Iako ovaj zdravstveni problem pogađa mnoge žene širom sveta, o endometriozi se malo zna. Nedavna istraživanja otkrila su vezu između teških okolnosti žene u detinjstvu i veće verovatnoće da će joj biti dijagnostikovana endometrioza.
Jedna od deset žena širom sveta ima endometriozu, ali istraživači još uvek nisu sasvim sigurni šta je izaziva.
Foto: Freepik
Endometrioza uzrokuje rast tkiva sličnog sluzokoži materice, u drugim delovima tela. To može dovesti do bolnih menstruacija, hroničnog bola, pa čak i neplodnosti. Pa ipak, uprkos tome koliko je endometrioza česta, trenutno ne postoji lek za nju. Razlog je delimično i činjenica da istraživači još uvek nisu sasvim sigurni šta pokreće endometriozu.
Ali jedan faktor koji bi mogao povećati verovatnoću da žena razvije endometriozu jesu njena rana životna iskustva. Nedavna istraživanja otkrila su vezu između teških okolnosti u detinjstvu i veće verovatnoće da će ženi biti dijagnostikovana endometrioza.
Istraživanje sprovedeno u Švedskoj bacilo je novo svetlo na moguće uzroke rizika i to one koji sežu sve do najranijih godina života, prenosi Independent. Studija je obuhvatila sve žene rođene u Švedskoj između 1974. i 2001. godine, ukupno preko milion žena. One su praćene od rođenja, putem sistema nacionalnog registra.
Analiza je uključila 11 indikatora stresnih iskustava u detinjstvu, među njima:
- život sa roditeljem zavisnikom
- česta seljenja
- izloženost nasilju
- smeštaj u ustanovama socijalne zaštite
Rezultati su jasno pokazali da je proživljavanje nekog od loših iskustava između rođenja i 15. godine života povezano sa većim rizikom od dijagnoze endometrioze kasnije u životu. Jedini nepovoljan događaj u detinjstvu koji nije bio povezan sa većim rizikom od dijagnoze endometrioze bio je smrtni slučaj u porodici.
Žene koje su bile izložene nasilju imale su najveći procenat rizika, sa više nego dvostruko većom verovatnoćom da im se dijagnostikuje endometrioza u poređenju sa svim ostalim ženama.
Verovatnoća da će biti dijagnostikovana endometrioza povećavala se što je više nedaća žena doživela u detinjstvu. Žene koje su iskusile jednu vrstu stresnih iskustava u detinjstvu imale su 20% veću verovatnoću da im bude dijagnostikovana endometrioza. Ali žene koje su iskusile pet ili više vrsta stresnih iskustva imale su 60% veću verovatnoću.
Takođe sprovedena je posebna analiza koja je obuhvatila žene koje imaju bolne menstruacije (dismenoreju) kako bi se utvrdilo da li to utiče na rezultate. Utvrđeno je da mnoge žene kojima je dijagnostikovana endometrioza prvobitno traže pomoć od svog lekara zbog bolnih menstruacija.
Koja je veza?
Doživljavanje nedaća tokom detinjstva ranije je povezivano sa višim nivoima hronične upale, kao i sa povećanim rizikom od autoimunih poremećaja. Veći nivoi upale u telu mogu pogoršati simptome endometrioze ili čak pokrenuti razvoj endometrioze.
Još jedan mogući način na koji stresne situacije u detinjstvu mogu uticati na endometriozu jeste povećan bol. Nedaće u detinjstvu su povezane sa većim rizikom od hroničnih bolnih stanja. To bi moglo dovesti do toga da žene obuhvaćene istraživanjem, koje su prošle kroz nedaće u detinjstvu, u proseku doživljavaju bolnije simptome, i stoga su sklonije da potraže medicinsku pomoć i dobiju dijagnozu.
Zaključak istraživanja
Bolje razumevanje mehanizama koji stoje iza bola koji doživljavaju žene sa endometriozom moglo bi omogućiti istraživačima da razviju efikasnije tretmane u odnosu na one koji su trenutno dostupni.
Studija potvrđuje zaključke prethodnih istraživanja koja pokazuju vezu između nedaća u ranom detinjstvu i lošeg zdravlja u kasnijem životu. Takođe upućuje na vezu između mentalnog i fizičkog zdravlja, ukazujući da um i telo treba posmatrati kao odvojene entitete.
Treba napomenuti da studija ne pruža dokaze da neželjeni događaji u detinjstvu uzrokuju endometriozu, već samo ukazuje na njihovu povezanost.
Istraživači takođe ističu važnost ulaganja resursa u pomoć roditeljima i deci. Pomaganje porodicama da se izvuku iz siromaštva, lečenje zavisnosti roditelja ili obezbeđivanje stabilnog smeštaja moglo bi dovesti do zdravije populacije u budućnosti.
Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:
Pitali smo dr-ginek.: Ranija ovulacija
Ringeraja vam je dala priliku da pitate lekara sve što vas zanima u vezi ovulacije kao i rešenja problema sa njom. Farma...
4
Praćenje ovulacije - telesna (bazalna) tem...
Kako pratiti prirodni ciklus žene i određivati plodne dane pomoću merenja telesne (bazalne) temperature?
4
Pitali smo doktor-ginekologa: Ovulatornost...
Ringeraja vam je dala priliku da pitate lekara sve što vas zanima u vezi ovulacije kao i rešenja problema sa njom. Farma...
3
Pitali smo ginek: Zavaljena materica i pol...
Ringeraja vam je dala priliku da pitate lekara sve što vas zanima u vezi ovulacije kao i rešenja problema sa njom. Farma...
3