štiti testise. Da bi testisi produkovali spermu, njihova temperatura mora biti niža od telesne. Kako se nalaze sa spoljnje strane tela, skrotum im održava temperaturu oko 34C. Shodno vremenskim prilikama, može menjati svoju veličinu pod kontrolom automnog nervnog sistema, nevoljno, da čak muškarci i ne primete.

Testisi: parni organi, veličine oko 5 cm. U pubertetu počinju da produkuju spermu i muški polni hormon-testosteron, koji između ostalog dovodi do dubljeg glasa, uvećanja mišićne mase i tela, brade...  

Unutrašnji organi:

Epididimis: to je duga umotana cevčica koja se nalazi na vrhu i iza svakog testisa. Odvodi kontinuirano spermu iz testisa, koja kroz njega putuje oko 4-6 nedelja.



Vas deferens (semevod): proteže se od epididimisa do uretre - cevčice koja nosi i semenu tečnost i mokraću. Odvodi spermu iz skrotuma svakodnevno.



Seminalne vezikule i prostata: produkuju tečnost koja se meša sa spermom i nastaje semena tečnost, koja se izbacuje prilikom ejakulacije. Tada se sperma brzo pumpa kroz semevod, meša se sa semenom tečnosću i izbacuje kroz uretru.



IZVOR

(odgovor članu Anoniman)
  Direktna veza do poruke: 2
   RE: Zenski i muski reproduktivni sistem
16.10.2009 10:19:32   
Anoniman
Mozda bi ovo trebalo da stoji u forumu zatrudnjivanje user posted image
Moderatori....premestite ako je tako....user posted image

(odgovor članu Anoniman)
  Direktna veza do poruke: 3
Stranica:   [1]
Stranica: [1]
Idi na:







Moje putovanje kroz vantelesnu oplodnju
Zaista ne znam odakle da počnem. Vraćam se u mislima godinu dana unazad...bila sam ljuta, frustrirana, beznadežna. Nikak...
Jelena S.: Moja porođajna priča
Termin 12.12., odem na pregled (nećeš ti skoro, hajde kući)... i tako svaki dan do petka 21.12. Probudim se ja, bolovi k...
Majka, ovo ništa ne valja. Shvatite ozbilj...
I onda prestanem da pitam ili bar manje to činim. I onda i za najmanju sitnicu pokušavam sama da nađem odgovor.
Prof. dr Bojanin o razmaženoj deci
Dr Svetomir Bojanin, profesor i dečji psihijatar, govorio je mnogo puta o dečjem razvoju i pravom putu vaspitanja koji t...
HOTEL "FONTANA" - na raskrsnici lj...
photo
Dođite i doživite nezaboravne trenutke i kreirajte najlepše porodične uspomene koje će vas uvek podsećati na ljubav, sre...



image
Sanidej
Želela bih da podelim svoje pozitivno skustvo sa Cortinat kremom.
Cortinat sam počela da koristim kada je beba imala problem sa pelenskim ojedom. Delovao je brzo i posle nekoliko mazanja ublažio crvenilo i regenerisao oštećenu dečiju kožu. Nije prošlo mnogo i ponovo sam se vratila ovoj sjajnoj kremi. Stres i hronični umor bili su uvod za muku koja me je zadesila-seboreični dermatitis na licu. Koža je bila ispucala i ljuspasta, svrbela je i crvenela se. Izgledala sam uzasno, tako sam se i osećala. Cortinat mi je posle svega 3 dana terapije doneo olakšanje- svrab je prošao, crvenilo se smanjilo, kao i perutanje kože. Problem sa ovom bolešću je što se često vraća, ali znam da ću uz pomoć Cortinat kreme uspeti da ublažim simptome. Ova sjajna krema mi je pomogla i nakon ujeda komaraca smanjivši otok i crvenilo. Zbog toga je moj izbor uvek Cortinat krema, boljeg prijatelja koža nema.  Više >>
image

Anketa

Да сазнате...
пеперутка16

...да носите тројке, шта бисте радили?

Click Here