|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (11.04.-15.04.2020) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Stolice naše voljene!

Adriana Kuči, 21.10.2010
U prosjeku, dnevno sjedimo i po 14 sati!!!

image
/11


 

Da li ste znali da je stolica najčešći komad nmještaja na svijetu i da se pojavljuje u gotovo nevjerovatno mnogo različitih oblika. U razvijenijim zemljama na jednog stanovnika dođe četrdeset i više stolica – u stanu, kancelariji, učionicama, restoranima, parkovima, čekaonicama, automobilima, autobusima, avionima, stadionima, biciklima, motorima… Kažu da trećinu života prespavamo. Ali, zato polovinu presjedimo. I to ima svoje posljedice.


Još prije samo sto godina ljudi su sjedili mnogo manje nego danas. Brojni radnici koji sada sjede, u ta vremena su svoj posao obavljali stojeći.  A i prevozna sredstva su bila rijetkost, tako da su svi hodali. U prosjeku su ljudi u to vrijeme stajali i kretali se po desetak sati dnevno, a sa stražnjicama na stolicama provodili su tek tri sata. No, sada su brojne varijante sjedećeg položaja, istisnule sve druge oblike kretanja i držanja tijela.  Nekada bi ljudi zokom radnog dana malo sjeli da se odmorimo. Mi danas malo ustajemo da se razgibamo.

 

Naši četvoronogi prijatelji

 

U zemljama čije kulture podržavaju sjedenje na podu, bez oslonca za leđa, ljudi mnogo lakše sjede ispravljene kičme. Unutarnji mišići su budni, svi zglobovi oko karlice su razgibani, te je i kičma opuštena i uspravna. Istočnjaci koji se bave meditacijom, sjedeći na podu ostanu i više od deset sadi, bez ikakvih naslonjača, ali i bez bola od ukočenosti ili umora. U mnogom zemljama širom planete jedu sjedeci na podu, što je, za naša leđa, najzdraviji položaj. I nemojte ni pomisliti da su ti ljudi uskraćeno za udobnost! Za savremene ergonome koji se vode i istraživanjima o zdravlju, udobnost više nije izjednačena sa potpunom neaktivnošću  tjelesnih mišića. Savremena definicija udobnosti kaže da je to stanje u kojem komplementarne mišićne grupe obavljaju jednak dio posla. Iako su mnogi od njih veoma sbjesni da je za zdravlje kičme najidealnije oponašati malo dijete koje sjedi kako god mu odgovara, malo leži, i što je najvažnije, neprestano mijenja položaje, na njima je ipak da nađu i neke mogućnosti za savremenog čovjeka koji veliki dio svog dana, bilo kući ili na poslu, provodi sjedeći za računarom, te i, što je manje škodljivo, za volanom svojih automobila.

Među ponuđenim riješenjima je i nekoliko alternativnih oblika stolica na kojima aktivnije sjedimo, što uveliko smanjuje opterećenje na kičmu. Najpoznatije među njima su lopte za sjedenje – osim što su zdrava, one su i prilično jeftina varijanta stolice.

 

Kako jesti?!

 

S obzirom na čovjekovu fiziognomiju, prirodan položaj tijela za uživanje obroka bio bi u takozvanom turskom sjedu na podu, s tanjirom ispred sebe, podignutim najviše dvadesetak centimetara. Kada tako sjedimo, tvrde naučnici koji su proveli istraživanje, srce je daleko manje opterećeno nego kada sjedimo za stolom, zato krv lakše odlazi do pobravnih organa, a tamo ju trebamo čak i dok jedemo. Kada kičmeni stub nagnemo blago naprijed, opuštaju se svi trbušni mišići, što olakšava hrani put u želudac. Ramena su opuštena zato što je tanjir ispod visine laktova, pa možemo bez problema uzimati hranu. Najbolje bi bilo rukama, kažu istraživači. Glava je nagnuta naprijed pod uglom od 30 do 45 stepeni, što omogućava pljuvački da teče prema zubima i da se tokom jedenja optimalno miješa s hranom. U središtu pogleda je tanjir, a pod nos nam direktno dolaze mirisi, što pomaže pravilnom lučenju probavnih sokova.

Uporedite sada to sa sjedenjem za stolom, na kauču, pred teveom, ili za volanom. Uporedite svaku od nabrojanih aktivnosti ponaosob, pa će vam se onda učiniti prihvatljivom teorija da na nastanak bolesti ne utiče samo ono što unosimo u sebe i u kakvim kombinacijama, i kada to radimo, već i kako sjedimo tokom jela.  Možda ćete se, odmahujući glavom, sjetiti svoje bake kako vas je, u djetinjstvu, tjerala da sjedite uspravljenih leđa, laktova stisnutih uz tijelo, i uglađeno (a najčešće i u grču od straha) žvaćete zalogaj po zalogaj ručka – do posljednjeg! – i to sve u ime savremenosti i pristojnosti.

 

Pate i noge i guza

 

Noge su kao točkovi kod aviona – spustiti bi ih trebali samo onda kada nam stvarno trebaju: kada namjeravamo hodati, trčati, stajati…Kad asu pasivne, za noge je najbolje da su u visini zadnjice, bilo da su ispružene ili savijene. Dok sjedimo na stolici, tada su stopala cijelo vrijeme pola metra ispod karlice, iako ih ne koristimo, što se da najbolje vidjeti po venama. Čak će vam i klasični doktor reći da ćete od puno stajanja ili sjedenja moći oboljeti od proširenih vena. A, prema podacima istraživača, skoro polovina svih stanovnika u razvijenom svijetu padi od blažih ili težih problema koji su posljedica ometanja venskog protoka u donjim ekstremitetima. Zajednički sadržilac tih poteškoća je neprestano povišen pritisak u venama donjih ekstremiteta koji se tokom hodanja ili nekog drugog vida kretanja nogama ne snižava.

Još dok smo govorili o prirodnom položaju tokom jela, pomenuto je kako spuštebne noge dodatno opterećuju srce. Ako su noge aktivne, dejstvo mišića i povećan rad srca povećavaju tok krvi. Ako miruju, krvni pritisak je prenizak da bi krv po venama tekla normalno. Neprestan pritisak tokom nekoliko godina dovodi do unutarnjeg oštećenja vene, (što preusmjerava krv u pogrešnu stranu). A posljedica su već pomenute poteškoće.

U krajevima gdje ljudi većinu života provedu sjedeći na podu, ovakve zdravstvene probleme gotovo da i ne poznaju.

Sve majke dobro znaju kako je tokom poroda važno imati razgibanu karlicu i čvrste mišiće donjeg dijela stomaka i leđa. Naučnici još nisu dokazali, ali, na osnovu brojnih pokazatelja tvrde da puno sjedenja dovodi do sve težeg procesa rađanja kod žena. Isto tako se tvrdi da stariji ljudi imaju veliku mogućnost za lom kukova upravo zato što se ne kreću.

A, za hemoroide već odavno znamo: u svakom medicinskom priručniku piše da je puno sjedenja jedan od razloga za dobijanje ove dosadne bolesti vena. Ljudi odavno sjede i tokom obavljanja velike i male nužde, a po naš organizam bi bilo idealno i jednu i drugu obavljati čučeći.

 

Šta učiniti?

 

U kraljevstvu stolica, kakvo je naša planeta, teško bi bilo promijeniti navike sticane stoljećima. Naročito zato što smo već toliko razmaženi da bi bilo ko od nas pristao na život bez sjedenja na stolicama. To je, u ovim sociološkim uvijetima, i društveno nedopustivo. Pa, uprkos silnim stolicama, redovnim vježbama, recimo jogom, možemo postići dovoljnu razgibanost da si barem u toplini svoga doma priuštimo sjedenje na podu. To ne znači da odmah sve stolice i stolove nosite u potkrovlje.

Ali, neka od slijedećih pravila ne bi bilo loše poštovati, radi našeg zdravlja, prije svega:

  • Nikada ne ostajte dugo u istom položaju. Svejedno da li sjedite, čučite ili stojite.
  • Više puta u togu dana promijenite položaj. Pokušajte barem dio vremena koji bi proveli sjedeći provesti u ležećem ili, recimo, čučećem položaju
  • Pokušajte sjediti ispravljenih leđa na stolici bez naslonjača
  • Kancelarijsku stolicu zamijenite loptom za sjedenje – vaša će vam kičma biti veoma zahvalna
  • Posmatrajte djecu i kopirajte ih. Oni, prije nego što ih odrasli drugačije nauče, da ne kažemo prisile, slušaju svoje instikte i znaju šta im je najbolje raditi.
Bolesti kao posledica nepravilne ishrane
Zdrava i pravilna ishrana jedan je od osnovnih problema današnjice. Ljudi su nesvesni svakodnevnog izlaganja organizma n...
3
Sve o vakcini protiv raka grlića materice
Vakcina protiv raka grlića materice prvi put je u svetu predstavljena pre nekoliko godina, a kod nas registrovana u avgu...
3
Sušenje veša na radijatoru može biti opasno
Sa dolaskom hladnog vremena mnogi problem sušenja veša rešavaju pomoću radijatora, međutim, stručnjaci napominju da to m...
3
Semenke i orašasti plodovi
Posebno važne namirnice su: integralne žitarice (pšenica, seitan, raž, ječam i druge), semenke i orašasti plodovi (orah,...
2


Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:




image
flamingos
CortinaT krema će baš, da reši svaki problem naš.
Ekcem je prošlost kad se nanese,jer krema sa sobom sve odnese. Vetar kada duva, koža zna da se suši i puca, tad CortinaT krema na vrata pokuca,lepo se namaže, upije baš i rešen je problem naš. Nije fora, a nije ni laž,u CortinaT kremi leži prava draž. Ona svima prija i zato nam je najmilija. Možda mi pisanje stihova i nije jača strana, ali jedno sigurno znam-CortinaT krema je bez mana.  Više >>
image
Kuvar: snezap
prelepa poslastica

Anketa

Pomozite mi da izabrem :)


Od ova tri imena jedno će pripasti mom sinu... pomozite mi da izaberem :) Hvala! :*

Luka (38%)

Jovan (26%)

Rastko (36%)


Ukupan broj glasova: 213

Hvala za glasove. Glasao/la si za sve aktuelne ankete. Izradi svoju anketu!

Oznake

Click Here