|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Dr Ranko Rajović: Detetu ne treba milion aktivnosti nego park, šuma i raspust na selu

Uredništvo portala Ringeraja.rs, 17.6.2023
Dr Rajović kaže da ne može dete da provodi tri sata uz ekran i bude razvojno na nivou koji je očekivan za njegov uzrast.

image
Dete od šest ili sedam godina treba dnevno da pređe 15 do 20 kilometara. Foto: Freepik.com
/11


Generacije su sve slabije, svake godine. To je primetilo i preko 800 učitelja koje smo anketirali još pre osam godina, tvrdi Ranko Rajović, autor NTC programa i osnivač MENSE Jugoslavije, danas Srbije.

Moramo nešto da menjamo. Prvi problem su nove tehnologije. Rajović kaže da ne može dete da provodi tri sata uz ekran i bude razvojno na nivou koji je očekivan za njegov uzrast. Kao drugi problem navodi nedostatak kretanja.

 

PROČITAJ JOŠ: DR RAJOVIĆ - Kako svojoj deci postavljam granice


“Dete od šest ili sedam godina treba dnevno da pređe 15 do 20 kilometara. Toliko smo mi prelazili kad smo bili deca. Koje dete u gradu pređe makar 2-3 kilometra? A mozak se razvija upravo kretanjem.” – kaže Rajović, ističući da pored ova dva razloga – višak vremena pred ekranima i manjak kretanja, postoje još neki, ali su ova dva suštinski najveći “krivci” što su nam generacije svake godine, na svim poljima, sve slabije.

On apeluje na roditelje da vode decu u šume i parkove, da im dozvole da se penju na drveće i igraju kao mi kad smo bili deca. Dodaje da detetu ne treba sto aktivnosti, već park, šuma i raspust na selu.

“Moramo decu da učimo da misle. To je jedina priprema za budućnost. Oni provode pet sati dnevno u školi i za to vreme ne bi trebalo da uče stvari napamet, već da uče da misle. A da bi to mogli, moraju da se kreću. Tu je važna uloga i vrtića i škole i roditelja. Svih nas.” – objašnjava Rajović.

Rajović napominje da je problem koji današnja deca imaju, a mi kao deca nismo imali – hiperpažnja.

“Deca uče pet, šest minuta i ne mogu dalje, moraju da naprave pauzu. Posle pauze, ponovo, ista stvar. A kad im date video-igricu, može i dva sata. Mi imamo duboku pažnju i možemo da učimo dva-tri sata. Deca danas to ne mogu.”

 

PROČITAJ JOŠ: Ako mi ne uradimo ništa, ne znam ko će ovo da zaustavi


Na pitanje kako to promeniti, Rajović kaže da je ključ u nama, roditeljima i vremenu koje provodimo s decom. Savetuje da se od najranijeg uzrasta uključe društvene igre. Najpre Ne ljuti se čoveče, a kad dete nauči da broji – karte ili šah.

“Moramo da učimo dete da svojim mozgom nešto savlada, a ne da mu damo video-igricu u kojoj se 1000 slika promeni i dete to prati. To nije prirodno.

A šta ako je dete već tinejdžer, kako to da promenimo?
Moramo puno da razgovaramo, kaže Rajović, da tražimo nove metode.

“Roditelji mogu da se edukuju, dovoljno je da posete sajt Saveza učitelja ili sajt NTC učenja. Ipak je lakše ranije i na vreme decu usmeriti fizičkim aktivnostima i skloniti od virtuelnog sveta. Ako su već u tinejdžerskom uzrastu, teže je, ali nije nemoguće. Treba puno priče i strpljenja, da im pokažete da postoji nešto i izvan virtuelnog sveta.” – tvrdi Rajović.

Dodaje i da su deca koja su previše okrenuta virtuelnom svetu agresivna, nesigurna i ne mogu da uče, te zbog toga imamo dupli problem.



Izvor: Zelena učionica

 

PROČITAJ JOŠ: Mobilni telefon na dečiji mozak deluje KAO DROGA

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Bakama i dekama 360 evra za čuvanje unuka
- Kad smo čuli za ovu meru, rekli smo: ‘Hvala Bogu, zašto da ne!’ Ako vam neko nešto daje, zašto ne bismo prihvatili. Na...
8
Putnička dijareja kod dece: Kako je sprečiti?
Spakovali ste kreme za sunčanje, igračke i rezervnu garderobu. Ali ono što često bude presudno za bezbrižan odmor jeste ...
7
Roditeljstvo je teško ako ga dobro radiš
“Generacija infantilnih majki koje sebi dopuste izlazak u klub u degutantnoj odeći i ne vide da je majčinstvo predivna s...
6
Zašto je važno da deca što više hodaju bosa?
Stručnjaci savetuju da je bosonogo hodanje odlično za razvoj mozga iz mnogo razloga. Ono je korisno za tabane, za kičmu ...
5





Mama, pusti me da budem dete
Mama, pomozi mi kad je teško, uteši me kad grešim i kad ne uspem. Ne kažnjavaj me. Kada odrastem, verovaću u sebe i moći...
Zašto vaše dete viče „Balerina kapućina“?
To nije pravi italijanski. Jedva da je pravi jezik. Ali deca ga vole — a evo šta roditelji treba da znaju.



Anketa

Svekrva
bojana92

Slazete li se sa svekrvom?

Da (79%)

Ne (21%)


Ukupan broj glasova: 62

Hvala za glasove. Glasao/la si za sve aktuelne ankete. Izradi svoju anketu!
Click Here