Dr Rajović: Više od polovine dece u vrtiću ne jede koricu hleba
Dr Ranko Rajović objašnjava kako meka hrana utiče na imunitet, zube, vilicu i čak na kičmu dece.
Pravilna ishrana u najranijem detinjstvu mnogo je više od pukog zadovoljavanja osećaja gladi – ona je jedan od temelja zdravog razvoja celog organizma. Stručnjaci upozoravaju da način na koji deca jedu u prvim godinama života može da odredi ne samo njihove navike u ishrani, već i zdravlje kostiju, zuba, pa čak i položaj kičme u kasnijem uzrastu.
Dr Ranko Rajović, specijalista interne medicine, magistar neurofiziologije i doktor sportskih nauka, godinama ukazuje na to da sitnice u svakodnevici, na koje roditelji često ne obraćaju dovoljno pažnje, mogu imati dalekosežne posledice po dečiji razvoj. Pored preporuka o redovnoj fizičkoj aktivnosti i ograničavanju vremena pred ekranima, on posebno naglašava značaj pravilne ishrane prilagođene uzrastu.
Jedna od navika koja se često zanemaruje jeste uvođenje čvrste hrane. Upravo ova promena, naglašava Rajović, predstavlja ključni trenutak za zdrav rast i razvoj deteta. Zato postavlja pitanje – da li roditelji zaista znaju koliko je važno da dete na vreme počne da jede hranu koju treba žvakati, a ne samo meku i pasiranu?
„50-60% dece u vrtiću ne jede koricu hleba – to je jako veliki problem. Kada dete od 3 godine krene da u vrtiću skida koricu hleba i jede samo sredinu – to znači da ni kod kuće ne jede ništa čvršće, što znači da njihov kompletan sistem za žvakanje nije aktivan kako treba.“ – rekao je dr Rajović gostujući u emisiji „Da sam ja neko“.
Kada dete od 3 godine krene da u vrtiću skida koricu hleba i jede samo sredinu – to znači da ni kod kuće ne jede ništa čvršće.
Nastavljajući dalje da objašnjava šta znači kada se sistem za žvakanje ne aktivira kako treba, rekao je – „Pritisak na donju vilicu je slabiji, ona ne može da raste, pa je našoj deci smanjena donja vilica. Kad dođe pubertet ne mogu zubi da im stanu u usta pa se vade dva gore, dva dole zuba. Ako je donja vilica smanjena, jezik, koji je veliki mišić, ne može da se namesti pa se malo pomeri, izviruje milimetar ili dva, što menja kompletnu cirkulaciju vazduha u ustima. Osim toga, ako deca jedu pasiranu, meku hranu (a to roditelji često daju do treće, četvrte godine) – pljuvačka se ne luči. A zašto je ona važna? Pa tu se nalazi imuno globulin a, prvi mehanizam zaštite našeg tela. To znači da dete koje jede čvrstu hranu – ima bolji imunitet.„
Međutim, to nisu jedini problemi kada dete ne jede čvrstu hranu. Veliki problem je i nastanak karijesa ili prerano ispadanje mlečnih zuba, naglašava Rajović.
„Mekana hrana ne može da čisti zube, dok je čvrsta hrana abrazivna i čisti. ‘Ali to su svakako mlečni zubi, šta ima veze?’ – čest je komentar roditelja. Ali nisu mlečni zubi tu bezveze. Zašto su oni važni? Kad se izvadi mlečni zub hrana ide tamo gde je zagrižaj jači zbog čega može doći do asimetrije lica, usled hipertrofije mišića. Osim toga, temporomandibularni zglob (zglob koji povezuje donju vilicu sa lobanjom) se malo pomera i cela struktura, vratni mišići, se pomeraju jedan milimetar – i šta se dešava? Osovina glava-peta se menja. Kičma ne može da se namesti, počinje polako da namešta položaj – i dolazi do skolioze.“ objasnio je dr Ranko Rajović.





