|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Pravilnici "koče" doniranje reproduktivnih ćelija

Uredništvo portala Ringeraja.rs, 27.3.2019
Iako Zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji to dozvoljava, parovi u Srbiji koji hoće potomstvo uz pomoć donacije jajnih ćelija, spermatozoida ili embriona, još čekaju usvajanje pravilnika koji će to omogućiti, piše Politika.

image
/11


 

ako Zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji to dozvoljava, parovi u Srbiji koji hoće potomstvo uz pomoć donacije jajnih ćelija, spermatozoida ili embriona, još čekaju usvajanje pravilnika koji će to omogućiti, piše "Politika".
Zakon je, naime, donet u maju 2017, a pravilnici koji ga prate trebalo je da budu završeni u roku od 18 meseci. To se, međutim, piše "Politika", još nije dogodilo, pa su parovi iz Srbije prinuđeni da za velike sume novca ovu uslugu traže u inostrnastvu. 
Sanda Jovanović, predsednica Udruženja "Šansa za roditeljstvo", kaže za ovaj list da je Ministarstvo zdravlja kad je zakon usvojen garantovalo da će posao biti završen do novembra 2018, odnosno da će radne grupe izraditi prateće pravilnike. 
Kako objašnjava, novi zakon omogućava donaciju, ali ona mora biti strogo kontrolisana, što podrazumeva da se reguliše pitanje donatora, uvoza ili izvoza reproduktivnog materijala, altruističkog poklapanja embriona i još mnoga pitanja, a što sve treba da se reguliše pravilnicima.
U Ministarstvu su za "Politiku" rekli da su stručnjaci završili svoj deo posla i da će pravilnici uskoro biti usvojeni, i dodaju da su želeli da se ova oblast detaljno uredi i da se svaka stavka reguliše na pravi način. 
Politika" podseća na pojedina rešenja koja je predvideo novi zakon, pa će tako Uprava za biomedicinu voditi jedinstven državni registar postupaka vantelesne oplodnje, a dozvole za klinike koje izvode postupak izdavaće se na određeno vreme. 
U proces mogu biti uključeni muž i žena, vanbračni partneri, punoletna i poslovno sposobna žena, žena ili muškarac koji su upotrebu svojih reproduktivnih ćelija odložili...
Muškarac samostalno ne može da uđe u proces vantelesne oplodnje, dok žena po zakonu to može. Dozvoljeno je korišćenje reproduktivnih ćelija i embriona samo ako je donatorka živa, moguća je i preimplantacijska analiza ako postoji opasnost od prenošenja nasledne ili genetske bolesti ili zbog više ponovljenih bezuspešnih pokušaja vantelesne oplodnje. 
Dete koje je začeto vantelesnim postupkom, reproduktivnim ćelijama davaoca, ima pravo da iz medicinskih razloga traži od Uprave za biomedicinu podatke iz državnog registra koji se odnose na davaoca ćelija kad navrši 15 godina. 
Zakon je predvideo i da jajne ćelije, embrion ili seme mogu biti preneti u drugi centar na teritoriji Srbije radi korišćenja u procesu biomedicinski potpomognute oplodnje. 
Zakon zabranjuje da se jajne ćelije i embrion nude radi sticanja bilo kakve koristi. Reproduktivne ćelije mogu da se čuvaju pet godina, a nakon toga, uz molbu i opravdane razloge, još narednih pet godina. 
Surogat majčinstvo je u Srbiji i dalje zabranjeno, podseća Jovanovićeva. 
"Politika" navodi i da je u svetu više od osam miliona beba rođeno postupkom vantelesne oplodnje, koja se izvodi duže od 40 godina. 

 

Zakon je, naime, donet u maju 2017, a pravilnici koji ga prate trebalo je da budu završeni u roku od 18 meseci. To se, međutim, piše "Politika", još nije dogodilo, pa su parovi iz Srbije prinuđeni da za velike sume novca ovu uslugu traže u inostrnastvu. 

 

Sanda Jovanović, predsednica Udruženja "Šansa za roditeljstvo", kaže za ovaj list da je Ministarstvo zdravlja kad je zakon usvojen garantovalo da će posao biti završen do novembra 2018, odnosno da će radne grupe izraditi prateće pravilnike. 
Kako objašnjava, novi zakon omogućava donaciju, ali ona mora biti strogo kontrolisana, što podrazumeva da se reguliše pitanje donatora, uvoza ili izvoza reproduktivnog materijala, altruističkog poklapanja embriona i još mnoga pitanja, a što sve treba da se reguliše pravilnicima.

 

U Ministarstvu su za "Politiku" rekli da su stručnjaci završili svoj deo posla i da će pravilnici uskoro biti usvojeni, i dodaju da su želeli da se ova oblast detaljno uredi i da se svaka stavka reguliše na pravi način. 

 

Politika" podseća na pojedina rešenja koja je predvideo novi zakon, pa će tako Uprava za biomedicinu voditi jedinstven državni registar postupaka vantelesne oplodnje, a dozvole za klinike koje izvode postupak izdavaće se na određeno vreme. 

 

U proces mogu biti uključeni muž i žena, vanbračni partneri, punoletna i poslovno sposobna žena, žena ili muškarac koji su upotrebu svojih reproduktivnih ćelija odložili...

 

Muškarac samostalno ne može da uđe u proces vantelesne oplodnje, dok žena po zakonu to može. Dozvoljeno je korišćenje reproduktivnih ćelija i embriona samo ako je donatorka živa, moguća je i preimplantacijska analiza ako postoji opasnost od prenošenja nasledne ili genetske bolesti ili zbog više ponovljenih bezuspešnih pokušaja vantelesne oplodnje. 

 

Dete koje je začeto vantelesnim postupkom, reproduktivnim ćelijama davaoca, ima pravo da iz medicinskih razloga traži od Uprave za biomedicinu podatke iz državnog registra koji se odnose na davaoca ćelija kad navrši 15 godina. 
Zakon je predvideo i da jajne ćelije, embrion ili seme mogu biti preneti u drugi centar na teritoriji Srbije radi korišćenja u procesu biomedicinski potpomognute oplodnje. 

 

Zakon zabranjuje da se jajne ćelije i embrion nude radi sticanja bilo kakve koristi. Reproduktivne ćelije mogu da se čuvaju pet godina, a nakon toga, uz molbu i opravdane razloge, još narednih pet godina. 
Surogat majčinstvo je u Srbiji i dalje zabranjeno, podseća Jovanovićeva. 
"Politika" navodi i da je u svetu više od osam miliona beba rođeno postupkom vantelesne oplodnje, koja se izvodi duže od 40 godina. 


Izvor: mondo

 

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Moje putovanje kroz vantelesnu oplodnju
Zaista ne znam odakle da počnem. Vraćam se u mislima godinu dana unazad...bila sam ljuta, frustrirana, beznadežna. Nikak...
9
PITAJTE DOKTORA NA RINGERAJI
Dr Jelena Todorović, stručnjak u oblasti interne medicine, izaćiće u susret svim Ringerajinim korisnicima koji imaju nek...
3
Začinite veče manje poznatim afrodizijacima
U tekstu proverite koji sastojci moraju biti na jelovniku za vaše posebne dane.
3
Kako se ponašati nakon embriotransfera?
Prokrvite svoje krvne sudove kretanjem i svežim vazduhom. Šetnja definitivno oslobađa od stresa. Takođe je značajno i sk...
3





Koje su godine idealne za rađanje?
Nije isto roditi sa 18 i 34 godine, a ni idealno vreme za rađanje se ne može tako lako odrediti.
Kako žensko telo „blokira“ slabe spermatoz...
Istraživači iz Njujorka su, testirajući spermu muškaraca i spermu bikova, otkrili da najsnažniji plivači među spermatozo...



image
Sanidej
Želela bih da podelim svoje pozitivno skustvo sa Cortinat kremom.
Cortinat sam počela da koristim kada je beba imala problem sa pelenskim ojedom. Delovao je brzo i posle nekoliko mazanja ublažio crvenilo i regenerisao oštećenu dečiju kožu. Nije prošlo mnogo i ponovo sam se vratila ovoj sjajnoj kremi. Stres i hronični umor bili su uvod za muku koja me je zadesila-seboreični dermatitis na licu. Koža je bila ispucala i ljuspasta, svrbela je i crvenela se. Izgledala sam uzasno, tako sam se i osećala. Cortinat mi je posle svega 3 dana terapije doneo olakšanje- svrab je prošao, crvenilo se smanjilo, kao i perutanje kože. Problem sa ovom bolešću je što se često vraća, ali znam da ću uz pomoć Cortinat kreme uspeti da ublažim simptome. Ova sjajna krema mi je pomogla i nakon ujeda komaraca smanjivši otok i crvenilo. Zbog toga je moj izbor uvek Cortinat krema, boljeg prijatelja koža nema.  Više >>
image

Anketa

Трудноћа.
пеперутка16

Који део трудноће вам се највише допао или Најлакши?

Click Here