|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?

Učite decu saosećajnosti, važno je!

Uredništvo portala Ringeraja.rs, 16.1.2020
Učenje o saosećajnosti uticalo bi da se smanji vršnjačko nasilje, deca bi bila spremnija da pomognu drugarima.

image
Designed by Freepick
/11


Danska je u svoje škole kao predmet uvela empatiju, i veruje se da bi i kod nas to verovatno uticalo na smanjenje vršnjačkog nasilja. U ovoj zemlji učenje empatije jednako je važno kao i učenje književnosti i matematike i ono je sastavni deo nastavnog plana za đake od šeste do 16. godine.

Srpski stručnjaci smatraju da ne bi bilo loše da se i u naše školstvo na neki način uvede taj predmet.

 

Dr Ivica Mladenović dodaje da je zbog siromaštva sve više parova sa jednim detetom, kao i da su, nažalost, ta deca vrlo razmažena.

“Ti mališani su egoistični i po definiciji nisu skloni empatiji. Imamo generaciju koja je neempatična, koja gleda samo sebe i koja se vodi geslom “Gazi preko mrtvih do cilja”. Žao mi je što smo kao kulturološki empatičan narod napravili generaciju dece koja je na neki način osakaćena i to će se vrlo teško popraviti”, kaže dr Mladenović.

 

Psiholog Aleksandra Janković kaže da je za empatiju kasno od šeste godine, te da bi decu tome trebalo učiti i ranije.

“Svakako da učenje o tome utiče i na smanjenje vršnjačkog nasilja. Definitivno dečji razvoj i socijalizacija podrazumevaju i razvijanje empatije, spremnosti da se pomogne, da se saoseća sa drugom osobom, da joj se pomogne. To znači da bi roditelji morali mnogo više da rade na tome. Imam utisak da smo se precenili, živimo u prošlosti i sebe doživljavamo kao narod koji je vrlo topao i saosećajan, a bojim se da su se vremena promenila”, navodi Jankovićeva.

Ona ističe da roditelji danas, nažalost, uče decu kako da sebi obezbede nešto i kako da neke stvari ne dele sa drugima.

“Bilo bi lepo da uvedemo prvo kurseve za roditelje. Deca koja su naučena da ne udaraju drugu decu, da imaju sažaljenja ako se nekome nešto dogodi i hoće da pomognu postaju kvalitetniji ljudi i kod njih je manja šansa da se razviju razna psihopatološka ponašanja”, kaže Jankovićeva.

 

Psihijatar dr Ivica Mladenović kaže da ćemo, ako se taj predmet uvede, možda tek za nekih deset godina stvoriti generaciju mladih ljudi koji su drugačiji.

“Smatram da je empatija ekstremno značajna i da je u stvari ona najdublji izraz ljudskosti i humanosti i da svakako treba raditi na tome. Ipak, bojim da samo uvođenje u školu kroz časove nije dovoljno ako kao društvo ne poradimo na sistemu vrednosti. Kulturološki, mi smo skloni empatiji. Međutim, meni se ne dopada to što se poslednjih desetak godina gradi drugačiji sistem vrednosti”, istakao je dr Mladenović.

 

Izvor: mondo.rs

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Zvončići no.1
Kad padne prvi sneg, kad zabeli se breg, na put se sprema tad, taj deda večno mlad,...
18
Sanke Deda Mraza
Preko brda, preko brega i debelog snega jure neke čudne sankesrebrne i tanke!
8
Nova Godina kuca nam pred vratima
Novogodisnja pesma hora Carolija
7
Gledaš kako odlazi, sa tom velikom torbom ...
On je prošao sve testove, ali zašto mene tada niko nije pitao da li sam spremna za polazak u školu?
6





Prelepa GRČKA imena ZA DEČAKE
Grčka je zemlja sa drevnom kulturom, bogovima i mitološkim bićama, koja nam je dala i prelepa ženska i muška grčka imena...
NIVEA i SOS Dečija sela Srbija: Međunarodn...
Beograd, 24. novembar 2025. - Povodom Međunarodnog dana deteta, dana kada se u celom svetu skreće pažnja na važnost zašt...



Anketa

Gde bi ste volele da zivite ?
VVVV

U kakvom naselju biste najvise volele da zivite?

U velikom gradu (33%)

U predgradju velikog grada (31%)

U manjem gradu (25%)

U velikom selu (4%)

U malom selu (3%)

U usamljenoj kuci izmedju dva naselja (4%)


Ukupan broj glasova: 289

Hvala za glasove. Glasao/la si za sve aktuelne ankete. Izradi svoju anketu!
Click Here