Na plodnost utiče mnogo faktora, a jedan od najznačajnijih je klima
Klimatske promene mogu da utiču na plodnost, zbog čega u nekim zemljama parovi imaju nekoliko dece dok se u nekim zemljama parovi bore da pobede sterilitet. Ranije se kod nas znalo da kuća koja ima veliko imanje zahteva i mnogo dece koja će tu zemlju obrađivati i kasnije naslediti i umnožavati. Zbog toga je bilo uobičajeno da u nekim kućama bude i preko petoro pa i desetoto dece. Kao rezultat toga što u nekim zemljama, pa i u Srbiji danas, porodice imaju više dece došlo je do toga da se manje ulaže u obrazovanje te dece. Prema podacima istraživanja sprovedenog na koledžu u Masačusetsu, to neće mnogo da osiromaši te pojedince, ali čini da razlika između zemalja sa različitom klimom bude očigledno velika.
Ovaj model ukazuje na to da klimatske promene mogu da pogoršaju razliku time što smanjuju plodnost i povećavaju nivo obrazovanja u dogatim zapadnim zemljama, dok povećavaju plodnost i smanjujuu nivo obrazovanja u tropskim zemljama i zemljama sa toplijom klimom.
Roditelji u ovim zemljama moraju da naprave preraspodelu sredstvava kojima raspolažu kako bi obezbedili krov nad glavom i hranu deci, pa tek onda ulažu u obrazovanje.
Ono što je karakteristično za Srbiju jeste da mi još uvek imamo 4 godišnja doba. Naša klima je umerena i imamo razliku između leta i zime. Zbog toga što nam je klima promenljiva, pogodna je za natalitet, a i nivo obrazovanja dece znatno je viši nego nekada. Danas, mladi se odlučuju da imaju decu jer žele da nastave porodičnu lozu, a ne zato što im je potrebna radna snaga za obrađivanje velikih poseda.
Nažalost, stopa nataliteta u Srbiji i dalje je niska zbog čega mnogi krive ekonomsku situaciju u zemlji, ali kada je u pitanju priroda jasno nam je da su okolnosti pozitivne i da su uslovi za proširenje porodice veoma povoljni.
Klimatske promene mogu da utiču na plodnost, zbog čega u nekim zemljama parovi imaju nekoliko dece dok se u nekim zemljama parovi bore da pobede sterilitet. Ranije se kod nas znalo da kuća koja ima veliko imanje zahteva i mnogo dece koja će tu zemlju obrađivati i kasnije naslediti i umnožavati.
Zbog toga je bilo uobičajeno da u nekim kućama bude i preko petoro pa i desetoto dece. Kao rezultat toga što u nekim zemljama, pa i u Srbiji danas, porodice imaju više dece došlo je do toga da se manje ulaže u obrazovanje te dece. Prema podacima istraživanja sprovedenog na koledžu u Masačusetsu, to neće mnogo da osiromaši te pojedince, ali čini da razlika između zemalja sa različitom klimom bude očigledno velika.
Ovaj model ukazuje na to da klimatske promene mogu da pogoršaju razliku time što smanjuju plodnost i povećavaju nivo obrazovanja u dogatim zapadnim zemljama, dok povećavaju plodnost i smanjujuu nivo obrazovanja u tropskim zemljama i zemljama sa toplijom klimom.
Roditelji u ovim zemljama moraju da naprave preraspodelu sredstvava kojima raspolažu kako bi obezbedili krov nad glavom i hranu deci, pa tek onda ulažu u obrazovanje.
Ono što je karakteristično za Srbiju jeste da mi još uvek imamo 4 godišnja doba. Naša klima je umerena i imamo razliku između leta i zime. Zbog toga što nam je klima promenljiva, pogodna je za natalitet, a i nivo obrazovanja dece znatno je viši nego nekada. Danas, mladi se odlučuju da imaju decu jer žele da nastave porodičnu lozu, a ne zato što im je potrebna radna snaga za obrađivanje velikih poseda.
Nažalost, stopa nataliteta u Srbiji i dalje je niska zbog čega mnogi krive ekonomsku situaciju u zemlji, ali kada je u pitanju priroda jasno nam je da su okolnosti pozitivne i da su uslovi za proširenje porodice veoma povoljni.
Izvor: telegraf
Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:
Kako naučiti svoje dete šta da radi ako se...
Ovo nije nešto što deci govorite samo jednom i to je to. Ovo je nešto na šta deca moraju stalno da se podsećaju.
8
Mama ili tata, ko je strožiji roditelj?
Mame su te koje za sebe misle da su strožiji roditelji, na šta naročito i nisu ponosne jer misle kako tom ulogom uništav...
6
MAJKE i SINOVI - to je jedna nežna i neras...
Ali postoji ta mekoća i nekomplikovana nežnost u odnosu majka-sin, nešto što postaje sve snažnije kako moji sinovi rastu...
6
Kada dete nema ni maminu ni tatinu krvnu g...
Postoje tri različite verzije tog ABO gena i to su A, B i O verzije. U jednostavnom svetu te tri verzije bi dale tri krv...
6