|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Preopterećujemo li decu informacijama?

Uredništvo portala Ringeraja.rs, 24.5.2015
Preopterećenost dece podacima može dovesti do prekomerne stimulacije nekih delova dečjeg mozga, što utiče na njihovo celokupno funkcionisanje.

image
/11


“Neki roditelji i predavači veruju da je dete poput velikog kontejnera koji treba da se napuni što većim brojem informacija i to veoma brzo. Ova zabluda utiče na briljantne mlade umove”, izjavio je dr Vilson sa Instituta za napredno učenje.


Živimo u svetu koji je pun informacija i koje se velikom brzinom šire i rastu, prenosi Telegraf.


Preopterećenost dece podacima može dovesti do prekomerne stimulacije nekih delova dečjeg mozga, što utiče na njihovo celokupno funkcionisanje.


U današnje vreme deca su izložena svakakvim porukama koje ukoliko se pre nego što dođu do njih ne “prečiste”, mogu da unište njihovu nevinost i stvore im emocionalne i socijalne probleme.


Veliki deo problema preopterećenosti informacijama povezan je sa socijalnim medijima koji plasiraju svakave vesti koje su lako dostupne deci, a možda i nisu baš primerene njihovim godinama.


Drugi deo problema su i sami roditelji koji žele najbolje za svoju decu, a pod time podrazumevaju da treba da budu što obrazovanija i informisanija, pa samim tim ih opterećuju velikim brojem informacija.


U skladu s godinama, deca sama moraju da postanu svesna svojih odgovornosti i moraju da razumeju emocionalne i neurološke promene koje im godine i situacije donose.


Ipak, sve treba da ide svojim tokom i u skladu sa uzrastom i ne treba mlade osobe opterećivati velikim brojem informacija, već oni sami treba da usvajaju onoliko podataka koliko im je neophodno.

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Kada u kolektiv posle virusne infekcije?
Kada vratiti dete u vrtić posle preležane infekcije? Koliko su druga deca „opasna“ za dete posle povratka u kolektiv?
22
Da, neki roditelji zaista imaju OMILJENO D...
Nova studija opovrgava tvrdnje roditelja da nemaju omiljeno dete - evo zašto se istraživači nadaju da će roditelji prome...
6
Upis u osnovnu školu
Upis deteta u školu je obaveza svakog roditelja ili staratelja koju je dužan da ispuni najkasnije do 31 maja kalendarske...
6
Školski čas od 45 minuta mogao bi da bude ...
Školski čas od 45 minuta mogao bi da bude skraćen, nagovestio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je u nedavnom ...
5





Ne treba im milion aktivnosti već park, šu...
Dr Rajović kaže da ne može dete da provodi tri sata uz ekran i bude razvojno na nivou koji je očekivan za njegov uzrast.
Deca su detektori za emocije
Od deteta ne možemo sakriti emocije. I ne treba. Svako prikrivanje i drugačije imenovanje emocije koja se jasno vidi na ...



Anketa

Кофеин током трудноће.
пеперутка16

Да ли је здраво пити пуно кофеина током трудноће, да ли то утиче на здравље бебе? Колико кафе мислите да је „дозвољено“ пити дневно током трудноће?

Click Here