|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Pravilnici "koče" doniranje reproduktivnih ćelija

Uredništvo portala Ringeraja.rs, 27.3.2019
Iako Zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji to dozvoljava, parovi u Srbiji koji hoće potomstvo uz pomoć donacije jajnih ćelija, spermatozoida ili embriona, još čekaju usvajanje pravilnika koji će to omogućiti, piše Politika.

image
/11


 

ako Zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji to dozvoljava, parovi u Srbiji koji hoće potomstvo uz pomoć donacije jajnih ćelija, spermatozoida ili embriona, još čekaju usvajanje pravilnika koji će to omogućiti, piše "Politika".
Zakon je, naime, donet u maju 2017, a pravilnici koji ga prate trebalo je da budu završeni u roku od 18 meseci. To se, međutim, piše "Politika", još nije dogodilo, pa su parovi iz Srbije prinuđeni da za velike sume novca ovu uslugu traže u inostrnastvu. 
Sanda Jovanović, predsednica Udruženja "Šansa za roditeljstvo", kaže za ovaj list da je Ministarstvo zdravlja kad je zakon usvojen garantovalo da će posao biti završen do novembra 2018, odnosno da će radne grupe izraditi prateće pravilnike. 
Kako objašnjava, novi zakon omogućava donaciju, ali ona mora biti strogo kontrolisana, što podrazumeva da se reguliše pitanje donatora, uvoza ili izvoza reproduktivnog materijala, altruističkog poklapanja embriona i još mnoga pitanja, a što sve treba da se reguliše pravilnicima.
U Ministarstvu su za "Politiku" rekli da su stručnjaci završili svoj deo posla i da će pravilnici uskoro biti usvojeni, i dodaju da su želeli da se ova oblast detaljno uredi i da se svaka stavka reguliše na pravi način. 
Politika" podseća na pojedina rešenja koja je predvideo novi zakon, pa će tako Uprava za biomedicinu voditi jedinstven državni registar postupaka vantelesne oplodnje, a dozvole za klinike koje izvode postupak izdavaće se na određeno vreme. 
U proces mogu biti uključeni muž i žena, vanbračni partneri, punoletna i poslovno sposobna žena, žena ili muškarac koji su upotrebu svojih reproduktivnih ćelija odložili...
Muškarac samostalno ne može da uđe u proces vantelesne oplodnje, dok žena po zakonu to može. Dozvoljeno je korišćenje reproduktivnih ćelija i embriona samo ako je donatorka živa, moguća je i preimplantacijska analiza ako postoji opasnost od prenošenja nasledne ili genetske bolesti ili zbog više ponovljenih bezuspešnih pokušaja vantelesne oplodnje. 
Dete koje je začeto vantelesnim postupkom, reproduktivnim ćelijama davaoca, ima pravo da iz medicinskih razloga traži od Uprave za biomedicinu podatke iz državnog registra koji se odnose na davaoca ćelija kad navrši 15 godina. 
Zakon je predvideo i da jajne ćelije, embrion ili seme mogu biti preneti u drugi centar na teritoriji Srbije radi korišćenja u procesu biomedicinski potpomognute oplodnje. 
Zakon zabranjuje da se jajne ćelije i embrion nude radi sticanja bilo kakve koristi. Reproduktivne ćelije mogu da se čuvaju pet godina, a nakon toga, uz molbu i opravdane razloge, još narednih pet godina. 
Surogat majčinstvo je u Srbiji i dalje zabranjeno, podseća Jovanovićeva. 
"Politika" navodi i da je u svetu više od osam miliona beba rođeno postupkom vantelesne oplodnje, koja se izvodi duže od 40 godina. 

 

Zakon je, naime, donet u maju 2017, a pravilnici koji ga prate trebalo je da budu završeni u roku od 18 meseci. To se, međutim, piše "Politika", još nije dogodilo, pa su parovi iz Srbije prinuđeni da za velike sume novca ovu uslugu traže u inostrnastvu. 

 

Sanda Jovanović, predsednica Udruženja "Šansa za roditeljstvo", kaže za ovaj list da je Ministarstvo zdravlja kad je zakon usvojen garantovalo da će posao biti završen do novembra 2018, odnosno da će radne grupe izraditi prateće pravilnike. 
Kako objašnjava, novi zakon omogućava donaciju, ali ona mora biti strogo kontrolisana, što podrazumeva da se reguliše pitanje donatora, uvoza ili izvoza reproduktivnog materijala, altruističkog poklapanja embriona i još mnoga pitanja, a što sve treba da se reguliše pravilnicima.

 

U Ministarstvu su za "Politiku" rekli da su stručnjaci završili svoj deo posla i da će pravilnici uskoro biti usvojeni, i dodaju da su želeli da se ova oblast detaljno uredi i da se svaka stavka reguliše na pravi način. 

 

Politika" podseća na pojedina rešenja koja je predvideo novi zakon, pa će tako Uprava za biomedicinu voditi jedinstven državni registar postupaka vantelesne oplodnje, a dozvole za klinike koje izvode postupak izdavaće se na određeno vreme. 

 

U proces mogu biti uključeni muž i žena, vanbračni partneri, punoletna i poslovno sposobna žena, žena ili muškarac koji su upotrebu svojih reproduktivnih ćelija odložili...

 

Muškarac samostalno ne može da uđe u proces vantelesne oplodnje, dok žena po zakonu to može. Dozvoljeno je korišćenje reproduktivnih ćelija i embriona samo ako je donatorka živa, moguća je i preimplantacijska analiza ako postoji opasnost od prenošenja nasledne ili genetske bolesti ili zbog više ponovljenih bezuspešnih pokušaja vantelesne oplodnje. 

 

Dete koje je začeto vantelesnim postupkom, reproduktivnim ćelijama davaoca, ima pravo da iz medicinskih razloga traži od Uprave za biomedicinu podatke iz državnog registra koji se odnose na davaoca ćelija kad navrši 15 godina. 
Zakon je predvideo i da jajne ćelije, embrion ili seme mogu biti preneti u drugi centar na teritoriji Srbije radi korišćenja u procesu biomedicinski potpomognute oplodnje. 

 

Zakon zabranjuje da se jajne ćelije i embrion nude radi sticanja bilo kakve koristi. Reproduktivne ćelije mogu da se čuvaju pet godina, a nakon toga, uz molbu i opravdane razloge, još narednih pet godina. 
Surogat majčinstvo je u Srbiji i dalje zabranjeno, podseća Jovanovićeva. 
"Politika" navodi i da je u svetu više od osam miliona beba rođeno postupkom vantelesne oplodnje, koja se izvodi duže od 40 godina. 


Izvor: mondo

 

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

5 najboljih POZA U SEKSU za zatrudnjivanje
Neki tvrde da određeni položaji tokom seksa mogu povećati šanse za trudnoću. Proverite i probajte, ne može da škodi. ;)
19
VEZA IZMEĐU ISHRANE I PLODNOSTI
Fokusirajući se na hranu bogatu hranljivim materijama, održavajući zdravu težinu i izbegavajući štetne supstance, osobe ...
5
VTO: Endometrijum i kako ga zadebljati
Kada se parovi suočavaju sa vantelesnom oplodnjom (VTO), često je tanak endometrijum (sluzokoža materice) nepredviđena i...
5
Kada je šansa da ostanem u drugom stanju n...
Do ovulacije dođe kad se jajna ćelija koja je sazrevala u jajniku odvoji i započne svoj put jajovodom u matericu.
5





Vantelesna o trošku države na još 11 klinika
Direktorka RFZO na RTS-u najavila da će u 2019. država potpisati ugovor sa još 11 privatnih klinika.
Srbi troše jedan kondom godišnje
U Srbiji se godišnje potroši samo 1,42 kondoma po glavi stanovnika, pokazalo je najnovije istraživanje.



Anketa

Дојење.
пеперутка16

Колико дуго мислите да дете треба да се доји?

Click Here