|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Osmaci na završnom ispitu ove godine iz srpskog dobili – jedinicu

Uredništvo portala Ringeraja.rs, 21.12.2020
Kako je moguće da je u generaciji sa čak 45 odsto odličnih i 35 odsto vrlo dobrih, samo 288 đaka tačno odgovorilo na svih 20 pitanja iz srpskog jezika i književnosti?

image
/11


Naslovna strana „Politike”  za 17. decembar 2020. jednostavno je poražavajuća. „Maturanti bez osnovnog znanja srpskog jezika”, vodeći je članak u kojem je predstavljena analiza rezultata završnog ispita osnovaca školske 2019/20. godine. Ta analiza pokazala je da su zadatke koji proveravaju osnovno znanje iz srpskog jezika i književnosti ispravno rešili 60 odsto dečaka i 72 odsto devojčica. Prosečni uspeh generacije na testu je 11,18 od 20 mogućih bodova. Ukoliko se prihvati uobičajeni kriterijum da je za najnižu prelaznu ocenu potrebno znati 60 odsto gradiva – osmaci generacije 2019/20. dobili su ocenu nedovoljan (1) iz srpskog jezika i književnosti. Kako je to moguće, kada su bezmalo polovina te generacije odlični (45,1 odsto), trećina vrlo dobri (35,3 odsto), a petina dobri (18,9 odsto) učenici? Kako je moguće da je od toliko odličnih i vrlo dobrih učenika svega 288 njih u celoj Srbiji tačno odgovorilo na svih dvadeset pitanja iz srpskog jezika i književnosti?


Nažalost, ništa od ovoga nije iznenađujuće za onoga ko poznaje stanje u srpskom školstvu, a naročito kada je reč o nastavi srpskog jezika i književnosti. 


Katedra za srpski jezik i Katedra za srpsku književnost Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu (osnovane 1844. i 1851. godine) i Društvo za srpski jezik i književnost Srbije (osnovano 1910) odavno svojim aktivnostima i  brojnim dopisima na različite adrese upozoravaju na probleme kada je reč o nastavi srpskog jezika i književnosti, ali to nažalost ima malo odjeka u javnosti, a u Ministarstvu prosvete nimalo. Slično je bilo i sa interkatedarskom srbističkom konferencijom održanom letos u Tršiću, na kojoj je doneta „Deklaracija o neophodnosti povećanja broja časova srpskog jezika i književnosti u osnovnoj i srednjoj školi”. Ona je objavljena u tematu „Književnih novina” (br. 1297–99, jun-jul-avgust 2020), zajedno sa prilozima vrsnih srbista, profesora Univerziteta u Beogradu Vesne Lompar, Rajne Dragićević, Aleksandra Milanovića, Aleksandra Jovanovića, Zorane Opačić, kao i Radivoja Stojkovića, predsednika Nacionalnog prosvetnog saveta koji je deklaraciju podržao.


Pozivajući i širu javnost da se na internet stranici Društva za srpski jezik i književnost Srbije upozna sa potpunim tekstom deklaracije, ovom prilikom želimo da ponovimo samo ono najvažnije: da maternji jezik ima presudan uticaj na izgrađivanje jezičke i književne kulture, kao i odnosa prema kulturi uopšte, ali i sposobnosti usvajanja znanja iz svih ostalih predmeta (jer se ona u najvećoj meri posreduju jezikom). Sa pet časova u nižim razredima osnovne škole i četiri časa u višim, nastava srpskog jezika i književnosti u Srbiji je daleko slabije zastupljena od nastave maternjih jezika i književnosti u, recimo, Francuskoj (osam do 10), Turskoj (osam do 10), Rusiji (devet), Slovačkoj (devet), Austriji i Portugaliji (osam) – zemljama koje pripadaju različitim kulturnim tradicijama, ali podjednako predano neguju nastavu maternjeg jezika i književnosti. Verujemo da bi se i u našem školskom sistemu stanje poboljšalo sa sedam časova nedeljno u nižim razredima osnovne škole, šest časova u višim, pet časova u gimnazijama, i četiri časa u srednjim školama – to bi nastavnicima dalo dovoljno vremena da sa đacima temeljno obrade nastavne sadržaje čiji bogatstvo i raznovrsnost nisu u skladu sa malim brojem časova.

Osim očigledne potrebe za povećanjem broja časova, u prilozima pomenutog temata „Književnih novina” (koji se ceo može pročitati na internet stranici Društva za srpski jezik i književnost Srbije) izloženi su i drugi predlozi za poboljšanje nastave srpskog jezika i književnosti: od davanja natpredmetnog statusa učenju maternjeg jezika i književnosti (kao što je slučaj u Rusiji), do izmenjene politike pisanja i recenziranja udžbenika. Ovom poslednjom temom „Politika” se u poslednje vreme intenzivno bavi, posebno postavljajući pitanje o statusu udžbenika za nacionalne predmete – rezultati prošlogodišnjeg završnog ispita pokazuju da to zaista jeste izuzetno važna tema i odlično je što je pokrenuta na stranicama naših najstarijih i najuglednijih novina.

Naravno, ne treba zatvarati oči ni pred činjenicom da su mnogi nastavnici demotivisani za rad položajem koji imaju u školi i prevelikom birokratizacijom njihovog posla. Takođe, zabrana zapošljavanja onemogućila je prirodnu smenu generacija u školama, odnosno prenošenje znanja i veština starijih nastavnika na one koji su tek izašli sa fakulteta – nadamo se da će ukidanjem te zabrane od početka 2021. godine stvari po tom pitanju postati bolje.

Konačno, analiza rezultata završnog ispita osnovaca školske 2019/20. godine otkrila je i problem koji nije vezan samo za srpski jezik i književnost već za naše školstvo u celini: izrazita nesrazmera između školskog uspeha đaka i njihovih postignuća na završnim testovima ukazuje na pritisak koji se sa raznih strana vrši na nastavnike da učenici budu odlični ili barem vrlo dobri, bez razumevanja da se time đacima čini medveđa usluga, jer ih nezasluženo visoke ocene demotivišu da uče. Ovaj problem se prećutkuje, a o njemu je nužno govoriti kako bi se došlo do sistemske podrške nastavnicima da nijansiranim ocenjivanjem podstiču učeničko zalaganje.

Duboko uvereni u potrebu da se što šire raspravlja o sadržajima i načinu predavanja srpskog jezika i književnosti, pisanju i recenziranju udžbenika, statusu nastavnika i principima ocenjivanja đaka, ostajemo otvoreni za svaku diskusiju, spremni da svoje profesionalne sposobnosti angažujemo za prevazilaženje ovog stanja, imajući na umu prvenstveno dobrobit đaka, srpskog školstva i društva u celini, navodi se u zajedničkom saopštenju Društva za srpski jezik i književnost Srbije, Katedre za srpski jezik sa južnoslovenskim jezicima i Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta UB.

Izvor: Politika

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Ko su deca koja nemaju alergije i nisu bol...
Većina nas se sa radošću seća odrastanja, u kojem je igra u blatu i pesku bila svakodenvna aktivnost, a često i vrhunac ...
15
IMA LI VAŠE DETE RAVNA STOPALA?
Problemi ravnih stopala mogu biti izuzetno neprijatni, zbog njih mogu nastati bolovi u nogama i leđima, kao i smetnje pr...
9
Gde grešimo u vaspitanju dece
Tek kad odrastu deca vidimo gde grešimo. Saznajte koje su to greške koje najčešće pravimo. Pokušajte bar neke da izbegne...
7
Moja mama divno priča svake noći
Autor: Svetislav Sveta Vuković, Peva: Dečiji hor Kolibri
6





OVO JE ZA 5+! Pismeni rad malog Teodora (9)
Pismeni rad devetogodišnjeg Teodora Kovačevića iz Beograda o njegovom ocu Milanu, koji je vrlo brzo postao viralan, razn...
Učenici Prve beogradske gimnazije izneli s...
Učenici Prve beogradske gimnazije izneli su svoje predloge rešenja situacije u kojoj se nalazimo posle događaja koji se ...



Anketa

Трудноћа.
пеперутка16

Који део трудноће вам се највише допао или Најлакши?

Click Here