Ringeraja.rs je specijalizovani portal, namenjen budućim roditeljima, trudnicama i roditeljima predškolske dece.
Copyright 2008-2025
Danu media d.o.o. Beograd
Statistike kažu da je svaka peta osoba u Srbiji na nešto alergična. Cvetanje drveća, trava i raznog drugog bilja povećava količinu aeroalergena u atmosferi, što negativno utiče na osobe koje imaju problema sa alergijama. Ambrozija, korovska biljka koja cveta krajem jula i početkom avgusta, ima poseban značaj jer je njen alergogeni potencijal najjači - kaže dr Aleksandar Adamović, direktor Gradskog zavoda za kožne i venerične bolesti.
Prvi korak podrazumeva izbegavanje sa alergenom, ukoliko je moguće, a potom, uz konsultaciju sa lekarom, uvođenje odgovarajućih lekova kao što su antihistaminici, inhalacioni kortikosteroidni rastvori za nos, kortikosteroidne pumpice u slučaju astme. Dr Adamović kaže da nije moguće sprečiti alergiju, ali se mogu ublažiti tegobe pacijentima primenom lekova pre početka vegetacije.
- Kada su u pitanju teži oblici alergija, primenjuje se imuno terapija, kao i vakcina - precizira dr Adamović.
Za vakcinu je sada, međutim, kasno. Ona se prima u oktobru ili novembru.
Uzroci alergije disajnih organa mogu biti u prirodi ili u zatvorenim prostorijama. Često se dešava da alergiju izaziva više od jednog alergena, zbog čega treba uraditi alergološko testiranje.
SIMPTOMI
- Nos: zapušen nos, napadi kijanja, curenje nosa
- Oči: crvenilo, svrab, alergijski konjunktivitis
- Disajni putevi: otežano disanje ili astma
- Uši: bol ili svrab u ušima
- Koža: osip, ekcem, svrab...
Noviji radovi iz medicine dokumentuju jednaku efikasnost homeopatskog lečenja i korišćenja terapije klasične medicine, kaže dr Branimir Nestorović, iz Univerzitetske dečje klinike.
- Alergija može da se javi u bilo kom starosnom dobu, ali se alergijski rinitis najčešće javlja od osme do 11. godine i u 80 odsto slučajeva razvije se do 20. godine - napominje dr Nestorović.
Mirjana Mitrović iz Agencije za zaštitu životne sredine objašnjava da je najveća koncentracija polena u vazduhu ujutru, na suvom toplom danu i slabom vetru.
ŠTA DA RADITE
- Izbegavajte kontakt sa alergenom, često umivajte lice i ispirajte nos
- Svakoga dana perite kosu, često u toku dana menjajte garderobu
- Klima-uređajem provetravajte prostoriju
- Izbegavajte jutarnju šetnju po vetrovitom danu
-Redovno čistite prašinu u stanu, održavajte vlažnost vazduha, čistite klima-uređaj redovno
- Dečje igračke stavite u zamrzivač da se unište grinje, izbegavajte trčanje ili vožnju biciklom kroz šumu i preko livada
- Šetajte po kišnom danu, nosite naočare da zaštitite oči, izbegavajte sušenje veša na otvorenom