|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?

Veštačka dohrana beba - samo u neophodnim slučajevima

Uredništvo portala Ringeraja.rs, 15.10.2018
Između dva i dva i po odsto beba tokom prvih šest meseci života postaje preosetljivo na proteine kravljeg mleka
Ključne reči:

image
/11


 

Porodilje u GAK "Narodni front" nedavno su se požalile da im bebe gladuju jer ne dobijaju dohranu. Pedijatri, međutim, tvrde da njihove žalbe, generalno, nisu opravdane, jer veštačku dohranu treba davati bebaba samo u slučajevima kada je to neophodno. Razlog je što dohrana u prvim danima po rođenju višestruko povećava šansu za razvoj alergije na proteine kravljeg mleka, koja je najčešća vrsta alergije kod beba. 
Prema podacima Srpskog lekarskog društva, između dva i dva i po odsto beba tokom prvih šest meseci života dobije alergiju na proteine kravljeg mleka, najčešće na sastojke beta-laktoglobulin i kazein. Većina sastojaka kravljeg mleka prisutna je i u ovčijem i kozjem mleku. Genetska predispozicija, nedostatak vitamina D, crevne infekcija i primena antibiotika u trudnoći povećavaju rizik za razvoj ove alergije. Ipak, najčešća greška, prema rečima lekara, jeste korišćenje veštačke dohrane u slučajevima kada ona nije neophodna. 
"Kada majka ne doji, dete dobija tehnološki prerađenu formulu koja je bazirana na proteinima kravljeg mleka. Koliko god bila prilagođena novorođenčetu, nije identična majčinom mleku, čak ni u nutritivnom pogledu. Zbog toga često dolazi do alergije, koja u 85 odsto slučajeva nastaje posle unosa dohrane. U malom broju slučajeva, do alergije na proteine kravljeg mleka može da dođe i posredstvom majčinog mleka",objasnio je za "Novosti", profesor dr Nedeljko Radlović, pedijatar-gastroenterolog i generalni sekretar Srpskog lekarskog društva. 
Postoji više različitih tipova ove alergije, od kojih je najčešća ona koja se manifestuje koprivnjačom i crvenilom oko usta. U težim slučajevima može da dođe do otoka kapaka, ušnih školjki, ruku, nogu ili do otežanog disanja. U ekstremno retkim slučajevima javlja se reakcija anafilaktičkog šoka. Trećina dece koja dobije ovu vrstu alergije, tokom kasnijeg života boluje od bronhijalne astme ili alergijskog konjunktivitisa. 
"Drugi tip ove alergije, koji najčešće nastaje kod beba u prva tri meseca posle rođenja, prepoznaje se po krvavoj dijareji, odnosno gubitku krvi preko stolice. Ova vrsta alergije gotovo redovno iščezava posle prve navršene godine", kaže prof. Radlović. 
Dok se prvi tip alergije potvrđuje određivanjem imunoglobulina E u krvi, u drugom slučaju nema specifičnih laboratorijskih pokazatelja. Pouzdan način dijagnostike je endoskopski pregled sa biopsijom i patohistološkom analizom sluznice, ali je on dosta invazivan. 
"Takva dijagnostika može da se izbegne uzimanjem podataka o tegobama, prisustvu alergije u porodici, temeljnim kliničkim pregledom, kao i jednostavnim laboratorijskim analizama, pre svega na isključenju bakterijske infekcije creva. Kravlje mleko se ukida majci ukoliko je alergija posredovana njenim mlekom, odnosno detetu ako je na veštačkoj ishrani ili dohrani. Ako simptomi prestanu, alergija je potvrđena", kaže prof. Radlović. 
Kada se alergija potvrdi a majka nema dovoljno mleka, dete mora da se hrani specijalnom mlečnom formulom baziranom na ekstenzivnom proteinskom hidrolizantu. U ovim preparatima belančevine su polusvarene i ne izazivaju alergijsku reakciju. To je bebama istovremeno i hrana i lek, a dobija se uz lekarski recept. 
"U malom broju slučajeva moguća je alergija čak i na ove preparate. Tada se daje specijalna mlečna formula gde su belančevine dovedene do nivoa aminokiselina", zaključuje prof. Radlović. 
Izbegavanje nije preventiva 
Ukoliko majka izbegava kravlje mleko tokom trudnoće i dojenja, to, prema nekim studijama, ima i kontraefekat. 
"Time se dete ne navikava na ovu vrstu proteina, zbog čega se, prema nekim istraživanjima, šanse za kasniji razvoj alergije povećavaju", istakao je Radlović.

Porodilje u GAK "Narodni front" nedavno su se požalile da im bebe gladuju jer ne dobijaju dohranu. Pedijatri, međutim, tvrde da njihove žalbe, generalno, nisu opravdane, jer veštačku dohranu treba davati bebama samo u slučajevima kada je to neophodno. Razlog je što dohrana u prvim danima po rođenju višestruko povećava šansu za razvoj alergije na proteine kravljeg mleka, koja je najčešća vrsta alergije kod beba. 

 

Prema podacima Srpskog lekarskog društva, između dva i dva i po odsto beba tokom prvih šest meseci života dobije alergiju na proteine kravljeg mleka, najčešće na sastojke beta-laktoglobulin i kazein. Većina sastojaka kravljeg mleka prisutna je i u ovčijem i kozjem mleku. Genetska predispozicija, nedostatak vitamina D, crevne infekcija i primena antibiotika u trudnoći povećavaju rizik za razvoj ove alergije.

 

Ipak, najčešća greška, prema rečima lekara, jeste korišćenje veštačke dohrane u slučajevima kada ona nije neophodna. 

 

"Kada majka ne doji, dete dobija tehnološki prerađenu formulu koja je bazirana na proteinima kravljeg mleka. Koliko god bila prilagođena novorođenčetu, nije identična majčinom mleku, čak ni u nutritivnom pogledu. Zbog toga često dolazi do alergije, koja u 85 odsto slučajeva nastaje posle unosa dohrane. U malom broju slučajeva, do alergije na proteine kravljeg mleka može da dođe i posredstvom majčinog mleka",objasnio je za "Novosti", profesor dr Nedeljko Radlović, pedijatar-gastroenterolog i generalni sekretar Srpskog lekarskog društva. 

 

Postoji više različitih tipova ove alergije, od kojih je najčešća ona koja se manifestuje koprivnjačom i crvenilom oko usta. U težim slučajevima može da dođe do otoka kapaka, ušnih školjki, ruku, nogu ili do otežanog disanja. U ekstremno retkim slučajevima javlja se reakcija anafilaktičkog šoka. Trećina dece koja dobije ovu vrstu alergije, tokom kasnijeg života boluje od bronhijalne astme ili alergijskog konjunktivitisa. 

 

"Drugi tip ove alergije, koji najčešće nastaje kod beba u prva tri meseca posle rođenja, prepoznaje se po krvavoj dijareji, odnosno gubitku krvi preko stolice. Ova vrsta alergije gotovo redovno iščezava posle prve navršene godine", kaže prof. Radlović. 

 

Dok se prvi tip alergije potvrđuje određivanjem imunoglobulina E u krvi, u drugom slučaju nema specifičnih laboratorijskih pokazatelja. Pouzdan način dijagnostike je endoskopski pregled sa biopsijom i patohistološkom analizom sluznice, ali je on dosta invazivan. 

 

"Takva dijagnostika može da se izbegne uzimanjem podataka o tegobama, prisustvu alergije u porodici, temeljnim kliničkim pregledom, kao i jednostavnim laboratorijskim analizama, pre svega na isključenju bakterijske infekcije creva. Kravlje mleko se ukida majci ukoliko je alergija posredovana njenim mlekom, odnosno detetu ako je na veštačkoj ishrani ili dohrani. Ako simptomi prestanu, alergija je potvrđena", kaže prof. Radlović. 
Kada se alergija potvrdi a majka nema dovoljno mleka, dete mora da se hrani specijalnom mlečnom formulom baziranom na ekstenzivnom proteinskom hidrolizantu. U ovim preparatima belančevine su polusvarene i ne izazivaju alergijsku reakciju. To je bebama istovremeno i hrana i lek, a dobija se uz lekarski recept. 

 

"U malom broju slučajeva moguća je alergija čak i na ove preparate. Tada se daje specijalna mlečna formula gde su belančevine dovedene do nivoa aminokiselina", zaključuje prof. Radlović. 
Izbegavanje nije preventiva 

 

Ukoliko majka izbegava kravlje mleko tokom trudnoće i dojenja, to, prema nekim studijama, ima i kontraefekat. 
"Time se dete ne navikava na ovu vrstu proteina, zbog čega se, prema nekim istraživanjima, šanse za kasniji razvoj alergije povećavaju", istakao je Radlović.


Izvor: b92

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Kalendar vakcinacije
Vaše dete trebate vakcinisati kako bi njegov organizam stekao imunitet na neke od težih zaraznih bolesti. Vakcina je pre...
8
Sa bebom u šetnju od prvog dana
Doktorka Nevenka Raketić, pedijatar i imunolog oradinacije “Dr Raketić” kaže da novorođenče odmah može u park
6
Proverite da li beba vidi dobro
Mnogi roditelji saznaju da sa vidom njihovog deteta nije sve u redu tek kada mališan krene u školu. Problem ipak može da...
6
Spavajte s bebom u istoj sobi
Bebe bi trebalo da spavaju u sobi sa roditeljima u sobi makar u prvih šest meseci života
6





Osnove dojenja
video
Majčino mleko je najbolja hrana za novorođenče, ali dojenje nije uvek jednostavno. (engleski video)
Nisam dojila – zašto sam se osećala kao na...
Mama troje dece Melissa Willets objasnila šta joj je najviše smetalo dok je decu hranila adaptiranim mlekom, i kojih 10 ...



Anketa

Млеко.
Admin

Које млеко је здравије давати детету после годину дана:

Click Here