|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Kako da deca budu zdrava i tokom hladnih dana

Uredništvo portala Ringeraja.rs, 16.4.2010
Uverenje da prehlada nastaje zbog hladnoće samo je rasprostranjena zabluda. Za kašalj i kijavicu po pravilu su krivi virusi (a ponekad i bakterije), a ne to, da se ne obučemo dovoljno zimi.

image
/11


Previše tople sobe slabe imunitet

Sa prvim hladnijim danima zabrinute majke počinju svoje mališane da oblače u višeslojnu garderobu, jakne, džempere, kape, rukavice. Pitanje je, međutim, da li svojoj deci time zaista čine dobro: uverenje da prehlada nastaje zbog hladnoće samo je rasprostranjena zabluda. Za kašalj i kijavicu po pravilu su krivi virusi (a ponekad i bakterije).

Hladnoća nije ni neophodan uslov, a ni uzrok ovih oboljenja. „Ljudi se zimi češće razbolevaju zato što više borave u zatvorenim i slabo provetrenim prostorijama, te na taj način lakše dolaze u kontakt sa virusima“, kaže recimo Dejvid Votson, dečji lekar iz SAD. Kako novije studije pokazuju, samo dugotrajno i intenzivno izlaganje nedovoljno zaštićenog tela dejstvu hladnoće može da dovode do slabljenja imuniteta, a time i do slabije odbrane od izazivača bolesti. Ono što sluzokožu disajnih organa čini podložnom infekcijama jeste, međutim, manjak tečnosti, izazvan pregrejanošću prostorija, odnosno hladnim vazduhom napolju. Zbog toga dečji lekari kao preventivu preporučuju pre svega da se što više unosi tečnost - voda, biljni čajevi i nezaslađeni voćni sokovi.

„Kada je reč o infekcijama, roditelji moraju da pronađu neku razumnu sredinu - decu ne treba držati ispod staklenog zvona, ali ne moramo ih ni obavezno slati u školu ako je pola odeljenja bolesno“, smatra dečji lekar iz Beča Rudolf Šmicberger.


Preventiva

Najboljom preventivom dečji lekari smatraju uravnoteženu ishranu, sport, svež vazduh i unošenje dovoljnih količina tečnosti. „Što je bolja cirkulacija, organizam je sposobniji da odoli napadima virusa“. Dobro je i ako se donekle razvije neosetljivost na kolebanja temperature - što može da se vežba recimo odlascima u saunu uz naknadno rashlađivanje. Redovno toplotno čeličenje odlascima u saunu ili naizmeničnim tuširanjem toplom i hladnom vodom preporučuju i nemački lekari. Naizmenično izlaganje toploti i hladnoći trenira kardiovaskularni sistem i podstiče cirkulaciju u rukama i nogama. „To poboljšava i protok krvi u sluzokoži nosa i grla, zahvaljujući čemu na ta mesta, permanentno izložena napadima virusa i bakterija, dopire više ćelija imunološkog sistema“, tvrde oni. U druge mere preventive spadaju izbegavanje mesta na kojima je velika koncentracija ljudi (naročito autobusa i podzemne železnice), redovno pranje ruku i izbegavanje blizine osoba koje kijaju ili kašlju. Kod dece, međutim, kao što je već rečeno, ne treba preterivati sa merama opreza, ali vakcinu protiv gripa dečji lekari i te kako preporučuju. Roditelji su, nažalost, postali veoma suzdržani kada je reč o vakcinama, ali mora se imati u vidu da je pravi grip teška bolest i da ne prolazi uvek bez posledica. On može da izazove febrilne konvulzije (fras) ili teške upale pluća, odnosno uva. Dobar broj komplikacija zbog kojih deca završavaju u bolnici mogao bi se izbeći vakcinisanjem protiv gripa.

Lečenje
Ako je prehlada već nastupila, najbolju terapiju predstavlja mirovanje, smatra dr Votson. Lekovi ne pomažu zaista: ako se leči traje sedam dana, a ako se ne leči jednu nedelju, glasi stara i potvrđena izreka. Ali ako temperatura duže potraje, ili ako je naročito visoka, mora se razjasniti šta joj je uzrok. Naime, ako se ne radi o virusnoj već o bakterijskoj infekciji, mogu da pomognu samo antibiotici.
 
 

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

DEDA
Peva: Dragan Laković
16
Kako neko može da zaboravi svoje dete u au...
Slučaj mališana koji je tragično preminuo ostavljen na vrućini u roditeljskom automobilu u Kninu mnoge je podstakao da s...
10
Koji obrok mališani smažu BRZO, BRŽE ILI Z...
Nutrino Junior kaša u zip pakovanju je savršen izbor za doručak, užinu ali i laganu večeru jer ne samo da zadovoljava de...
7
Kako da tate održavaju liniju ( video )
...uz malo dobre organizacije i puno motivacije, može se pronaći način da tate ostanu u top formi a da istovremeno prove...
6





Šta je bolest šaka, usta i stopala?
Bolest šaka, stopala i usta je virusna zarazna bolest koja najčešće pogađa odojčad i decu. Saznajte kako da je prepoznat...
Zašto moje dete još ne hoda?
Pitali smo stručnjakinju Špelu Gorenc Jazbec kada dete treba da prohoda, koji bi mogli biti razlozi zašto zdravo dete jo...



Anketa


NadaR

Glasate li u anketama?

ne-glupe su (6%)

ponekad-kad mi je dosadno na forumu (43%)

da,uvijek-zanimljive su (52%)


Ukupan broj glasova: 127

Hvala za glasove. Glasao/la si za sve aktuelne ankete. Izradi svoju anketu!
Click Here