|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Ne možete biti donor sperme ako imate tetovažu

Uredništvo portala Ringeraja.rs, 19.4.2019
Jajne ćelije i spermatozoidi moći će da se doniraju i pozajmljuju iz Banke reproduktivnih ćelija, koja će biti formirana u Srbiji, i iz inostranih banaka, ali uvoz i izvoz neće važiti za embrione.
Ključne reči:

image
/11


 

Setom od devet pravilnika, koje je potpisao ministar zdravlja Zlatibor Lončar, koji za osam dana stupaju na snagu, strogo su definisani kriterijumi ko može biti donor i ko može i pod kojim uslovima da koristi reproduktivni materijal iz naše ili stranih banaka. Ali biće potrebno vreme da to zaživi u praksi.
Doktor Vesna Rakonjac, v. d. direktora Uprave za biomedicinu, rekla je "Novostima", da je ta banka u fazi formiranja, ali da ne treba očekivati da će "već sutra moći da se doniraju ili pozajme reproduktivne ćelije donora":
- Jedan od sledećih koraka biće promocija donorstva reproduktivnih ćelija. U međuvremenu treba rešiti, recimo, ko će i u kojoj meri "pokrivati" troškove analiza za donore koje će morati da obave donori, za koje su kriterijumi vrlo strogi.
Predviđeno je da Banka pre izbora i čuvanja ćelija uradi sve laboratorijske testove kako potencijalnih davalaca, koji za to neće dobijati nikakvu nadoknadu, tako i oba partnera od čijih ćelija se stvara embrion. Polne ćelije moći će da doniraju muškarci do najviše 40 godina, i žene između 21. i 34. godine.
Pristanak za darivanje ćelija mora se dati pisano, ali se može i povući, kada se ćelije odmah unište. Davalac nema ni prava, ni obaveze prema detetu rođenom od njegovog biološkog materijala.
Majka deteta je, po zakonu, žena koja ga je rodila iako je jajna ćelija pozajmljena, a otac je njen muž ili vanbračni partner, i u slučajevima kada su korišćeni spermatozoidi donora. Dete začeto iz doniranog materijala, kada navrši 15 godina, moći će da dobije podatke od medicinskog značaja, ali donor ostaje anoniman.
- Zakonom je predviđena i mogućnost uvoza i izvoza reproduktivnih ćelija, iako se pretpostavlja da bi iz naše banke mogle da se zadovolje potrebe za biološkim materijalom, ali se vodilo računa i o tome da se može pojaviti par koji po medicinskim indikacijama neće moći da dobije odgovarajuću ćeliju iz naše baze - kaže dr Rakonjac.
- Cilj nam je da što pre uspostavimo sistem uvoza kako bi se izašlo u susret bračnim parovima pre nego što napravimo rezerve ćelija u našoj banci da ne bi i dalje išli u inostranstvo. Ostalo je još otvoreno i pitanje troškova. Ideja je da parovima koji se leče od steriliteta u skladu sa finansijskim mogućnostima RFZO omogući da to rade o trošku osiguranja, ali je pitanje koliko će država moći da finansira doniranje ćelija i postupak biomedicinski potpomognute oplodnje ako razlog nije lečenje steriliteta, nego je, recimo, žena bez partnera. Već u petak imamo sastanak sa predstavnicima RFZO na te teme.
Ko može biti donor
Donor mora da bude zdrav, da nije uživalac narkotika, alkohola i cigareta, da nema analne seksualne odnose, da se u poslednjih 12 meseci nije tetovirao ili stavljao pirsing, da ne odstupa od standarda težine i visine, a za muškarce i da imaju normalan spermogram, a moraće da priloži rezultate laboratorijskih analiza.
Donori, recimo, ne mogu biti vlasnici, lekari i drugi zaposleni u ustanovi u kojoj se obavlja VTO.


Setom od devet pravilnika, koje je potpisao ministar zdravlja Zlatibor Lončar, koji za osam dana stupaju na snagu, strogo su definisani kriterijumi ko može biti donor i ko može i pod kojim uslovima da koristi reproduktivni materijal iz naše ili stranih banaka. Ali biće potrebno vreme da to zaživi u praksi.

 

Doktor Vesna Rakonjac, v. d. direktora Uprave za biomedicinu, rekla je "Novostima", da je ta banka u fazi formiranja, ali da ne treba očekivati da će "već sutra moći da se doniraju ili pozajme reproduktivne ćelije donora":

 

- Jedan od sledećih koraka biće promocija donorstva reproduktivnih ćelija. U međuvremenu treba rešiti, recimo, ko će i u kojoj meri "pokrivati" troškove analiza za donore koje će morati da obave donori, za koje su kriterijumi vrlo strogi.

 

Predviđeno je da Banka pre izbora i čuvanja ćelija uradi sve laboratorijske testove kako potencijalnih davalaca, koji za to neće dobijati nikakvu nadoknadu, tako i oba partnera od čijih ćelija se stvara embrion. Polne ćelije moći će da doniraju muškarci do najviše 40 godina, i žene između 21. i 34. godine.

 

Pristanak za darivanje ćelija mora se dati pisano, ali se može i povući, kada se ćelije odmah unište. Davalac nema ni prava, ni obaveze prema detetu rođenom od njegovog biološkog materijala.

 

Majka deteta je, po zakonu, žena koja ga je rodila iako je jajna ćelija pozajmljena, a otac je njen muž ili vanbračni partner, i u slučajevima kada su korišćeni spermatozoidi donora. Dete začeto iz doniranog materijala, kada navrši 15 godina, moći će da dobije podatke od medicinskog značaja, ali donor ostaje anoniman.

- Zakonom je predviđena i mogućnost uvoza i izvoza reproduktivnih ćelija, iako se pretpostavlja da bi iz naše banke mogle da se zadovolje potrebe za biološkim materijalom, ali se vodilo računa i o tome da se može pojaviti par koji po medicinskim indikacijama neće moći da dobije odgovarajuću ćeliju iz naše baze - kaže dr Rakonjac.

 

- Cilj nam je da što pre uspostavimo sistem uvoza kako bi se izašlo u susret bračnim parovima pre nego što napravimo rezerve ćelija u našoj banci da ne bi i dalje išli u inostranstvo. Ostalo je još otvoreno i pitanje troškova. Ideja je da parovima koji se leče od steriliteta u skladu sa finansijskim mogućnostima RFZO omogući da to rade o trošku osiguranja, ali je pitanje koliko će država moći da finansira doniranje ćelija i postupak biomedicinski potpomognute oplodnje ako razlog nije lečenje steriliteta, nego je, recimo, žena bez partnera. Već u petak imamo sastanak sa predstavnicima RFZO na te teme.


Ko može biti donor

Donor mora da bude zdrav, da nije uživalac narkotika, alkohola i cigareta, da nema analne seksualne odnose, da se u poslednjih 12 meseci nije tetovirao ili stavljao pirsing, da ne odstupa od standarda težine i visine, a za muškarce i da imaju normalan spermogram, a moraće da priloži rezultate laboratorijskih analiza.
Donori, recimo, ne mogu biti vlasnici, lekari i drugi zaposleni u ustanovi u kojoj se obavlja VTO.


Izvor: blic

 

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

PITAJTE DOKTORA NA RINGERAJI
Dr Jelena Todorović, stručnjak u oblasti interne medicine, izaćiće u susret svim Ringerajinim korisnicima koji imaju nek...
3
Želite dečaka? Jedite više namirnica sa ka...
Iako će vam svaki roditelj reći da pol deteta nije važan, jedno od najčešćih pitanja koje budući roditelji traže na Goog...
3
Endometrioza - kada tkivo materice, bude v...
Endometrioza se definiše kao prisustvo tkiva nalik endometrijumu (unutrašnje tkivo materice) izvan materice, koje dovodi...
3
Praćenje ovulacije - iscedak iz vagine (ce...
Kako pratiti prirodni ciklus žene i određivati plodne dane pomoću iscetka iz vagine?
3





Otvorena prva banka reproduktivnih ćelija ...
U Ginekološko-akušerskoj klinici (GAK) u Višegradskoj danas je otvorena prva banka reproduktivnih ćelija u Srbiji, što ć...
Od juna zamrzavanje embriona o trošku RFZO!
Parovi koji učestvuju u procesu vantelesne oplodnje moći će o trošku države da sačuvaju reproduktivni materijal za event...



image
Sanidej
Želela bih da podelim svoje pozitivno skustvo sa Cortinat kremom.
Cortinat sam počela da koristim kada je beba imala problem sa pelenskim ojedom. Delovao je brzo i posle nekoliko mazanja ublažio crvenilo i regenerisao oštećenu dečiju kožu. Nije prošlo mnogo i ponovo sam se vratila ovoj sjajnoj kremi. Stres i hronični umor bili su uvod za muku koja me je zadesila-seboreični dermatitis na licu. Koža je bila ispucala i ljuspasta, svrbela je i crvenela se. Izgledala sam uzasno, tako sam se i osećala. Cortinat mi je posle svega 3 dana terapije doneo olakšanje- svrab je prošao, crvenilo se smanjilo, kao i perutanje kože. Problem sa ovom bolešću je što se često vraća, ali znam da ću uz pomoć Cortinat kreme uspeti da ublažim simptome. Ova sjajna krema mi je pomogla i nakon ujeda komaraca smanjivši otok i crvenilo. Zbog toga je moj izbor uvek Cortinat krema, boljeg prijatelja koža nema.  Više >>
image

Anketa

Трудноћа.
пеперутка16

Који део трудноће вам се највише допао или Најлакши?

Click Here