|
choopa choops -> RE: Mamavit tablete (28.3.2010 1:21:06)
|
Takodje sam pila Folan 1x dnevno (malo prije trudnoce) i u prva 3 mjeseca. Kod nas ni nema da se kupi ta manja doza, vec samo od 5 mg, ali dr je rekao da nema veze i da to nije previse.
Kasnije sam nastavila sa Mamavit-om(1x dnevno). I dok sam dojila u pocetku, a njoj sam davala i Vigantol. Nije to previse vitamina D3 ne brini.
Evo malo o folnoj:
[image]http://www.poliklinika-harni.hr/images/navig/buletic.gif[/image] Folna kiselina je odgovorna za mnogobrojne funkcije u našem organizmu. Veoma je značajna prilikom dijeljenja stanica, a posebice u procesima diferenciranja i rasta stanica embrija i fetusa. Folna kiselina ima zapaženu ulogu i u metabolizmu živčanih stanica, a zajedno s vitaminom B12 nužna je u stvaranju novih krvnih stanica.
[image]http://www.poliklinika-harni.hr/images/navig/buletic.gif[/image] Potrebe za folnom kiselinom u trudnoći su značajno povišene. Razlozi za to jesu rast maternice, prirast volumena krvi, rast i razvitak posteljice i djeteta. Dnevne potrebe za folnom kiselinom u trudnoći se povećavaju gotovo 100% i obično nisu zadovoljene samo unosom hrane. Obzirom da posljedice njenog manjka značajno utječu na rast, funkciju razmnožavanja kao i stvaranje krvnih stanica, trudnoća predstavlja kritičnu fazu glede unosa dovoljnih količina folne kiseline. Manjak folne kiseline se danas uvažava i kao rizični i jedan od glavnih čimbenika u nastanku defekata neuralne cijevi kod embrija.
[image]http://www.poliklinika-harni.hr/images/navig/buletic.gif[/image] Pod "defektima neuralne cijevi" podrazumijeva se grupa urođenih anomalija kada ne dolazi do potpunog zatvaranja neuralne cijevi, a ovisno o veličini i lokalizaciji defekta manifestiraju se posljedice s manje ili više teškim neurološkim ispadima (anencephalus, spina bifida, meningomyelocela). U nastanku ovih anomalija značajnu ulogu igraju hiperhomocistinemija, diabetes mellitus, prekomjerna tjelesna težina, uzimanje antiepileptičkih lijekova (valproična kiselina i karbamazepan) i povišena tjelesna temperatura majke tijekom 1. trimestra trudnoće. [image]http://www.poliklinika-harni.hr/images/navig/buletic.gif[/image] Hiperhomocistinemija označuje stanje kada dolazi do nagomilavanja aminokiseline homocisteina u organizmu. Osim za povećani rizik defekata neuralne cijevi, višak ove aminokiseline se okrivljuje i za nastanak ateroskleroze, tromboembolije i ponavljanih spontanih pobačaja. Hiperhomocistinemija nastaje zbog genetičkog defekta enzima MTHFR (metilentetrahidrofolatreduktaza), koji je prisutan kod oko 5% ljudi. Upravo je folna kiselina u stanju "popraviti" ovu grešku i normalizirati razinu homocisteina i metionina koji se stvara iz homocisteina. [image]http://www.poliklinika-harni.hr/images/navig/buletic.gif[/image] Uzimanjem folne kiseline moguće je spriječiti nastanak defekata neuralne cijevi za 70%, a reducira se i rizik nastanka spontanog pobačaja. Iz ovih razloga preporučuje se dodatak folne kiseline ishrani u trudnoći. Preparati folne kiseline se dobro podnose i nemaju neželjenih djelovanja.
[image]http://www.poliklinika-harni.hr/images/navig/buletic.gif[/image] Ginekolozi i pedijatri stoga preporučuju svim ženama uzimanje folne kiseline u dozi od 400 ľg dnevno najmanje četiri tjedna prije planirane trudnoće, i nastavak najmanje do kraja prvog trimestra trudnoće. Ukoliko je u obitelji već rođeno dijete s neuralnim defektom preporučena doza je 5 mg/dan, a ova doza smanjuje rizik defekata neuralne cijevi za 85%. Dr. Vesna Harni Literatura:
1. Canadian Pediatric Society. Periconceptional use of folic acid for reduction of the risk of neural tube defects. Paediatrics&Child Health 1997; 2 (2):152-154
2. Peitrzik K, Bung P. Vitamine in der Schwangerschaft unter besondere Berücksichtigung der Folsäure in der Frührgravidität. Frauenklinik Universität Bonn, 1995.
3. Georg L, Mills JL, Johansson ALV, Nordmark et al. Plasma Folate levels and Risk of spontaneous Abortion. JAMA 2002; 288: 1867-1873.
|
|
|
|