|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Pašalić: Deca koja žive i rade na ulici pravno su nevidljiva

Uredništvo portala Ringeraja.rs, 11.4.2019
Deca uključena u život i rad na ulici su pravno nevidljiva, nemaju pristup socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, niti školovanju, te su izložena najvećim rizicima višestrukog kršenja prava, saopštio je danas zaštitnik građana Zoran Pašalić.
Ključne reči:

image
/11


 

Iako su takva deca često radno i seksualno eksploatisana, izložena nasilju i diskriminaciji, naši zakoni ih ne prepoznaju kao žrtve, naveo je Pašalić.
- Kompleksan problem te dece se može rešiti jedino uključivanjem svih nadležnih institucija kao i celog društva - poručio je zaštitnik građana u saopštenju povodom 12. aprila, Međunarodnog dana dece koja žive i rade na ulici.
Pašalić je dodao da je zaštitnik građana u svojim ranijim izveštajima ukazivao na probleme sa kojima se ova deca suočavaju.
Kao značajan problem naveo je da Zakon o javnom redu i miru kriminalizuje prosjačenje, pa tako i dečju, zatim dečju prostituciju i druge oblike eksploatacije dece.
Pašalić navodi da otklanjanje ovih propusta zahteva da se odgovarajućim zakonodavnim merama obezbedi dekriminalizacija dece koja su izložena najgorim oblicima dečjeg rada i obezbedi im status žrtve, kao i druge zaštite i usluge za oporavak i reintegraciju u zajednicu.
Iako se ne zna tačan broj, evidentno je da se veliki broj dece nalazi u uličnoj situaciji.
Prema zvaničnim podacima, navodi se u saopštenju, polovina dece uključene u prosjačenje su uzrasta od 10 do 14 godina, a čak je 45 odsto ove dece starosti od godinu dana do 10 godina, dve trećine čine dečaci.
Prema rečima same dece, siromaštvo je prvenstveno povod da započnu sa radom na ulici.
Ključni izazovi u suzbijanju i zaštiti dece u uličnoj situaciji od različitih oblika eksploatacije i drugih kršenja prava ogledaju se u nedostatku adekvatnih programa za pomoć i podršku kao i u nedostatku adekvatnih programa za smeštaj, oporavak i reintegraciju dece, a takođe i u nedovoljno razvijenoj multiresorskoj saradnji ministarstava u čijoj su nadležnosti poslovi porodično-pravne i socijalne zaštite, pravosuđa, unutrašnjih poslova, zdravlja i obrazovanja, smatra Pašalić.

Iako su takva deca često radno i seksualno eksploatisana, izložena nasilju i diskriminaciji, naši zakoni ih ne prepoznaju kao žrtve, naveo je Pašalić.

 

- Kompleksan problem te dece se može rešiti jedino uključivanjem svih nadležnih institucija kao i celog društva - poručio je zaštitnik građana u saopštenju povodom 12. aprila, Međunarodnog dana dece koja žive i rade na ulici.

 

Pašalić je dodao da je zaštitnik građana u svojim ranijim izveštajima ukazivao na probleme sa kojima se ova deca suočavaju.
Kao značajan problem naveo je da Zakon o javnom redu i miru kriminalizuje prosjačenje, pa tako i dečju, zatim dečju prostituciju i druge oblike eksploatacije dece.

 

Pašalić navodi da otklanjanje ovih propusta zahteva da se odgovarajućim zakonodavnim merama obezbedi dekriminalizacija dece koja su izložena najgorim oblicima dečjeg rada i obezbedi im status žrtve, kao i druge zaštite i usluge za oporavak i reintegraciju u zajednicu.

 

Iako se ne zna tačan broj, evidentno je da se veliki broj dece nalazi u uličnoj situaciji.
Prema zvaničnim podacima, navodi se u saopštenju, polovina dece uključene u prosjačenje su uzrasta od 10 do 14 godina, a čak je 45 odsto ove dece starosti od godinu dana do 10 godina, dve trećine čine dečaci.
Prema rečima same dece, siromaštvo je prvenstveno povod da započnu sa radom na ulici.

 

Ključni izazovi u suzbijanju i zaštiti dece u uličnoj situaciji od različitih oblika eksploatacije i drugih kršenja prava ogledaju se u nedostatku adekvatnih programa za pomoć i podršku kao i u nedostatku adekvatnih programa za smeštaj, oporavak i reintegraciju dece, a takođe i u nedovoljno razvijenoj multiresorskoj saradnji ministarstava u čijoj su nadležnosti poslovi porodično-pravne i socijalne zaštite, pravosuđa, unutrašnjih poslova, zdravlja i obrazovanja, smatra Pašalić.


Izvor: blic

 

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Kada u kolektiv posle virusne infekcije?
Kada vratiti dete u vrtić posle preležane infekcije? Koliko su druga deca „opasna“ za dete posle povratka u kolektiv?
21
Tableti i telefoni-digitalna droga koja hi...
Da li ste ikada pomislili da dete koje gleda u mobilni uređaj ili tablet izgleda kao da je drogirano ili hipnotisano? Za...
9
7 razloga zašto je važno da dete nauči da ...
Kada se vaše dete igra samo, gradi veštine samopouzdanja i podstiče kreativnost, istovremeno dajući vama ponekad neophod...
8
Ivin voz
Peva: Dragan Laković
7





Tata se odselio, mama je rekla da je tako ...
Tekst koji je nedavno objavljen na web stranici Poliklinike za zaštitu dece i mladih grada Zagreba – Od stabala (ne) vid...
Pitali smo psihoterapeute: kažnjavanje dece?
Zakon o pravima deteta ograničava uticaj roditelja, smatra Zoran Milivojević, psihoterapeut, dok mr Kristina Brajović Ca...



Anketa

Кофеин током трудноће.
пеперутка16

Да ли је здраво пити пуно кофеина током трудноће, да ли то утиче на здравље бебе? Колико кафе мислите да је „дозвољено“ пити дневно током трудноће?

Click Here