Podaci pokazuju da je broj usvojene dece 40 odsto veći nego prošle godine. Smatra se da je tome doprineo efikasniji rad sudova i centara za socijalni rad, kao i uvođenje jedinstvenog registra usvojiteljskih porodica i dece iz cele Srbije.
Oko 140 mališana usvojeno je 2008. godine, a njih 11 našlo je novi dom u inostranstvu. Stručnjaci ocenjuju da je tome doprineo efikasniji rad sudova i centara za socijalni rad, kao i uvođenje jedinstvenog registra usvojiteljskih porodica i dece iz cele Srbije.
Malog Nenada biološki roditelji ostavili su u porodilištu, a potom su ga Pešići primili u svoj dom kao hranitelji. Sada su, nakon dve godine poželeli da ga usvoje ali su naišli na problem, jer prema postojećem zakonu razlika u godinama usvojitelja i deteta ne sme da bude veća od 45 godina.
"Pošto sam prešla tri meseca (45 godina, tri meseca i dva dana) dobili smo negativan odgovor. Mi nemamo svoju biološku decu, on nam je ulepšao život i meni i suprugu", rekla je Slađana Pešić.
Ovakva stavka u zakonu prema mišljenju nadležnih opravdana je, pošto je interes deteta primaran.
"Gledamo da porodica bude najsličnija biološkoj. Mladi bračni parovi imaju veću šansu da ranije dobiju dete manjeg kalendarskog uzrasta nego roditelji koji su već u nekim zrelim godinama", objašnjava socijalni radnik Đurđica Ristić.
Praksa, međutim, pokazuje da je većina usvojitelja u četrdesetim godinama pošto u tom dobu prihvate činjenicu da ne mogu da imaju svoje dete. Kod nas je to još glavni razlog za donošenje odluke o usvajanju, kažu stručnjaci. Najčešće se traži zdravo dete, do dve godine, srpske nacionalnosti.
"Ima puno dece koja imaju razvojne teškoće, zdravstvene teškoće, romskog porekla koja nisu poželjna i njih teže zbrinjavamo u našim usvojiteljskim porodicama. Ljudi iz inostranstva su tolerantniji", ističe psiholog Vesna Vuletić.
To potvrđuje i podatak nadležnih da su sva deca iz naših domova, koju su usvojile porodice iz inostranstva, upravo deca sa smetnjama u razvoju. Poboljšanje celokupne društvene klime u zemlji zadatak je koji nam tek predstoji.
17. juni 2009.
Kompletan tekst pročitajte na www.blic.rs
Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:
Šta je AMH – i da li možemo uticati na nje...
Anti-Müllerian hormon (AMH) je važan marker koji pokazuje kapacitet jajnika i potencijal za proizvodnju jajnih ćelija. N...
3
Bakterijska vaginoza
Najnovije preporuke svetskih stručnjaka su da bakterijsku vaginozu, koja je u 50 odsto slučajeva asimptomatska, ne treba...
2
Ranica na grliću materice
Po podacima koje je 2013. godine objavio Tanjug skoro svaka druga devojka u Srbiji ima promene na grliću materice. Pri p...
2
Namirnice koje pomažu zatrudnjivanju
Mogu li određene namirnice poboljšati vašu sposobnost da „napravite bebu“ ? Apsolutno . Bilo da tek planirate proširenje...
2