|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Naučnici tvrde: Obrazovni sistem ubija detetovu kreativnost

Uredništvo portala Ringeraja.rs, 14.2.2019
Dr Džordž Lend je šokirao publiku kada je objavio šokantne rezultate testa kreativnosti koju je razvila NASA, koji se i dalje koristi za korišćenje testiranja školske dece.

image
/11


 

Pre mnogo godina, NASA je kontaktirala Džordža Lenda i Bet Žermena da razviju specijalizovani test koji će im omogućiti da efikasno mere kreativnost potencijalne NASA - ove raketnih naučnika i inžinjera, napisao je Indipendet.
Test se pokazao veoma uspešnim za NASA-inu svrhu, ali naučnici su ostavili nekoliko pitanja za dalje istraživanje: odakle potiče kreativnost? Da li su neki ljudi rođeni sa time ili moraju da budu podučavani? Ili je to iz našeg iskustva?
Naučnici su potom testirali 1.600 dece od 4 do 5 godine. Njihov test je merio sposobnost pristupa problema sa novim, raznovrsnim i inovativnim idejana, a ono što su otkrili ih je šokiralo.
Procenat dece koja su ušla u kategoriju kreativnosti unutar genijalnost, bilo je 98 posto.
Ali ovo nije kraj priče. Naučnicu su bili toliko zapanjeni da su odlucili da naprave longitudinalnu studiju 
i preispitivati decu, pet godina kasnije. Novi rezultati su pokazali da samo 30 posto iste dece u kategoriji koja je u granici genijalnosti. Kada su deca testitana u uzrastu od 15 godina, taj procenat je pao na 12 odsto.
Šta je sa odraslima? Koliko je nas u kontaktu sa našim kreativnim genijem nakon godine školovanja. 
Nažalost, samo 2 odsto.
Za one koji sumnjaju u istinitost ovih rezultata - ili misle da bi to mogao da bude izolovan slučaj - ti rezultati su se ponavljali milion puta, piše Gavin Nascimento, čiji je tekst prvi put upozorio na ovu neverovatnu studiju i njegov šokantan ishod: školski sistem, naše obrazovanje, nije daleko od našeg kreativnog genija. 
"Razlog tome nije teško shvatiti; škola je intstitucija koja je osnovana da služi željama vladajuće klase, a ne običnih ljudi", kaže se u tekstu.
"Da bi takozvana elita održala svoj luksuzne životne stilove otvorenog luksuza - tamo gde oni najmanje doprinose, ali najviše uživaju - shvatite da deca moraju da budu zatupljena i da im se "ispira mozak" kako bi prihvatili njihov sistem beskrajne upotrebe i neprekidnog rata", piše Nascimento.
Šta sad? Može li se obnoviti naša kreativnost?
Zemlja kaže da imamo mogućnost, ako želimo, da budemo ponovo na 98 posto. Iz onog što su otkrili tokom proučavanja dece i načina na koji funkcioniše mozak, postoje dve vrste misli koje se javljaju u mozgu. Oba se koriste sa različitim delovima mozga i to je potpuno drugačija paradigme u smislu da nešto oblikuje naš um.
Jedna se zove divergentna - to je fantazija koja se koristi za stvaranje novih mogućnosti. Drugi se zove konvergenan - kada donosi odluke, kada nešto testira, kritikuje, procenjuje. Dakle, divergentno razmisljanje deluje kao akcelator, a konvergentno razmišljanje deluje kao kočnica.
"Otkrili smo šta se dešava sa tom decom kada idemo u školu - mi ih učimo da koriste oba tipa razmišljanja u isto vreme", rekao je Land.
"Kada vas neko pita da smislite nove ideje i izvedete ih, ono što vam kažu u školi je: "Pokušali smo ranije," "To je glupa ideja," "Neće uspeti" i tako dalje.
Evo šta možemo da uradimo:
"Kada zaista pogledamo u mozak, vidimo da se neuroni međusobno spuprostavljaju i praktično smanjuju moć mozga zato što stalno procenjujemo, kritikujemo i cenzurišemo", kaže Land.
"Ako posedujemo strah, koristimo manji deo mozga, ali kada koristimo kreativno razmišljanje, mozak je živ."
Šta je rešenje?
Trebamo da pronađemo petogodišnjaka. Tu sposobnost koju imaju petogodišnjaci nikada se ne gubi.
"To je nešto što vežbamo svaki dan kada sanjaš", kaže Land.
Kako ćete naći tog petogodišnnjaka?

Pre mnogo godina, NASA je kontaktirala Džordža Lenda i Bet Žermena da razviju specijalizovani test koji će im omogućiti da efikasno mere kreativnost potencijalne NASA - ove raketnih naučnika i inžinjera, napisao je Indipendet.

Test se pokazao veoma uspešnim za NASA-inu svrhu, ali naučnici su ostavili nekoliko pitanja za dalje istraživanje: odakle potiče kreativnost? Da li su neki ljudi rođeni sa time ili moraju da budu podučavani? Ili je to iz našeg iskustva?

 

Naučnici su potom testirali 1.600 dece od 4 do 5 godine. Njihov test je merio sposobnost pristupa problema sa novim, raznovrsnim i inovativnim idejana, a ono što su otkrili ih je šokiralo.
Procenat dece koja su ušla u kategoriju kreativnosti unutar genijalnost, bilo je 98 posto.

 

Ali ovo nije kraj priče. Naučnicu su bili toliko zapanjeni da su odlucili da naprave longitudinalnu studiju i preispitivati decu, pet godina kasnije. Novi rezultati su pokazali da samo 30 posto iste dece u kategoriji koja je u granici genijalnosti. Kada su deca testitana u uzrastu od 15 godina, taj procenat je pao na 12 odsto.

 

Šta je sa odraslima? Koliko je nas u kontaktu sa našim kreativnim genijem nakon godine školovanja. 
Nažalost, samo 2 odsto.

 

Za one koji sumnjaju u istinitost ovih rezultata - ili misle da bi to mogao da bude izolovan slučaj - ti rezultati su se ponavljali milion puta, piše Gavin Nascimento, čiji je tekst prvi put upozorio na ovu neverovatnu studiju i njegov šokantan ishod: školski sistem, naše obrazovanje, nije daleko od našeg kreativnog genija. 

"Razlog tome nije teško shvatiti; škola je intstitucija koja je osnovana da služi željama vladajuće klase, a ne običnih ljudi", kaže se u tekstu.

"Da bi takozvana elita održala svoj luksuzne životne stilove otvorenog luksuza - tamo gde oni najmanje doprinose, ali najviše uživaju - shvatite da deca moraju da budu zatupljena i da im se "ispira mozak" kako bi prihvatili njihov sistem beskrajne upotrebe i neprekidnog rata", piše Nascimento.



Šta sad? Može li se obnoviti naša kreativnost?

Land kaže da imamo mogućnost, ako želimo, da opet ponovo budemo na 98 posto. Iz onog što su otkrili tokom proučavanja dece i načina na koji funkcioniše mozak, postoje dve vrste misli koje se javljaju u mozgu. Oba se koriste sa različitim delovima mozga i to je potpuno drugačija paradigme u smislu da nešto oblikuje naš um.
Jedna se zove divergentna - to je fantazija koja se koristi za stvaranje novih mogućnosti. Drugi se zove konvergenan - kada donosi odluke, kada nešto testira, kritikuje, procenjuje. Dakle, divergentno razmisljanje deluje kao akcelator, a konvergentno razmišljanje deluje kao kočnica.
"Otkrili smo šta se dešava sa tom decom kada idemo u školu - mi ih učimo da koriste oba tipa razmišljanja u isto vreme", rekao je Land.

 

"Kada vas neko pita da smislite nove ideje i izvedete ih, ono što vam kažu u školi je: "Pokušali smo ranije," "To je glupa ideja," "Neće uspeti" i tako dalje.
Evo šta možemo da uradimo:"Kada zaista pogledamo u mozak, vidimo da se neuroni međusobno spuprostavljaju i praktično smanjuju moć mozga zato što stalno procenjujemo, kritikujemo i cenzurišemo", kaže Land.
"Ako posedujemo strah, koristimo manji deo mozga, ali kada koristimo kreativno razmišljanje, mozak je živ."



Prevod: majkaidete.mk

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Da li su zasebne sobe najbolje rešenje za ...
Mnogi roditelji misle da je najbolje da svako dete ima svoju sobu. Nije, međutim, uvek tako. Često se dešava da roditelj...
10
Kada dete postavi pitanje: Jesam li ja dru...
Kao roditelji, svakodnevno se suočavamo sa pitanjima naše dece. Na neke je jednostavno odgovoriti, neka su „škakljiva“, ...
9
Deca koja imaju tantrume biće bogatija i u...
Ako se dete bori svim silama protiv tebe, ima tantrume i prkosi autoritetu - verovatnije je da će biti uspešnije u karij...
8
Dr Vladimir Đurić: ZNANJA NIKAD NIJE PREVIŠE
Psihijatar dr Vladimir Đurić na svojoj Facebook stranici redovno deli priče iz svoje prakse, ali i svakodnevnih situacij...
5





POČELO TESTIRANJE PRVAKA: Deca sve manje s...
Procenjuje se da li je dete u stanju da sedi u klupi 45 minuta. – Važnije je da je prvak stekao osnovne društvene i higi...
Hrvatska - od jeseni se DOMAĆINSTVO vraća ...
Predmet će se izučavati u prva četiri razreda osnovne škole i sastoji se iz tri dela: Stvori i deluj, Tehnika oko nas i ...



Anketa

Да сазнате...
пеперутка16

...да носите тројке, шта бисте радили?

Click Here