|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

DECI NEDOSTAJU DRUGARI I ZAJEDNIČKA IGRA

Politika, 28.4.2020
Socijalni karantin bolje podnose oni koji imaju braću i sestre jer s njima dele i smeh i brige, pokazalo je istraživanje u kojem je objedinjeno mišljenje oko 1.500 ispitanika iz cele Srbije, uzrasta od pet do 18 godina.

image
/11



Otkako je u Srbiji uvedeno vanredno stanje zbog pandemije virusa korona, većinu dece brinu iste brige kao i njihove roditelje – koliko će trajati život u socijalnom karantinu, kada će se videti s prijateljima, da li će se zaraziti neki član porodice i šta će s njima biti ako roditelji budu morali na lečenje. Školska deca su zabrinuta jer ne znaju na koji način će im biti zaključene ocene i da li će upisati željenu srednju školu, a većina mališana je anksiozna jer roditelji, koji su do juče imali odgovore na sve dečje dileme, sada nemoćno sležu ramenima kada im se postave neka od pitanja o pandemiji kovida 19.

Ovo su samo neki od najzanimljivijih rezultata istraživanja koje je sprovela Mreža organizacija za decu Srbije nakon što je u našoj zemlji uvedeno vanredno stanje. U istraživanju je učestvovalo 1.571 dete uzrasta od pet do 18 godina iz cele Srbije, a deca su onlajn upitnikom odgovarala kako se nose s novonastalom realnošću skrojenom po meri pandemije korone. Kako u razgovoru za naš list ističe Saša Stefanović, direktor Mreže organizacija za decu Srbije, ovo je prvo istraživanje koje traga za odgovorima na pitanja šta decu brine, šta im nedostaje u novonastaloj situaciji i kako su se prilagodili na novu realnost u kojoj škole i vrtići ne rade, a njihov boravak u spoljnoj sredini strogo je limitiran.

– Da bi se dete normalno razvijalo, neophodno je da odrasta u bezbednom okruženju koje nosi predvidljivost, sigurnost, prostor, kretanje i igru – dakle, sve ono što je većini dece u aktuelnoj pandemiji uskraćeno. Mi smo pretpostavili da će se ovoj krizi bolje prilagoditi deca koja imaju podršku, razumevanje i objašnjenje roditelja i dečji odgovori to i potvrđuju. Osim toga, socijalni karantin bolje podnose ona deca koja imaju braću i sestre jer s njima dele i osmeh i brige – uverava Saša Stefanović.

Iako su deca veći deo vremena zatvorena u kuću, ovo istraživanje je otkrilo da najveći broj njih vreme provodi na kreativan način – slikaju, crtaju, pišu, igraju „pametne igrice” i prate onlajn nastavu. S drugarima uglavnom komuniciraju preko „instagrama” i „vajbera”, a primetno raste broj onih koji telefonom pričaju jedni s drugima. Na pitanje šta im najviše nedostaje u novonastaloj situaciji, najveći broj mališana odgovara da su to socijalne aktivnosti – druženje, prijatelji, izlasci i sloboda. Tek svako sedmo dete kaže da mu nedostaje škola ili vrtić, ali „ne onaj deo u kome se uči”, već školski odmori na kojima se igraju s drugarima.

– Zanimljivo je da je najveći broj dece, ili tačnije oko 65 odsto ispitanih, za virus saznao preko televizije ili interneta, dok je samo petina dece saznala od roditelja. Međutim, ono što je značajno jeste da se neko potrudio da deci objasni o kakvom se virusu radi – ona deca koja su od roditelja dobila tu vrstu objašnjenja zadovoljnija su od mališana koja su o virusu saznala na druge načine, to jest preko televizije ili interneta – ističe naš sagovornik.

Istražujući kako su se deca prilagodila na onlajn nastavu, autori ovog istraživanja došli su do zaključka da gotovo polovina dece ima svoj lični računar, trećina deli kompjuter s ostalim članovima porodice, dok svako sedmo dete nema pristup računaru. Najveći broj dece je izjavio da nema problema s onlajn nastavom, a na pitanje koju aplikaciju nastavnici koriste za učenje onlajn deca većinski odgovaraju da nastavu prate preko „gugl klasruma”, „vajbera” i „edmonda” i konstatuju da su zadovoljni načinom na koji imaju onlajn predavanja. Ona deca koja su se žalila na kvalitet onlajn nastave pre svega su imala primedbe na lošu internet vezu i teško povezivanje na mrežu kada moraju da pošalju domaće zadatke.

Jedan broj đaka je kao veliki problem istakao činjenicu da uopšte nema internet u kući, a da na mobilnom telefonu brzo potroši, dok su se drugi žalili da se nastava prebrzo emituje na TV-u, zbog čega ne mogu da na vreme prepišu zadatke. Ako imaju stariji tip televizora, deca nisu u mogućnosti da vrate predavanje unazad i ponovo preslušaju lekcije.


Autor: Katarina Đorđević

Izvor:Politika

 

Otkako je u Srbiji uvedeno vanredno stanje zbog pandemije virusa korona, većinu dece brinu iste brige kao i njihove roditelje – koliko će trajati život u socijalnom karantinu, kada će se videti s prijateljima, da li će se zaraziti neki član porodice i šta će s njima biti ako roditelji budu morali na lečenje. Školska deca su zabrinuta jer ne znaju na koji način će im biti zaključene ocene i da li će upisati željenu srednju školu, a većina mališana je anksiozna jer roditelji, koji su do juče imali odgovore na sve dečje dileme, sada nemoćno sležu ramenima kada im se postave neka od pitanja o pandemiji kovida 19.

Ovo su samo neki od najzanimljivijih rezultata istraživanja koje je sprovela Mreža organizacija za decu Srbije nakon što je u našoj zemlji uvedeno vanredno stanje. U istraživanju je učestvovalo 1.571 dete uzrasta od pet do 18 godina iz cele Srbije, a deca su onlajn upitnikom odgovarala kako se nose s novonastalom realnošću skrojenom po meri pandemije korone. Kako u razgovoru za naš list ističe Saša Stefanović, direktor Mreže organizacija za decu Srbije, ovo je prvo istraživanje koje traga za odgovorima na pitanja šta decu brine, šta im nedostaje u novonastaloj situaciji i kako su se prilagodili na novu realnost u kojoj škole i vrtići ne rade, a njihov boravak u spoljnoj sredini strogo je limitiran.

– Da bi se dete normalno razvijalo, neophodno je da odrasta u bezbednom okruženju koje nosi predvidljivost, sigurnost, prostor, kretanje i igru – dakle, sve ono što je većini dece u aktuelnoj pandemiji uskraćeno. Mi smo pretpostavili da će se ovoj krizi bolje prilagoditi deca koja imaju podršku, razumevanje i objašnjenje roditelja i dečji odgovori to i potvrđuju. Osim toga, socijalni karantin bolje podnose ona deca koja imaju braću i sestre jer s njima dele i osmeh i brige – uverava Saša Stefanović.

Iako su deca veći deo vremena zatvorena u kuću, ovo istraživanje je otkrilo da najveći broj njih vreme provodi na kreativan način – slikaju, crtaju, pišu, igraju „pametne igrice” i prate onlajn nastavu. S drugarima uglavnom komuniciraju preko „instagrama” i „vajbera”, a primetno raste broj onih koji telefonom pričaju jedni s drugima. Na pitanje šta im najviše nedostaje u novonastaloj situaciji, najveći broj mališana odgovara da su to socijalne aktivnosti – druženje, prijatelji, izlasci i sloboda. Tek svako sedmo dete kaže da mu nedostaje škola ili vrtić, ali „ne onaj deo u kome se uči”, već školski odmori na kojima se igraju s drugarima.

– Zanimljivo je da je najveći broj dece, ili tačnije oko 65 odsto ispitanih, za virus saznao preko televizije ili interneta, dok je samo petina dece saznala od roditelja. Međutim, ono što je značajno jeste da se neko potrudio da deci objasni o kakvom se virusu radi – ona deca koja su od roditelja dobila tu vrstu objašnjenja zadovoljnija su od mališana koja su o virusu saznala na druge načine, to jest preko televizije ili interneta – ističe naš sagovornik.

Istražujući kako su se deca prilagodila na onlajn nastavu, autori ovog istraživanja došli su do zaključka da gotovo polovina dece ima svoj lični računar, trećina deli kompjuter s ostalim članovima porodice, dok svako sedmo dete nema pristup računaru. Najveći broj dece je izjavio da nema problema s onlajn nastavom, a na pitanje koju aplikaciju nastavnici koriste za učenje onlajn deca većinski odgovaraju da nastavu prate preko „gugl klasruma”, „vajbera” i „edmonda” i konstatuju da su zadovoljni načinom na koji imaju onlajn predavanja. Ona deca koja su se žalila na kvalitet onlajn nastave pre svega su imala primedbe na lošu internet vezu i teško povezivanje na mrežu kada moraju da pošalju domaće zadatke.

Jedan broj đaka je kao veliki problem istakao činjenicu da uopšte nema internet u kući, a da na mobilnom telefonu brzo potroši, dok su se drugi žalili da se nastava prebrzo emituje na TV-u, zbog čega ne mogu da na vreme prepišu zadatke. Ako imaju stariji tip televizora, deca nisu u mogućnosti da vrate predavanje unazad i ponovo preslušaju lekcije.

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Bolovi rasta - šta svaki roditelj treba da...
Nekada se javljaju nekoliko dana u nizu, a nekada samo ponekad. Velika je individualna različitost bolova rasta kod dece...
34
5 važnih stvari za roditelje autistične dece
Alex Lawery ima 21 godinu, a sa 4 mu je dijagnostikovan klasični autizam. Danas, 17 godina kasnije, on je strastveno pos...
7
Da li su zasebne sobe najbolje rešenje za ...
Mnogi roditelji misle da je najbolje da svako dete ima svoju sobu. Nije, međutim, uvek tako. Često se dešava da roditelj...
7
Livadsko cveće, likovna aktivnost
Iz detinjstva ponesemo samo ono što smo doživeli svim svojim čulima.
6





Prelepa GRČKA imena ZA DEČAKE
Grčka je zemlja sa drevnom kulturom, bogovima i mitološkim bićama, koja nam je dala i prelepa ženska i muška grčka imena...
Prof. dr Bojanin o razmaženoj deci
Dr Svetomir Bojanin, profesor i dečji psihijatar, govorio je mnogo puta o dečjem razvoju i pravom putu vaspitanja koji t...



image
dudas
Ima li koga da ga grlo boli? Otvorite Apis goli! Prsnite me 2, 3 puta, nije fol-nestaće bol!
"Dobro veče, od sad ovde nema zime, Imuno je moje ime. Vitamini, minerali-sve staje u gutljaj mali. Popij mene, mala vilo, nazdravlje ti bilo!" "Imaćemo još jednog gosta, pomoći će vili dosta. Evo ga, tu je"-Imuno reče. "Uđi, uđi, druže moj, dobi li protiv kašlja boj?" "Znaš, Imuno-Broncamil se smeška, kakva je to borba teška. Uspeo sam, za kašalj sam tata mata!" I odjednom neko pokuca na vrata. "Ima li koga da ga grlo boli? Otvorite Apis goli! Prsnite me 2, 3 puta, nije fol-nestaće bol!" Istina je sve što kaže Apis gola, jako brzo rešiće vas bola. "Gde li nam je Fitobalm, kud se dede, ne videh ga od prošle srede? "Sad će doći"- Imuno reče. "Ima li šta od zapušenog nosića preče?" "Kuc, kuc, stigao sam"- Fitobalm se javi. "Mala vilo, odmah me pod nosić stavi. Jel osećaš borovine moć? Sada lepo diši i spavaj, laku noć!" I tako Pharmalife družina ova isprati vilu u carstvo snova.  Više >>
image

Anketa

Да сазнате...
пеперутка16

...да носите тројке, шта бисте радили?

Click Here