|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?

Naučnici tvrde: Obrazovni sistem ubija detetovu kreativnost

Uredništvo portala Ringeraja.rs, 14.2.2019
Dr Džordž Lend je šokirao publiku kada je objavio šokantne rezultate testa kreativnosti koju je razvila NASA, koji se i dalje koristi za korišćenje testiranja školske dece.

image
/11


 

Pre mnogo godina, NASA je kontaktirala Džordža Lenda i Bet Žermena da razviju specijalizovani test koji će im omogućiti da efikasno mere kreativnost potencijalne NASA - ove raketnih naučnika i inžinjera, napisao je Indipendet.
Test se pokazao veoma uspešnim za NASA-inu svrhu, ali naučnici su ostavili nekoliko pitanja za dalje istraživanje: odakle potiče kreativnost? Da li su neki ljudi rođeni sa time ili moraju da budu podučavani? Ili je to iz našeg iskustva?
Naučnici su potom testirali 1.600 dece od 4 do 5 godine. Njihov test je merio sposobnost pristupa problema sa novim, raznovrsnim i inovativnim idejana, a ono što su otkrili ih je šokiralo.
Procenat dece koja su ušla u kategoriju kreativnosti unutar genijalnost, bilo je 98 posto.
Ali ovo nije kraj priče. Naučnicu su bili toliko zapanjeni da su odlucili da naprave longitudinalnu studiju 
i preispitivati decu, pet godina kasnije. Novi rezultati su pokazali da samo 30 posto iste dece u kategoriji koja je u granici genijalnosti. Kada su deca testitana u uzrastu od 15 godina, taj procenat je pao na 12 odsto.
Šta je sa odraslima? Koliko je nas u kontaktu sa našim kreativnim genijem nakon godine školovanja. 
Nažalost, samo 2 odsto.
Za one koji sumnjaju u istinitost ovih rezultata - ili misle da bi to mogao da bude izolovan slučaj - ti rezultati su se ponavljali milion puta, piše Gavin Nascimento, čiji je tekst prvi put upozorio na ovu neverovatnu studiju i njegov šokantan ishod: školski sistem, naše obrazovanje, nije daleko od našeg kreativnog genija. 
"Razlog tome nije teško shvatiti; škola je intstitucija koja je osnovana da služi željama vladajuće klase, a ne običnih ljudi", kaže se u tekstu.
"Da bi takozvana elita održala svoj luksuzne životne stilove otvorenog luksuza - tamo gde oni najmanje doprinose, ali najviše uživaju - shvatite da deca moraju da budu zatupljena i da im se "ispira mozak" kako bi prihvatili njihov sistem beskrajne upotrebe i neprekidnog rata", piše Nascimento.
Šta sad? Može li se obnoviti naša kreativnost?
Zemlja kaže da imamo mogućnost, ako želimo, da budemo ponovo na 98 posto. Iz onog što su otkrili tokom proučavanja dece i načina na koji funkcioniše mozak, postoje dve vrste misli koje se javljaju u mozgu. Oba se koriste sa različitim delovima mozga i to je potpuno drugačija paradigme u smislu da nešto oblikuje naš um.
Jedna se zove divergentna - to je fantazija koja se koristi za stvaranje novih mogućnosti. Drugi se zove konvergenan - kada donosi odluke, kada nešto testira, kritikuje, procenjuje. Dakle, divergentno razmisljanje deluje kao akcelator, a konvergentno razmišljanje deluje kao kočnica.
"Otkrili smo šta se dešava sa tom decom kada idemo u školu - mi ih učimo da koriste oba tipa razmišljanja u isto vreme", rekao je Land.
"Kada vas neko pita da smislite nove ideje i izvedete ih, ono što vam kažu u školi je: "Pokušali smo ranije," "To je glupa ideja," "Neće uspeti" i tako dalje.
Evo šta možemo da uradimo:
"Kada zaista pogledamo u mozak, vidimo da se neuroni međusobno spuprostavljaju i praktično smanjuju moć mozga zato što stalno procenjujemo, kritikujemo i cenzurišemo", kaže Land.
"Ako posedujemo strah, koristimo manji deo mozga, ali kada koristimo kreativno razmišljanje, mozak je živ."
Šta je rešenje?
Trebamo da pronađemo petogodišnjaka. Tu sposobnost koju imaju petogodišnjaci nikada se ne gubi.
"To je nešto što vežbamo svaki dan kada sanjaš", kaže Land.
Kako ćete naći tog petogodišnnjaka?

Pre mnogo godina, NASA je kontaktirala Džordža Lenda i Bet Žermena da razviju specijalizovani test koji će im omogućiti da efikasno mere kreativnost potencijalne NASA - ove raketnih naučnika i inžinjera, napisao je Indipendet.

Test se pokazao veoma uspešnim za NASA-inu svrhu, ali naučnici su ostavili nekoliko pitanja za dalje istraživanje: odakle potiče kreativnost? Da li su neki ljudi rođeni sa time ili moraju da budu podučavani? Ili je to iz našeg iskustva?

 

Naučnici su potom testirali 1.600 dece od 4 do 5 godine. Njihov test je merio sposobnost pristupa problema sa novim, raznovrsnim i inovativnim idejana, a ono što su otkrili ih je šokiralo.
Procenat dece koja su ušla u kategoriju kreativnosti unutar genijalnost, bilo je 98 posto.

 

Ali ovo nije kraj priče. Naučnicu su bili toliko zapanjeni da su odlucili da naprave longitudinalnu studiju i preispitivati decu, pet godina kasnije. Novi rezultati su pokazali da samo 30 posto iste dece u kategoriji koja je u granici genijalnosti. Kada su deca testitana u uzrastu od 15 godina, taj procenat je pao na 12 odsto.

 

Šta je sa odraslima? Koliko je nas u kontaktu sa našim kreativnim genijem nakon godine školovanja. 
Nažalost, samo 2 odsto.

 

Za one koji sumnjaju u istinitost ovih rezultata - ili misle da bi to mogao da bude izolovan slučaj - ti rezultati su se ponavljali milion puta, piše Gavin Nascimento, čiji je tekst prvi put upozorio na ovu neverovatnu studiju i njegov šokantan ishod: školski sistem, naše obrazovanje, nije daleko od našeg kreativnog genija. 

"Razlog tome nije teško shvatiti; škola je intstitucija koja je osnovana da služi željama vladajuće klase, a ne običnih ljudi", kaže se u tekstu.

"Da bi takozvana elita održala svoj luksuzne životne stilove otvorenog luksuza - tamo gde oni najmanje doprinose, ali najviše uživaju - shvatite da deca moraju da budu zatupljena i da im se "ispira mozak" kako bi prihvatili njihov sistem beskrajne upotrebe i neprekidnog rata", piše Nascimento.



Šta sad? Može li se obnoviti naša kreativnost?

Land kaže da imamo mogućnost, ako želimo, da opet ponovo budemo na 98 posto. Iz onog što su otkrili tokom proučavanja dece i načina na koji funkcioniše mozak, postoje dve vrste misli koje se javljaju u mozgu. Oba se koriste sa različitim delovima mozga i to je potpuno drugačija paradigme u smislu da nešto oblikuje naš um.
Jedna se zove divergentna - to je fantazija koja se koristi za stvaranje novih mogućnosti. Drugi se zove konvergenan - kada donosi odluke, kada nešto testira, kritikuje, procenjuje. Dakle, divergentno razmisljanje deluje kao akcelator, a konvergentno razmišljanje deluje kao kočnica.
"Otkrili smo šta se dešava sa tom decom kada idemo u školu - mi ih učimo da koriste oba tipa razmišljanja u isto vreme", rekao je Land.

 

"Kada vas neko pita da smislite nove ideje i izvedete ih, ono što vam kažu u školi je: "Pokušali smo ranije," "To je glupa ideja," "Neće uspeti" i tako dalje.
Evo šta možemo da uradimo:"Kada zaista pogledamo u mozak, vidimo da se neuroni međusobno spuprostavljaju i praktično smanjuju moć mozga zato što stalno procenjujemo, kritikujemo i cenzurišemo", kaže Land.
"Ako posedujemo strah, koristimo manji deo mozga, ali kada koristimo kreativno razmišljanje, mozak je živ."



Prevod: majkaidete.mk

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Moje dete ima vaške!
Kada se spomenu vaške svi prevrnemo očima. Vrlo lako se prenose sa glave na glavu, pa se može desiti da ih dobijemo i vi...
22
10 razloga ZA veću razliku u godinama među...
Istina je da ne postoji prava starosna razlika među decom, sve je to stvar izbora i kolika god razlika bila svakako ćete...
21
Mališani skidaju kilograme u Čigotici
"Čigotica" je novi poseban program mršavljenja koji je Specijalna bolnica za lečenje štitne žlezde "Čigota" ...
21
Kako istopiti dečje kilograme
Teško je privoleti dete da se hrani zdravije, ali poslužite se lukavstvom i podvalite mu hamburger sa dosta zelene salat...
21





Najdraži moj maturantu
I dok se približavamo tvojoj maturi u osmom razredu, posmatram kako tvoj duh raste u skladu sa brojem tvojih cipela. Zad...
Da pustim sina na ekskurziju, šta ako mu s...
Ne možeš ga spasiti od svega, ali ga možeš naučiti da se čuva i da uživa...



Anketa

Млеко.
Admin

Које млеко је здравије давати детету после годину дана:

Click Here