Prosečno dete danas ima skoro isti nivo anksioznosti kao psihijatrijski pacijent 1950-ih
Stalna mentalna hiperaktivnost stvara telo koje nikada ne odmara. Nervni sistem ostaje u stanju blage pretnje … danima, mesecima, godinama.
Čitala sam nedavno istraživanje Američkog psihološkog udruženja (APA) i objavljenu meta-analizu koja kaže da prosečno dete ili mlada osoba danas ima skoro isti nivo anksioznosti kao psihijatrijski pacijent 1950-ih.
I tu sam se zaustavila. Disala sam dublje. Shvatila sam ozbiljnost situacije.
Slušam stalno primere od svojih drugarica koje imaju decu u pubertetu i iznad… Teške borbe.
Studija koju je vodila psihologinja Jean Twenge sa Univerziteta San Diego (objavljena u Journal of Personality and Social Psychology, 2000.) analizirala je podatke više od 40.000 studenata i dece izmedju 1952. i 1993. godine.
Dakle, 40 godina! A pazite, studija bez interneta!
Zaključak: nivo anksioznosti i neuroticizma konstantno RASTE, i današnji adolescenti i studenti prijavljuju oko jednu standardnu devijaciju više na skalama anksioznosti od generacija 1950-ih.
Drugim rečima- današnji ‘prosečni’ mladi imaju emocionalnu tenziju koja je nekad bila karakteristična za one koji su tražili psihijatrijsku pomoć.
Po meni, informacijski šum i energetsko zagađenje su definitivno faktori.
Nikada pre nismo imali toliku količinu stimulacije.
Stalna mentalna hiperaktivnost stvara telo koje nikada ne odmara. Nervni sistem ostaje u stanju ‘blage prietnje’ … danima, mesecima, godinama.
Kakva su vaša iskustva sa sopstvenom decom?





