|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Loša iskustva u detinjstvu nas ozbiljno obeležavaju

Uredništvo portala Ringeraja.rs, 31.5.2019
Negativna iskustva doživljena u detinjstvu ostavljaju trag i kasnije u životu.
Ključne reči:

image
Guliver/Getty
/11


 

Na svakih 100 odraslih osoba u Srbiji, oko 70 je više puta iskusilo barem jedan od oblika negativnih iskustava tokom detinjstva, a oko 20 je imalo četiri ili više takvih iskustava, pokazali su rezultati UNICEF-ove Studije o negativnim iskustvima u detinjstvu u Srbiji.
Studija, koja je nastala u partnerstvu sa Institutom za Psihologiju i Institutom za mentalno zdravlje, nudi analizu rasprostranjenosti faktora rizika, negativnih iskustava u detinjstvu i njihovih posledica u smislu zdravstvenih i obrazovnih ishoda.
Negativno iskustvo u detinjstvu označava traumatično životno iskustvo koja se događa pre 18. godine, a koje osoba pamti kada odraste.
Iskustva tokom detinjstva mogu da utiču na zdravlje tokom čitavog života. Deca čije detinjstvo je stresno ili loše imaju veću verovatnoću da usvoje ponašanja štetna po zdravlje tokom adolescencije, koja sama po sebi mogu da dovede do mentalnih oboljenja ili bolesti poput raka, srčanih oboljenja i dijabetesa kasnije u životu.
Negativna iskustva u detinjstvu ne predstavljaju opasnost samo za zdravlje. Osobe koje su imale negativna iskustva u detinjstvu češće imaju loše rezultate tokom školovanja, češće su uključeni u kriminalne aktivnosti i manja je verovatnoća da postanu produktivni članovi društva.
"Proces brige o deci počinje u najranijem detinjstvu i u značajnoj meri zavisi od okruženja u kome dete odrasta. Zbog toga je naša obaveza da svoj deci obezbedimo šansu za najbolji početak i dobru osnovu za budućnost. Naglašavam da je naš osnovni princip nulta tolerancija na svaku vrstu nasilja, a rezultate ove studije koristićemo kao smernice u stvaranju jednakih uslova za svako dete, a posebno u prevenciji zlostavljanja i zanemarivanja dece", navela je prof. dr Slavica Đukić Dejanović, ministarka bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužena za demografiju i populacionu politiku.
Ukupni nalazi su smernica za buduće planiranje i razvoj intervencija čiji bi cilj bilo sprečavanje nasilja, kao i za razvoj programa podrške žrtvama nasilja.
"Negativna iskustva u detinjstvu utiču na sve oblasti života, te je neophodno da se reaguje intersektorski. Potrebno je, između ostalog, da se deca edukuju o pravima koja im pripadaju, da se ojačaju roditeljske veštine, unaprede kompetencije zdravstvenog, socijalnog, obrazovnog i sistema krivičnog pravosuđa u prevenciji negativnih iskustava u detinjstvu, da se uvede potpuna zabrana fizičkog kažnjavanja dece, kao i da se obezbedi i ojača finansiranje sistema prevencije i zaštite od nasilja nad decom“, istakla je Ređina De Dominićis, direktorka UNICEF-a u Srbiji.
Sprečavanje negativnih iskustava u detinjstvu može da poboljša zdravlje tokom čitavog života, unapređujući blagostanje i produktivnost osobe. Nalazi ove studije će biti od ključnog značaja za sistem socijalne zaštite, jer mogu doprineti unapređenju alata i procedura za procenu rizika, kao i oblikovanju službi koje se ciljano bave porodicama koje žive u uslovima višestruke deprivacije, gde su deca "na ivici" sistema zaštite i pod rizikom od stavljanja pod starateljstvo.
"Ministarstvo visoko ceni svaku vrstu naučnih istraživanja koja su osnov za planiranje politika u ovoj oblasti. U protekle dve godine, ministarstvo radi na usvajanju Strategije za prevenciju i zaštitu dece od nasilja, pratećeg akcionog plana i opšteg protokola, kao i na izmenama porodičnog zakona koji se posebno odnosi i na zabranu fizičkog kažnjavanja. Takođe, od 5. juna počinje javna rasprava o predlogu novog Zakona o deci i dečijem ombudsmanu", izjavio je Dragan Vulević, posebni savetnik ministra za rad zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
Nalazi Studije pokazuju:
- da na svakih 100 odraslih osoba u Srbiji, njih oko 70 je više puta iskusilo barem jedan od oblika; negativnih iskustava tokom detinjstva (ACE -Adverse Childhood Experiences), a njih oko 20 je iskusilo četiri ili više;
- da je 38 odsto ispitanika iskusilo nasilje u zajednici u detinjstvu;
- da su četiri ili više ACE-a zabeležena kod oko 40 odsto ispitanika;
- da su osobe muškog pola češće doživljavale različite oblike ACE-a: češće su bili žrtve nasilničkog ponašanja, učestvovali u tučama, bili svedoci nasilja u zajednici i svedoci kolektivnog nasilja;
- žene su češće doživljavale suživot sa osobom koja boluje od depresije;
- da su ispitanici iz urbanih sredina bili više izloženi različitim oblicima ACE-a, kao što su fizičko zlostavljanje, psihološko zlostavljanje, rastava roditelja, nasilničko ponašanje i nasilje u zajednici.

Na svakih 100 odraslih osoba u Srbiji, oko 70 je više puta iskusilo barem jedan od oblika negativnih iskustava tokom detinjstva, a oko 20 je imalo četiri ili više takvih iskustava, pokazali su rezultati UNICEF-ove Studije o negativnim iskustvima u detinjstvu u Srbiji.

 

Studija, koja je nastala u partnerstvu sa Institutom za Psihologiju i Institutom za mentalno zdravlje, nudi analizu rasprostranjenosti faktora rizika, negativnih iskustava u detinjstvu i njihovih posledica u smislu zdravstvenih i obrazovnih ishoda.

 

Negativno iskustvo u detinjstvu označava traumatično životno iskustvo koja se događa pre 18. godine, a koje osoba pamti kada odraste.

 

Iskustva tokom detinjstva mogu da utiču na zdravlje tokom čitavog života. Deca čije detinjstvo je stresno ili loše imaju veću verovatnoću da usvoje ponašanja štetna po zdravlje tokom adolescencije, koja sama po sebi mogu da dovede do mentalnih oboljenja ili bolesti poput raka, srčanih oboljenja i dijabetesa kasnije u životu.

 

Negativna iskustva u detinjstvu ne predstavljaju opasnost samo za zdravlje. Osobe koje su imale negativna iskustva u detinjstvu češće imaju loše rezultate tokom školovanja, češće su uključeni u kriminalne aktivnosti i manja je verovatnoća da postanu produktivni članovi društva.

 

"Proces brige o deci počinje u najranijem detinjstvu i u značajnoj meri zavisi od okruženja u kome dete odrasta. Zbog toga je naša obaveza da svoj deci obezbedimo šansu za najbolji početak i dobru osnovu za budućnost.

 

Naglašavam da je naš osnovni princip nulta tolerancija na svaku vrstu nasilja, a rezultate ove studije koristićemo kao smernice u stvaranju jednakih uslova za svako dete, a posebno u prevenciji zlostavljanja i zanemarivanja dece", navela je prof. dr Slavica Đukić Dejanović, ministarka bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužena za demografiju i populacionu politiku.

 

Ukupni nalazi su smernica za buduće planiranje i razvoj intervencija čiji bi cilj bilo sprečavanje nasilja, kao i za razvoj programa podrške žrtvama nasilja.
"Negativna iskustva u detinjstvu utiču na sve oblasti života, te je neophodno da se reaguje intersektorski.

 

Potrebno je, između ostalog, da se deca edukuju o pravima koja im pripadaju, da se ojačaju roditeljske veštine, unaprede kompetencije zdravstvenog, socijalnog, obrazovnog i sistema krivičnog pravosuđa u prevenciji negativnih iskustava u detinjstvu, da se uvede potpuna zabrana fizičkog kažnjavanja dece, kao i da se obezbedi i ojača finansiranje sistema prevencije i zaštite od nasilja nad decom“, istakla je Ređina De Dominićis, direktorka UNICEF-a u Srbiji.

 

Sprečavanje negativnih iskustava u detinjstvu može da poboljša zdravlje tokom čitavog života, unapređujući blagostanje i produktivnost osobe. Nalazi ove studije će biti od ključnog značaja za sistem socijalne zaštite, jer mogu doprineti unapređenju alata i procedura za procenu rizika, kao i oblikovanju službi koje se ciljano bave porodicama koje žive u uslovima višestruke deprivacije, gde su deca "na ivici" sistema zaštite i pod rizikom od stavljanja pod starateljstvo.

 

"Ministarstvo visoko ceni svaku vrstu naučnih istraživanja koja su osnov za planiranje politika u ovoj oblasti. U protekle dve godine, ministarstvo radi na usvajanju Strategije za prevenciju i zaštitu dece od nasilja, pratećeg akcionog plana i opšteg protokola, kao i na izmenama porodičnog zakona koji se posebno odnosi i na zabranu fizičkog kažnjavanja.

 

Takođe, od 5. juna počinje javna rasprava o predlogu novog Zakona o deci i dečijem ombudsmanu", izjavio je Dragan Vulević, posebni savetnik ministra za rad zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

 

Nalazi Studije pokazuju:
- da na svakih 100 odraslih osoba u Srbiji, njih oko 70 je više puta iskusilo barem jedan od oblika; negativnih iskustava tokom detinjstva (ACE -Adverse Childhood Experiences), a njih oko 20 je iskusilo četiri ili više;
- da je 38 odsto ispitanika iskusilo nasilje u zajednici u detinjstvu;
- da su četiri ili više ACE-a zabeležena kod oko 40 odsto ispitanika;
- da su osobe muškog pola češće doživljavale različite oblike ACE-a: češće su bili žrtve nasilničkog ponašanja, učestvovali u tučama, bili svedoci nasilja u zajednici i svedoci kolektivnog nasilja;
- žene su češće doživljavale suživot sa osobom koja boluje od depresije;
- da su ispitanici iz urbanih sredina bili više izloženi različitim oblicima ACE-a, kao što su fizičko zlostavljanje, psihološko zlostavljanje, rastava roditelja, nasilničko ponašanje i nasilje u zajednici.

 

Izvor: mondo

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

6 činjenica govore da ste promašaj od rodi...
Biti totalni promašaj od roditelja nije uopšte teško. Ne, prema standardima 21. veka i milionima “studija” i “religija” ...
6
PRONAĐI ME! Nestala 2-godišnja devojčica u...
Dvogodišnja Danka Ilić nestala je danas u prigradskom naselju Banjsko polje kod Bora. Prvi put u Srbiji pokrenut sistem ...
6
Deca koja imaju tantrume biće bogatija i u...
Ako se dete bori svim silama protiv tebe, ima tantrume i prkosi autoritetu - verovatnije je da će biti uspešnije u karij...
5
Dete i bicikl
Iako vam se možda čini da vaše dete potpuno »nadzire« svoj bicikl i dešavanje u okolini, ne zaboravite da deca do šeste ...
5





NIJE LAKO BITI VASPITAČICA
Posao vaspitačica je vrlo odgovoran, ali i posao koji je neverovatno zabavan, pogotovo kada se povede razgovor između va...
Roditeljski dodatak za prvo dete 100.000 d...
Kroz nekoliko meseci biće znatno povećan roditeljski dodatak za prvorođenče. Trenutno, za rođenje prvenca od države sled...



image
dudas
Ima li koga da ga grlo boli? Otvorite Apis goli! Prsnite me 2, 3 puta, nije fol-nestaće bol!
"Dobro veče, od sad ovde nema zime, Imuno je moje ime. Vitamini, minerali-sve staje u gutljaj mali. Popij mene, mala vilo, nazdravlje ti bilo!" "Imaćemo još jednog gosta, pomoći će vili dosta. Evo ga, tu je"-Imuno reče. "Uđi, uđi, druže moj, dobi li protiv kašlja boj?" "Znaš, Imuno-Broncamil se smeška, kakva je to borba teška. Uspeo sam, za kašalj sam tata mata!" I odjednom neko pokuca na vrata. "Ima li koga da ga grlo boli? Otvorite Apis goli! Prsnite me 2, 3 puta, nije fol-nestaće bol!" Istina je sve što kaže Apis gola, jako brzo rešiće vas bola. "Gde li nam je Fitobalm, kud se dede, ne videh ga od prošle srede? "Sad će doći"- Imuno reče. "Ima li šta od zapušenog nosića preče?" "Kuc, kuc, stigao sam"- Fitobalm se javi. "Mala vilo, odmah me pod nosić stavi. Jel osećaš borovine moć? Sada lepo diši i spavaj, laku noć!" I tako Pharmalife družina ova isprati vilu u carstvo snova.  Više >>
image

Anketa

Да сазнате...
пеперутка16

...да носите тројке, шта бисте радили?

Click Here