|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Polovina roditelja u Srbiji batinama „vaspitava” decu

Uredništvo portala Ringeraja.rs, 29.10.2020
Srbija jeste ostvarila napredak u nekoliko ključnih oblasti za razvoj deteta, kao što su pohađanje predškolskog obrazovanja i dojenje isključivo majčinim mlekom, ali i dalje zabrinjava broj dečjih brakova i fizičko disciplinovanje dece.

image
/11


 

Gotovo polovina roditelja u Srbiji i dalje veruje da je „batina iz raja izašla” i primenjuje takozvano nasilno disciplinovanje mališana, dok je u romskim naseljima stanje još gore jer tamo, nažalost, čak 67 odsto očeva i majki fizički kažnjava svoju decu. Dečji dodatak prima svako treće dete u Srbiji – najmanji procenat mališana koji dobijaju socijalnu pomoć živi u Beogradu, dok u romskim naseljima čak 77 odsto dece dobija finansijsku pomoć države. Deca iz najsiromašnijih i od okruženja najisključenijih porodica zaostaju za svojim vršnjacima u zdravstvenom pogledu, učenju i pristupu digitalnim sadržajima.

Srbija jeste ostvarila napredak u nekoliko ključnih oblasti za razvoj deteta, kao što su pohađanje predškolskog obrazovanja i dojenje isključivo majčinim mlekom, ali i dalje zabrinjava broj dečjih brakova i fizičko disciplinovanje dece, govore podaci iz najnovijeg šestog Istraživanja o višestrukim pokazateljima položaja žena i deca u Srbiji (MIKS 6), koje je urađeno u saradnji Unicefa, Republičkog zavoda za statistiku, Populacionog fonda Ujedinjenih nacija i delegacije Evropske unije u Srbiji.

Kako je na jučerašnjoj konferenciji za novinare istakao Miladin Kovačević, direktor Republičkog zavoda za statistiku, MIKS istraživanje se radi na svakih pet godina i predstavlja najsveobuhvatniji izvor podataka o položaju žena i dece u našoj zemlji. Šesto istraživanje rađeno je u periodu od septembra do decembra prošle godine i obuhvata dve studije – jedna je rađena na reprezentativnom uzorku od 8.100 domaćinstava iz opšte populacije, a druga na uzorku od 1.934 domaćinstva u romskim naseljima.

– Srbija je prešla dug put u prevazilaženju nejednakosti. Većina dece ostvaruje svoja prava sveobuhvatnim širenjem socijalnih usluga. Pitanje kako doći do najugroženije i najisključenije dece često predstavlja najveći izazov, ali i najvažniji korak na tom putu. Najveća vrednost MIKS-a je u tome što u petogodišnjem intervalu prati procese i identifikuje trendove, kako negativne, tako i pozitivne. Vlada, privreda i civilno društvo sada imaju jasnu sliku gde je potrebno usmeriti delovanje da bi se raniji uspesi iskoristili kao osnova za dalji napredak i povećala ulaganja sa ciljem smanjenja nejednakosti – mišljenja je Dejana Kostadinova, direktorka Unicefa u Srbiji.

Podaci izvedeni iz najnovijeg Unicefovog istraživanja govore da najveći napredak u romskoj zajednici predstavlja činjenica da je smanjena smrtnost odojčadi i dece do pete godine života, a udeo dece koja su obuhvaćena obaveznom vakcinacijom porastao je sa 44 odsto, koliko je bio 2014. godine, na 63 procenta. Ohrabruje podatak da je u prethodnih pet godina praktično dupliran broj romskih devojčica koje pohađaju srednju školu – sa 15 na 29 odsto. Međutim, srednju školu pohađa svega 28 odsto romske dece tog uzrasta – 15 odsto njih je i dalje u osnovnoj školi, dok 57 procenata romskih tinejdžera uopšte ne ide u školu. Broj dečjih brakova je i dalje visok, više od polovine žena u romskim naseljima starosti od 20 do 24 godine stupa u brak pre punoletstva, a 16 odsto njih i pre 15 godine života. Zabrinjava i visok procenat roditelja koji vaspitavaju svoju decu uz pomoć nasilnih metoda.

Autori istraživanja o višestrukim pokazateljima položaja žena i dece u Srbiji konstatuju da je u opštoj populaciji došlo do značajnog porasta majki koje bebe hrane isključivo svojim mlekom. Naime, u 2019. godini četvrtina dece uzrasta do pet godina bila je isključivo dojena, dok je pre pet godina ta stopa bila samo 13 odsto. U romskim naseljima, međutim, samo osam procenata beba je hranjeno isključivo majčinim mlekom. Stopa imunizacije dece u opštoj populaciji ostala je gotovo ista kao i pre pet godina i iznosi 80 odsto.

Đaci koji žive u najsiromašnijim domaćinstvima kod kuće imaju neuporedivo manje knjiga nego njihovi vršnjaci. Samo polovina najsiromašnije dece kod kuće ima tri knjige ili više, a samo jedno od petoro najsiromašnijih mališana ima računar ili tablet, u poređenju sa 97 odsto dece iz bogatijih porodica.

Jedna od najvećih razlika između žena u opštoj populaciji i žena u romskim naseljima je broj dece – dok stopa fertiliteta u opštoj populaciji iznosi svega 1,6 procenata, prosečna Romkinja rađa 3,5 dece. Najveći broj žena u Srbiji rađa između 30. i 34. godine, dok žene u romskim naseljima u porodilište ulaze celu deceniju ranije – između 20. i 24. godine.

 

Izvor: Politika.rs


Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Nasilje
Nasilje je svaki oblik neželjenog i agresivnog ponašanja u školama koje se ne prestaje tamo, nego se nastavlja da prati ...
7
IMA LI VAŠE DETE RAVNA STOPALA?
Problemi ravnih stopala mogu biti izuzetno neprijatni, zbog njih mogu nastati bolovi u nogama i leđima, kao i smetnje pr...
6
Ja svoju decu vaspitavam da odu od mene
Gorko-slatka stvar majčinstva… Moramo se pobrinuti da mogu uspeti sami.
5
"Kad će drugo" i šta to koga ima d...
Zašto se većina roditelja jedinaca susreće sa ovim pitanjem? Uz obavezno "SAMO JEDNO dete?"
5





BUDUĆE VOĐE: 7 osobina prolećnih beba
Zima, proleće, leto ili jesen ... Da li znate da godišnje doba utiče na našu ličnost? Mnoga istraživanja pokazala su kak...
Dirljiva ispovest: Kako me je mama vodila ...
Svaki roditelj se u životu suoči sa problemom dete – posao, ali dovoljna je samo mala pomoć i sve stvari dođu na mesto.



image
lepic
Dajte im negu i preparate koje zaslužuju, najbolje, PHARMALIFE!
Ova godina je bila prepuna neprospavanih noći, uz FITOBALM je mnogo lakše sve prošlo, mazali smo po grudima, leđima i oko nosića da bi mogli da dišemo i udišemo blagi miris i sekret iz nosića je mekši i lakše ga je odstraniti. Počeli smo polako i sa BRONCAMIL sirupom, kašljali smo jako, ma najstrašnije, bili smo pred upalom pluća. IMMUNO jos nismo, ali u januaru planiramo korišćenje i ovog vašeg preparata. Apis Gola sprej je jako dobar da ublazi bol u grlu. Poštovanje za vaše proizvode. Hvala vam na brizi i pomoći!  Više >>
image

Anketa

Трудноћа.
пеперутка16

Који део трудноће вам се највише допао или Најлакши?

Click Here