borac
		   
		
		   
		  
		   
		 | 
	  
		
		
		 Hečing je novi metod koji u izvesnim situacijama može poboljšati  šanse za uspeh vantelesnog oplođenja. Posmatranjem zametaka u  laboratoriji utvrđeno je da oni embrioni koji su okruženi tankim  prirodnim omotačem imaju veći procenat usađivanja u sluzokožu materice.  Tako se došlo na ideju o mikromanipulaciji koja je nazvana hečing.   Na kojim principima se bazira hečing? Embrion koji se ubacuje u matericu uobičajenom tehnikom  embriotransfera obavijen je omotačem. Da bi došlo do usađivanja u  sluzokožu, zametak mora da izađe iz svog omotača, odnosno da se  „izlegne” poput ptice iz jajeta. Priroda ponekad, učini ovaj omotač  suviše debelim ili čvrstim, tako da ćelije koje su u ubrzanoj deobi,  nemaju dovoljno energije da se probiju, te dolazi do odbacivanja.  Rešenje za ovaj problem je hečing. Njime se istanjuje i probija omotač i  olakšava oslobađanje embriona i njegovo naknadno usađivanje u  sluzokožu.  Metodi kojima se ovo postiže mogu biti: hemijski, mehanički i  laserski. U poslednje vreme laserski je prihvaćen kao najpouzdaniji i  obavlja se u svim velikim biološkim laboratorijama. Pouzdanost lasera u  odnosu na druge metode je, pre svega, preciznost izvođenja, ali i  brzina. Hečing se izvodi neposredno pre embriotransfera. Koristi se i na  svežim, ali i na embrionima koji su bili zamrznuti.         Hečing   Statistike pokazuju da manje od 1% kvalitetnih  embriona tokom ove mikromanipulacije pretrpi oštećenje koje ih učini  nesposobnim za implantaciju. Pa ipak, to je osnovni razlog zašto se od  hečinga taktički odustaje u onim situacijama kada postoji samo jedan  embrion.     U praksi, hečing može da se koristi u svim slučajevima vantelesnog  oplođenja. Međutim, iskustvo je pokazalo da je ovaj metod posebno  koristan u sledećim situacijama:    a) poznije reproduktivne godine, odnosno kod pacijentkinja koje su starije od 37 godina;    b) pacijentkinje koje imaju povišen bazalni nivo folikulostimulirajućeg hormona (FSH), što govori o iscrpljenosti jajnika;    c) situacije kada se embrionalne ćelije sporije dele ili su fragmentisane    d) u slučajevima kada jajne ćelije imaju evidentno deblji i/ili čvršći omotač (zonu pelucida);    e) pacijentkinje koje su imale nekoliko neuspešnih pokušaja vantelesnog  oplođenja (tri ili više embriotransfera koji se nisu završili začećem)  Dosadašnji rezultati pokazuju da u svim navedenim situacijama hečing može da poveća šansu da dođe do trudnoće za 20%.......   Zanima me dali ste upoznati sa ovim,i dali to su radili kod vas i vasim ebrionima i u koji stadium su bili embrioni....kazu da je uspeh veci sa ovim.Kod mojih embriona koi su bili u stadim blastocista nisu uradili ovo,pa se sad pitam mozda zato i je bio neuspesan INV,iako ispunjavam uslov sgodinama,imam 37god.   
			
			
  < Poruku je uredio borac -- 12.9.2011 12:45:47  >					
			
			
				  
				  		 	
		  
		  
		  
		 |