|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Za ženu je zdraviji prirodni porođaj od „carskog reza”

Uredništvo portala Ringeraja.rs, 28.5.2021
Preovlađuje stručno mišljenje da bi broj operativnih porođaja trebalo smanjiti sa 40 na 15 odsto. – To što je svako deseto dete prevremeno rođeno predstavlja opterećenje za zdravstvenim sistem.

image
Svako deseto dete je prevremeno rođeno, što predstavlja enormno opterećenje zdravstvenog sistema. (Foto: Freepik)
/11



Srbija ima stalni trend pada stope rađanja, a statistika pokazuje da u našoj zemlji u proseku po ženi na svet dolazi 1,48 mališana, dok je za održavanje populacije u državi potrebno da taj broj iznosi 2,1.

Godine 1950. beleženo je rađanje 30 beba na 1.000 stanovnika, 1970. godine 18 dece na hiljadu stanovnika, 2012. oko 9,3 mališana, a prošle godine 9,3. Prema preporukama Svetske zdravstvene organizacije, pozitivno prvo iskustvo rađanja jedan je od najboljih načina kako može da se poveća stopa rađanja i sigurno motivišu žene da dobiju više dece.

Ovo će biti jedna od tema Evropskog kongresa o porođaju, koji počinje danas i traje do 29. maja u onlajn formatu i na kojem će učestvovati stručnjaci iz celog sveta.

Profesor dr Ljiljana Mirković, članica Naučnog odbora kongresa, ističe da su ključni problemi kod nas u ovoj oblasti to što Srbija nema preciznu statistiku prevremenih porođaja, abortusa, carskih rezova, odnosno registar rađanja.

– Beograd je trebalo da bude domaćin ovog skupa uživo, ali je to odloženo iz epidemioloških razloga, pa ćemo biti domaćini 2023. godine ukoliko bude dobra situacija s kovidom 19. Ugostićemo više od hiljadu ginekologa-akušera i babica iz celog sveta. Odluka o održavanju kongresa u Beogradu doneta je na kongresu u Torinu 2019. u konkurenciji velikih evropskih gradova, jednoglasnom podrškom Naučnog odbora. Prezentaciju Beograda u Torinu kao domaćina kongresa pomogao je Kongresni biro Turističke organizacije Srbije – naglašava profesorka Mirković.

Ipak, i u onlajn formatu na kongresu će se govoriti o važnim temama, svim aspektima bezbednog, stručnog i humanog odnosa akušera i babica prema ženi koja se porađa. Kongres se posebno bavi smanjenjem brojem carskih rezova, prevremenih porođaja, primeni anestezije, nadzorom zdravlja fetusa i majke kao najvažnijim izazovom Evropske unije, koji bi trebalo da poboljša demografsku sliku Evrope u pogledu nataliteta.

– Povećanje nataliteta je primarni cilj. Važno je smanjiti smrtnost trudnica i dece prilikom porođaja. Cilj je da se obezbedi humano i najstručnije okruženje svakoj ženi koja dođe na porođaj, a ujedno smanjiti procenat carskih rezova i prevremenih porođaja. Dobro je kada neka zemlja beleži do 15 odsto carskih rezova ukupno, a sve preko toga se smatra nepotrebnim. A kod nas taj procenat ide i do 40 odsto, iako nemamo preciznu statistiku. Bolje je za ženu da se porodi prirodnim putem, nego carskim rezom. Kada je žena porođena carskim rezom, sledeća trudnoća joj je ugroženija zato što ima dosta problematično uraslih posteljica u zid materice. Mogu da se jave velika krvarenja i u svetu je tu najčešći uzrok smrti porodilja. Analize u nekim zemljama su pokazale da deca koja su rođena na „carski način” više imaju problema s autoimunim bolestima i autizmom – napominje profesorka Mirković.

Naša sagovornica napominje da nas u zemlji neće biti dovoljno ako se nastavi trend nerađanja i iseljavanja iz države i da je važno da se više radi na sprečavanju takve pojave.

– Svako deseto dete je prevremeno rođeno, što predstavlja enormno opterećenje zdravstvenog sistema. Želimo i da se uvedu najnovije metode za nadzor stanja žene i fetusa prilikom porođaja. U skandinavskim zemljama se porođaji rade i u kućnim uslovima, a kod nas se o tome ne razmišlja – dodaje profesor dr Mirković.

 

Izvor: Politika.rs  

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Značaj gvožđa tokom trudnoće
Tokom trudnoće, potrebe za gvožđem se povećavaju jer se volumen krvi povećava radi podrške rastućoj bebi. Takođe, gvožđe...
13
Tumačenje ultrazvučnih nalaza u trudnoći
EDD, BPD, TCD, GS... pomažemo vam da razumete šta znače sve te skraćenice koje ginekolozi koriste za tumačenje razvoja v...
12
Da li trudnica može da ostane u drugom stanju
Retko je, ali nije isključeno. Evo kako do toga dolazi.
11
Koliko često se bebe mrdaju dok su u stomaku
Evo koliko često bi trebalo da osetite pokrete bebe u stomaku, u trećem tromesečju trudnoće.
4





Porođajna priča: Moja beba je imala moždan...
Mali Tim je bio dugo očekivano dete. Svi smo mu se radovali, i mama i tata, kao i njegova starija sestra Tia.
VIDEO: Za vas mame, koje ste se porodile c...
videophoto
Ima li među vama onih koje se osećaju nesavršeno jer je vaše dete rođeno carskim rezom? Da li ti je teško jer nisi mogla...



image
AnaTamara
Preporuka budućim mamama!
Porođaj je sve bliže, pripremaju se stvarčice, između ostalog i Fitolat, koji mi je mnogo pomogao sa prvim detetom, uspeli smo da uspostavimo laktaciju!  Više >>
image

Anketa

Трудноћа.
пеперутка16

Који део трудноће вам се највише допао или Најлакши?

Click Here