|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.
Razumljivo je da svako dete danas želi gledati televiziju, ali upravo roditelji su ti koji mogu nadzirati i do neke mere ograničavati to njihovo ponašanje. Pogledajmo kako TV može uticati na predškolsko dete.

image
/11


Živimo u trećem mileniju, u dobi medija, kojih je svakim danom sve više. Na detetovo ponašanje uz roditelje i širu porodicu, takođe osetno utiče još uvek najpopularniji medij: televizija. Znate već: Teletabisi, Simpsonovi i slične stvari. Verovatno su se i vaša deca oduševljavala gledajući neku od humorističkih serija ili sapunica, koje inače nisu namenjene deci, ali su među njima veoma omiljene.

Razumljivo je da svako dete danas želi gledati televiziju, ali upravo roditelji su ti koji mogu nadzirati i do neke mere ograničavati to njihovo ponašanje. Pogledajmo kako TV može uticati na predškolsko dete. Možda ste nekad promatrali vaše dete kada mu je pogled bio »prilepljen« za ekran. Izgledalo je kao da je tada u nekom drugom svetu: zuri u ekran, pažljivo prateći događanja na njemu, ne obazirući se na okolinu. Ako tada pokušamo privući njegovu pažnju, možemo naići na vrlo burnu reakciju, čak i plač.

Psiholozi su mišljenja da je gledanje televizije za predškolsko dete fizički veoma naporna aktivnost. Tada su mu, naime, napeti svi mišići, ubrzan mu je rad srca, a telo mu je usprkos tome pasivno. Ubrojani su i svi telesni i umski procesi, što dovodi do nekakvog stresa, uznemirenosti, što je za dete izuzetno naporno. Svakako se radi o vrlo intenzivnom doživljavanju, koje predškolsko dete može podneti samo u manjem obimu.

Pored fizičkog uticaja na detetov razvoj, ne smemo zanemariti ni uticaj televizije na psihički razvoj. Naime, kada dete napuni tri, četiri godine, već je sposobno vrlo dobro posmatrati odrasle oko sebe i oponašati njihovo ponašanje. Iz toga možemo zaključiti da je isto tako sposobno poistovetiti se sa TV junacima, posebno onim popularnim, i takođe oponašati njihovo ponašanje, ma kakvo bilo. Ono što dete vidi na televiziji može mu postati uzor – npr. posle gledanja emisije sa nasilnim sadržajem može se i samo početi ponašati tako, iako još ne razume zašto. Isto tako emisija sa nenasilnom, prijatnom tematikom, takođe utiče na njegovo ponašanje – u tom slučaju u pozitivnom smislu.

 
A šta je sa reklamama?

Verovatno bi se svako složio sa mišljenjem da je danas reklama apsolutno previše, a što se tiče njihovog kvaliteta ... o tome drugi put. Deca su idealna ciljna grupa marketinških agencija, posebno onih koje reklamiraju igračke, ili slatkiše, jer sa reklamom najlakše »prodru« u dečju psihu i stvore želju za nekim proizvodom. Sa posledicama takvih reklama ste se verovatno već sreli.
 
Naravno, tu su i raznorazni »TV boom-ovi«, serije koje među decom naiđu na jako dobru reakciju, i neko su vreme pravi hit. Deca su za nekim stvarima koje prate na TV-u »luda«. U vrtićima su pre izvesnog vremena Teletabisi bili pravi boom. Deca su ih obožavala, razgovarala o njima, za vreme maškara su se oblačila u takve kostime ... Televizija ima na neki način i socijalnu ulogu u detetovom razvoju. Današnje dete mora znati ko su Teletabisi, mora poznavati trenutne televizijske trendove, u suprotnom može mu se desiti da ga druga deca ignorišu.
 
Gledanje televizije stoga ne možete zabraniti, ali ga možete, odnosno morate, ograničiti. Nikada ne upotrebljavajte televiziju kao »automatsku vaspitačicu«, ma koliko bili zaposleni, jer na taj način možete svome detetu štetiti u razvoju. Probajte odrediti tačno vreme koje ćete dnevno nameniti gledanju televizije i provjeravajte sadržaje emisija koje će vaše dete gledati. Najbolje od svega je da neke od tih emisija pogledate zajedno s detetom. Tada možete gledati i emisije koje inače nisu namenjene deci i mogu sadržavati i malo nasilja (dobar primer su akcioni filmovi), ali je važno da znate takve stvari detetu interpretirati na odgovarajući način.
 
Detetu ne možete zatvarati oči pred nasiljem, jer će se sa njim susresti pre ili kasnije, ali mu možete objasniti o čemu se u stvari radi kada je reč o nasilju, kako može život bez nasilja biti lepši i na kraju, kako se od njega zaštititi. Tu vam televizija čak može i pomoći.

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Devojčica u mašineriji šou biznisa
Da šou biznis jede malu decu dokaz je neverovatan broj poznatih javnih ličnosti koji su od detinjstva u tom poslu, sa st...
6
Deca smeju da budu uz ekran manje od dva sata
Deca starosti od osam do 11 godina koja vreme provode uz ekran manje od dva sata na dan postižu bolje rezultate na testo...
6
Mama, deca su bila mirna dok ti nisi došla!
Da li vam se ikada desilo da čujete od muža: Deca su bila dobra i poslušna ceo dan, ali u sekundi kada su te videli, poč...
6
25 najlepših citata o sestrama
Veliko je bogatstvo kada imaš sestru. Bilo da je starija ili mlađa, ona je tvoja najbolja prijateljica do kraja života. ...
4





Šta je vršnjačko nasilje, a šta su „dečja ...
Deca u pubertet ulaze sve ranije. I, kao da to nije samo po sebi dovoljno, digitalne tehnologije sve ranije ulaze u njih...
Letnja pauza deci treba više nego što mislimo
Šta je mom detetu zaista potrebno posle deset meseci ranog ustajanja, školskih obaveza, domaćih zadataka, kontrolnih, tr...



Anketa

Vase ime
Pansophia

Da li ste voleli svoje ime kada ste bili mali? Ako niste, kada ste ga zavoleli?

Da (57%)

Ne i ne volim ga ni danas (11%)

Ne, ali sam ga zavolela kada sam zavoleo/la u pubetetu (8%)

Ne, ali sam zavoleo/la posle puberteta (24%)


Ukupan broj glasova: 74

Hvala za glasove. Glasao/la si za sve aktuelne ankete. Izradi svoju anketu!
Click Here