|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Pričanje, čitanje i pevanje podstiču razvoj deteta

Blic žena, 18.9.2013
Sa bebom već od prvih dana roditelji treba da pričaju, pevaju joj, igraju se sa njom, jer na taj način podstiču njen psihofizički razvoj.

image
/11


Razvoj deteta najbrže se odvija u prve tri godine, utvrdili su neuropsiholozi. U tom periodu detetu su podjednako potrebni pažnja i stimulacija.

- Roditelj treba da osluškuje dete i njegove potrebe. Potrebno je da mu pričamo sve šta radimo kada je budno, posebno posle trećeg meseca - kaže Aleksandra Mađar Jovanović , psiholog i porodični edukator.

 

Oko trećeg meseca detetu treba ponuditi zanimljive stvari koje može da posmatra kako bi moglo da pokreće glavu i prati pogledom stvari.

- Takođe je korisno po razvoj deteta da mu se što više čita i peva jer tako brže nauče da čitaju od mališana kojima se u ranoj dobi nije čitalo - navodi naša sagovornica.

 

Kako dete raste, širi se i njegova interesovanja i spoznaja.

- Sa devet meseci detetu treba imenovati stvari koje gleda, čitati kratke rečenice, igrati kratke igre. Sa godinu dana dete već može da samo okreće veliku slikovnicu sa čvrstim koricama. Voli uspavanke, tapšalice i cupkalice - kaže Mađar Jovanović.
Čitanje i pričanje su neophodni stimulusi koji pomažu detetu u razvoju, pa roditelji, posebno posle prvog detetovog rođendana, čitaju detetu uz mimiku kojom će mu približiti doživljaj nekog teksta.
- Prilikom čitanja, roditelj treba da se uživi, širi ruke, oči, glasno ili tiho izgovara rečenice. Sve to zaokuplje pažnju mališana - savetuje porodični edukator.

 

U pravilnom razvoju pomažu i drvene kocke, predmeti koji mogu da se vuku, kotrljaju...
- Prve olovke i drvene bojice detetu treba dati oko 18 meseca. U tom uzrastu može da savlada i prve kraće pesmice, a treba ga upoznavati i sa bajkama i jednostavnim pričama - kaže sagovornica.


Loš uticaj
Stručnjaci kažu da televizija i računari mogu nepovoljno delovati na razvoj deteta. „TV uništava kreativnost, talenat i darovitost kod dece. Osakaćuje dugotrajnu pažnju, a neguje kratku. Dete prirodno svojim tokom razvoja ima razvijeniju kratku pažnju, pa ako ga još držite ispred TV-a, rizikujete da teže progovori i negujete kratku pažnju i ADHD sindrom, odnosno hiperaktivnost“, upozorava Aleksandra Mađar Jovanović.



Izvor: zena.blic.rs

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Disleksija kod dece – razumevanje i podrška
Kod dece sa disleksijom postoje promene u delovima mozga koji obrađuju jezik, pa njihov mozak reaguje drugačije na ponav...
19
Braća i sestre – najbolji poklon ikada!
Oni su naša podrška, naši prijatelji, oslonac kada je teško, neko ko nam uvek želi najbolje, raduje se i tuguje sa nama....
8
Đačke zakletve, nekad i sad!
Pročitajte kako glase zakletve koje su đaci nekada polagali, a kako glasi zakletva danas. Zakletva iz 1914. bila bi i da...
8
Bez podmićivanja i batina!
Jasne granice, doslednost i beskrajna ljubav su preduslov za dobro vaspitavanje deteta
6





Zašto treba da pustite decu da lažu
Roditelji nisu mnogo ponosni kad njihova deca lažu, ali bar mogu da budu zadovoljni saznanjem da kad njihova deca dobro ...
Da li je stresnije odgajati dečaka ili dev...
Iako pol sam po sebi nije presudan, neka istraživanja ukazuju da tipovi izazova mogu da se razlikuju.



Anketa

Vase ime
Pansophia

Da li ste voleli svoje ime kada ste bili mali? Ako niste, kada ste ga zavoleli?

Da (57%)

Ne i ne volim ga ni danas (11%)

Ne, ali sam ga zavolela kada sam zavoleo/la u pubetetu (8%)

Ne, ali sam zavoleo/la posle puberteta (24%)


Ukupan broj glasova: 74

Hvala za glasove. Glasao/la si za sve aktuelne ankete. Izradi svoju anketu!
Click Here