|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Škola je na respiratoru

Uredništvo portala Ringeraja.rs, 19.10.2021
Organizovanje nastave kada se učitelj ili profesor razboli, ozbiljna je kombinatorika. Da đaci ne bi gubili časove, u pomoć neretko priskaču i školski predagog i psiholog.

image
Neodovoljan broj profesora dugogodišnji je problem škola u Srbiji koji je za vreme korone kulminirao. https://www.freepik.com/
/11



Posledice manjka nastavnika kulminirale u pandemiji, a to je samo deo problema obrazovnog sistema 

Osim organizovanja nastave, pandemija je dodatno produbila problem manjka profesora za pojedine predmete. Za sistem, ali i direktore škola pronalaženje zamene za profesora koji se razboli, sve je veći izazov. Ipak, to je samo deo problema sa kojima se već dugo suočava obrazovni sistem u Srbije, ukazale su Ana Dimitrijević, potpredsednica Foruma beogradskih gimnazija i Jasna Janković presednica Sindikata prosvetnih radnika Srbije u emisiji Euronews veče.


Neodovoljan broj profesora dugogodišnji je problem škola u Srbiji koji je za vreme korone kulminirao. Za profesorima matematike, fizike i stranih jezika, kažu direktori škola, potražnja nikad veća. Zakon kaže da bez mastera, ne možete biti profesor. Ipak, kad stručne zamene nema, kriterijumi padaju. Direktorka Osnovne škole „Veselin Masleša“ Natalija Matić kaže da se za zamenu prvo javljaju kolegama iz drugih škola, da su direktori svih voždovačkih osnovnih škola povezani i međusobno razmenjuju informacije da li imaju nastavnika koji može da pređe u drugu školu na zamenu. „Zatim idemo prema birou, ali biro uglavnom nema kadrove koji su nama potrebni. I treći je prema fakultetima i tu spuštamo kriterijume na apsolvente“, rekla je Matić za Euronews Srbija.


Organizovanje nastave kada se učitelj ili profesor razboli, ozbiljna je kombinatorika. Da đaci ne bi gubili časove, u pomoć neretko priskaču i školski predagog i psiholog. „Zapravo, đaci ne gube časove, samo ih preuzimaju drugi predmeti. Ali nije uvek stručna zamena, ulazi ko stigne, i to nekako funkcioniše, mora. Časovi ne mogu da se gube, ne smeju. Kasnije kada se vrate nastavnici, jedni drugima vraćaju časove, pomažu“, naglasila je direktorka. Psiholozi i pedagozi kao zemena za profesore Da deca srednjoškolskog uzrasta gube časove, jer na birou nema dovoljno kadra, potrvdila je i Ana Dimitrijević, potpredsednica Foruma beogradskih gimnazija. Ona kaže da deca ne bi gubila čas, dođe psiholog ili pedagog, jer škole nemaju osobu koja može da pokrije kolegu. 


Svako sedmo dete pogođeno merama karantina i zabrane kretanja

„Sve je prepušteno nama, a trebalo bi da bude sistemski rešeno. Snalazimo se kako možemo, pitanje je zašto nemam kadra da se zamene kolege. Imamo kolege koji su dva meseca bili odsutni, ali ljudi neće da dođu da rade jer je ovo zanimanje potpuno skrajnuto i nebitno. Pitali smo maturante, niko ne želi da bude profesor u školi, vide kakvi su uslovi, da se stalno nešto bunimo i štrajkujemo, jedno od razloga su i niske plate“, rekla je Dimitrijević u emsiji Euronews veče. 



Kako kaže, najveći problem u obrazovanju su preopterećeno gradivo, veliki broj učenika po razredima i devalvacija ocena, posebno u osnovnim školama gde postoji potreba da dete bude odlično i ima sve petice.  „Deca su preopterećena novim predmetima, stalno im uvode nove, ništa im se ne smanjuje. Oni ne znaju gde udaraju od gradiva i ja ih potpuno razumem. Predaje se frontalno, reporduktivno se uči, vrednuje se ocena a ne znanje. Čitav sistem je tako postavljen. Kažem roditeljima da ne teraju decu da imaju sve petice, bitno je šta će naučiti“, poručila je Dimitrijević. Sa njom se složila presednica Sindikata prosvetnih radnika Srbije Jasna Janković. „Ljudi se razbvoljevaju, umorni su i podložni infekcijama, a nema ko da ih menja. Oni koji su mogli da ih menjaju, našli su drugi posao. Mladi uglavnom ne žele da rade u školi. Deca ne gube časove, već se škole snalaze na razne načine, ali ako govorimo o kvalitetu nastave, on je opao, jer namamo dovoljno stručnog kadra da ih zameni“, rekla je Janković. 

Ona je dodala da je jedan od apsurda u oblasti obrazovanja taj što je jedan deo prosvetara dobio otkaz.


Nezadovoljstvo roditelja 

Izgubljeni časovi moraju biti nadoknađeni. Do tada odluke se donose u hodu, a česte izmene utiču ne samo na đake već i na roditelje, koji svoje nezadovoljstvo najčešće usmeravaju na profesore. Pitanje je međutim, da li su oni prava adresa? 

 

Izvor: unijasprs.org.rs/euronews.rs


Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Ide zmija - VIDEO!!!
Malo zabave za najmlađe
11
Kad možete decu da uključite u kućne poslove
Ako ste i vi jedna od onih mama koje mogu sve i sve stižu, iako padate s nogu od umora, evo kako da se malo rasteretite....
6
Zvončići no.1
Kad padne prvi sneg, kad zabeli se breg, na put se sprema tad, taj deda večno mlad,...
6
Moje dete ima vaške!
Kada se spomenu vaške svi prevrnemo očima. Vrlo lako se prenose sa glave na glavu, pa se može desiti da ih dobijemo i vi...
5





Roditeljski sastanak - pre 40 godina!
Do koga je?
Hrvatska - od jeseni se DOMAĆINSTVO vraća ...
Predmet će se izučavati u prva četiri razreda osnovne škole i sastoji se iz tri dela: Stvori i deluj, Tehnika oko nas i ...



image
MamaNecaVo
CortinaT krema je postala obavezan deo naše kućne apoteke!
Porodično smo atopičari i mesečno potrošimo jednu, a mažemo je svuda. Sin mi ima oset_ljivu kožu i generalno je sklon pojavi ekcema čim imunitet ode ka dole ili ako ne namažemo lice cak i kada vetric pirka. Ja imam užasne ekceme često po rukama od pranja sudova, pa izlazak napolje i tako u krug. Stoga slobodno mogu reći da ko god ima sličan problem ili AD da uzme CortinaT kremu, neće se pokajati. U moru krema slične namene, jedino nam se ova pokazala delotvorno i jedino ona održi duže vreme stanje remisije. Miris je sasvim ok, možda malo jači za moj ukus, ali ima efekta i samo to je na kraju bitno. Takođe, krema nije ni gusta a ni retka pa nema problema sa mazanjem. Moj sin se privikao sam na mazanje kože lica konkretno, pa smo tu da nazovem svakodnevnu "terapiju" i nešto bez čega se ne može, pretvorili u zabavu.  Više >>
image

Anketa

Да сазнате...
пеперутка16

...да носите тројке, шта бисте радили?

Click Here