cookie-img

Stranica koristi kolačiće

U cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, analize online upotrebe, sistema oglašavanja i funkcionalnosti. Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe.

Prosečno dete danas ima skoro isti nivo anksioznosti kao psihijatrijski pacijent 1950-ih

Stalna mentalna hiperaktivnost stvara telo koje nikada ne odmara. Nervni sistem ostaje u stanju blage pretnje … danima, mesecima, godinama.

Prosečno dete i nivo anksioznosti

Čitala sam nedavno istraživanje Američkog psihološkog udruženja (APA) i objavljenu meta-analizu koja kaže da prosečno dete ili mlada osoba danas ima skoro isti nivo anksioznosti kao psihijatrijski pacijent 1950-ih.
I tu sam se zaustavila. Disala sam dublje. Shvatila sam ozbiljnost situacije.

Kako je moguće da generacija sa neograničenim pristupom informacijama, slobodom izražavanja i tehnološkim (i svim drugim vrstama) komforom …. zapravo postaje najnapetija, najusamljenija i najnesigurnija od svih prethodnih?

Slušam stalno primere od svojih drugarica koje imaju decu u pubertetu i iznad… Teške borbe.

Studija koju je vodila psihologinja Jean Twenge sa Univerziteta San Diego (objavljena u Journal of Personality and Social Psychology, 2000.) analizirala je podatke više od 40.000 studenata i dece izmedju 1952. i 1993. godine.
Dakle, 40 godina! A pazite, studija bez interneta!

Zaključak: nivo anksioznosti i neuroticizma konstantno RASTE, i današnji adolescenti i studenti prijavljuju oko jednu standardnu devijaciju više na skalama anksioznosti od generacija 1950-ih.

Drugim rečima- današnji ‘prosečni’ mladi imaju emocionalnu tenziju koja je nekad bila karakteristična za one koji su tražili psihijatrijsku pomoć.
Zašto je to tako?

Po meni, informacijski šum i energetsko zagađenje su definitivno faktori.
Nikada pre nismo imali toliku količinu stimulacije.
Stalna mentalna hiperaktivnost stvara telo koje nikada ne odmara. Nervni sistem ostaje u stanju ‘blage prietnje’ … danima, mesecima, godinama.
Izgubljeni osećaj zajednice je takođe veliki razlog, jer digitalna druženja postaju druga koža koja uzima tradicionalne načine ljubavi.

Kakva su vaša iskustva sa sopstvenom decom?


Autor: Naida Kundurović - geštalt psihoterapeut

Prijavi se i prati razvoj svog deteta

Besplatne nedeljne e-novosti, koje pomno prate razvoj tvog deteta.

Tvoj email

Predviđeni datum porođaja

calc-img

Izračunaj datum porođaja

Poslednji tekstovi

article-img

Poslednje teme sa foruma

message-img