|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Šta ako 9-mesečna beba ne reaguje na dozivanje

Uredništvo portala Ringeraja.rs, 12.6.2019
Jedna od najvećih dilema među roditeljima je kada je pravo vreme da se konsultuju sa stručnjakom ako primete da njihovo dete ima neke anomalije govora.
Ključne reči:

image
/11


 

Fond reči koje deca imaju u određenom uzrastu, nekompatibilnost tri ili više reči u jednu celinu, nepravilno izgovaranje određenih slova u školskom uzrastu, potpuno odsustvo govora kod dvogosišnjaka samo su neke od pojava kojih se boje roditelji za govor dece.
Za ovo, ali i za slične dileme, razgovorali smo sa Brankicom Mitreski, logopedom i konsultantom za decu sa problemima govora.
Najveća dilema roditelja je kada je pravo vreme traženja stručne pomoći ako primete probleme sa detetoim govorom? U kom dobu treba da ih vode?
Nikada nije prerano. Komunikacija i govor (neverbalni i verbalni) razvijaju se od prvog dana života bebe, plakanje je prva komunikacija sa majkom. Već prve godine, beba komunicira kroz gugutanje, slaganje slogova u nizu, sa brbljanjem, do prve reči sa značenjem, koje se, prema razvojnim normama, očekuje oko godine. Dete počinje da samostalno hoda, a razvoj govora se povećava, kako receptivnim tako i izražajnim. Postoji gruba razvojna norma za govor u prvoj godini deteta koju često kažem roditeljima koji su se obratili mom kabinetu za pomoć - gugutanje se dešava kada dete drži uspravno glavu, kada počne da sedi - čavrljanje počinje kada počne da stoji - pojavljuju se prve reči i kada on sam ide sam - počinje brzi razvoj svesnog govora. Govor treba stimulisati od ranog uzrasta. Ako roditelji primete ili im se javi bilo kakav problem u razvoju dvosmerne komunikacije, oni bi trebalo biti u mogućnosti da se konsultuju sa logopedom, koji će se upoznati sa razvojnim normama govora.
Kako roditelj može da prepozna da njihovo dete zaista ima problem sa govorom, koji su simptomi koji ukazuju na neku nepravilnost?
Prvi simptomi nakon gugutanja i razgovora su kada dete ne reaguje na svoje ime kada ga zovu, što se u normalnom razvoju razvija između osmog i devetog meseca. Razumevanje i ispunjavanje osnovnih verbalnih naredbi je takođe jedan od zabrinjavajućih simptoma, kao i kada dete ne ukazuje pogledom ili rukom na pitanje gde je mama/tata? Od godinu dana, razumevanje pojmova objekata i ljudi koji ga okružuju postepeno raste. Dakle, samorazumevanje pritiska ekspresivni govor, a dete eksperimentiše, zabavlja se govovorom i sve više verbalizira i ponavlja izgovoreni govor (reči).
Roditelji se često plaše jer njihovo dete ne govori godinu i po ili dve ili mali fond reci. U kojoj godini dece očekuje se da će govoriti povezujući nekoliko reči uopšte? Da li postoji neki fond reči koje bi trebalo da ima sa 1,5 ili dve godine?
Ne samo izražajni govor, odnosno razgovor treba da zabrine roditelje. Slušanje i razumevanje govora su jednako važni kao i proizvodnja govora. U dobi od 1,5 godina, dete treba da ispuni naloge sa dva elementa, da pokaže barem 5 delova tela na sebi, do tog doba dete može da ima vlastiti žargon, koji se sa 1,5 godini već pretvara u artikulisane reči. Deca često znaju kako da ponavljaju reči koje čuju, ali bez konteksta i besmisla. Takav eholaličan govor može zbuniti i roditelje. To je faza samomotivacije, ali naravno treba da postoje izolovane reči koje dete samostalno koriste. Fond reči do 1,5 godina trebale bi dostići od 30 do 50, ali na početku druge godine počinje povezivati dve reči na smislen način, u to vreme uglavnom koriste pojam i akciju (imenica i glagol), postavljaju osnovna pitanja za sebe govori u trećem licu. Kasnije, u drugoj godinu, očekuje se da pravilno koristi zamenice ja/ti i već na kraju druge godine treba da povežu tri ili više reči, iako su rečenice nepravilne.
Da li e odsustvo govora do određenog uzrasta uvek povezano sa određenim smetnjama u razvoju deteta, ili može da bude posledica drugih faktora?
Vrlo često roditelji mogu ukazati da dete ne govori iako jeste u redu sa njim. Prvi alarm za roditelje je odsustvo gvora, a to se dešava između druge i treće godine kada shvate da dete ne govori. Govor nikada nije prvi zahvaćen, nikada nije početni poremećaj, odsustvo govora često je posledica sporog psihomotornog razvoja, oštećenje sluha, nerazvijenog oralno-motornog aparata i anomalija.
Uočljivo je da veliki deo dece u predškolskom i školskom uzrastu najčešće ima problem sa izgovorom slova p, l, s, j, v, z, r ... Kada roditelji traže pomoć za ispravljanje ovih slova, najčešće prvo pitanje je: "Za koliko će se to srediti?" Može li da se da konkretan odgovor na to pitanje?
Ontogeneza razvoja govora je precizna. Svaki glas se pojavljuje u određenom dobu kada je artikulisani aparat spreman i kada dete ima oralno-motornu kontrolu nad uređajem, ali uvek postoji tolerancija za formiranje svih glasova. Roditelji najčešće reaguju i traže stručnu pomoć u godini pre nego što dete krene u školu i zavisno od toga koji glas funkcioniše. ALi konačni razvojni period svih glasova je 5,5 godina. Plan i program za svako dete je individualan i svako dete različito prihvata rad logopeda. Starost deteta, pravilan raspored artikulisanog aparata (grizenje, donja vilica, jezik, usne), pravilno disanje, emocionalna stabilnost, ponašanje i navika deteta utiču na lečenje i brzu korekciju. Iz ovih razloga, nemoguće je i pravovremeno dobiti primitivnu vremensku liniju.
Koje su najčešće greške koje roditelji čini, što deci otežava razvijanja govora?
Danas je najveća greška roditelja uređaji poput tableta, telefona ili ekrana. Kod jednogodišnjeg deteta koje prima jaku vizuelnu i slušnu stimulaciju sa ekrana, njegov nervni sistem je toliko zasićen i ponovo stimulisan da obrada ovih podražaja ne zahteva dvosmernu komunikaciju. Deca koja su ostavljena ispred ekrana ne osećaju potrebu da komuniciraju, često ponavljaju reči ili frate koje čuju sa ekrana, ali to nije komunikacija, a posebno ne dvosmerna komunikacija. Nakon te snažne stimulacije, narovno slikovnica neće zaintrigirati i privući. To takođe narušava spontanost, funkcionalnu igru koja stimuliše dete da više brblja, govori, pevuši, svira sa intonacijom glasa, jednostavno se zabavlja uz govor. Takođe, dete nema potrebu da razgovara dok oni bliski razumeju njegov nepotpun govor (razmaženi govor-bebe) praćen gestom ili prstom koji koristi da zadovolji svoje želje. 
Roditelji često koriste flašicu sa cuclom sa tećnošću za piće, koji oštećuju decu i čitav oralni aparat. 
Deca od ranog uzrasta treba da bude verbalno stimulisana od strane odraslih tako što će čuti pravi govor, pretvoriti pasivnog u aktivni govor, pričati i recitovati priče i događaje, opisati ono što doživljavaju, pevati pesme. Govor kod dece sa tipičnim razvojem je verbalna slika kuće i komunikacije u njoj.

Fond reči koje deca imaju u određenom uzrastu, nekompatibilnost tri ili više reči u jednu celinu, nepravilno izgovaranje određenih slova u školskom uzrastu, potpuno odsustvo govora kod dvogodišnjaka samo su neke od pojava kojih se boje roditelji za govor dece.

 

Za ovo, ali i za slične dileme, razgovorali smo sa Brankicom Mitreski, logopedom i konsultantom za decu sa problemima govora.

 

Najveća dilema roditelja je kada je pravo vreme traženja stručne pomoći ako primete probleme sa detetovim govorom? U kom dobu treba da ih vode?

- Nikada nije prerano. Komunikacija i govor (neverbalni i verbalni) razvijaju se od prvog dana života bebe, plakanje je prva komunikacija sa majkom. Već prve godine, beba komunicira kroz gugutanje, slaganje slogova u nizu, sa brbljanjem, do prve reči sa značenjem, koje se, prema razvojnim normama, očekuje oko godine. Dete počinje da samostalno hoda, a razvoj govora se povećava, kako receptivnim tako i izražajnim.

 

Postoji gruba razvojna norma za govor u prvoj godini deteta koju često kažem roditeljima koji su se obratili mom kabinetu za pomoć - gugutanje se dešava kada dete drži uspravno glavu, kada počne da sedi - čavrljanje počinje kada počne da stoji - pojavljuju se prve reči i kada on sam ide sam - počinje brzi razvoj svesnog govora. Govor treba stimulisati od ranog uzrasta. Ako roditelji primete ili im se javi bilo kakav problem u razvoju dvosmerne komunikacije, oni bi trebalo biti u mogućnosti da se konsultuju sa logopedom, koji će se upoznati sa razvojnim normama govora.


Kako roditelj može da prepozna da njihovo dete zaista ima problem sa govorom, koji su simptomi koji ukazuju na neku nepravilnost?

- Prvi simptomi nakon gugutanja i razgovora su kada dete ne reaguje na svoje ime kada ga zovu, što se u normalnom razvoju razvija između osmog i devetog meseca. Razumevanje i ispunjavanje osnovnih verbalnih naredbi je takođe jedan od zabrinjavajućih simptoma, kao i kada dete ne ukazuje pogledom ili rukom na pitanje gde je mama/tata? Od godinu dana, razumevanje pojmova objekata i ljudi koji ga okružuju postepeno raste. Dakle, samorazumevanje pritiska ekspresivni govor, a dete eksperimentiše, zabavlja se govovorom i sve više verbalizira i ponavlja izgovoreni govor (reči).

Roditelji se često plaše jer njihovo dete ne govori godinu i po ili dve ili mali fond reci. U kojoj godini dece očekuje se da će govoriti povezujući nekoliko reči uopšte? Da li postoji neki fond reči koje bi trebalo da ima sa 1,5 ili dve godine?

- Ne samo izražajni govor, odnosno razgovor treba da zabrine roditelje. Slušanje i razumevanje govora su jednako važni kao i proizvodnja govora. U dobi od 1,5 godina, dete treba da ispuni naloge sa dva elementa, da pokaže barem 5 delova tela na sebi, do tog doba dete može da ima vlastiti žargon, koji se sa 1,5 godini već pretvara u artikulisane reči.

Deca često znaju kako da ponavljaju reči koje čuju, ali bez konteksta i besmisla. Takav eholaličan govor može zbuniti i roditelje. To je faza samomotivacije, ali naravno treba da postoje izolovane reči koje dete samostalno koriste. Fond reči do 1,5 godina trebale bi dostići od 30 do 50, ali na početku druge godine počinje povezivati dve reči na smislen način, u to vreme uglavnom koriste pojam i akciju (imenica i glagol), postavljaju osnovna pitanja za sebe govori u trećem licu. Kasnije, u drugoj godinu, očekuje se da pravilno koristi zamenice ja/ti i već na kraju druge godine treba da povežu tri ili više reči, iako su rečenice nepravilne.


Da li je odsustvo govora do određenog uzrasta uvek povezano sa određenim smetnjama u razvoju deteta, ili može da bude posledica drugih faktora?

- Vrlo često roditelji mogu ukazati da dete ne govori iako jeste u redu sa njim. Prvi alarm za roditelje je odsustvo gvora, a to se dešava između druge i treće godine kada shvate da dete ne govori.

 

Govor nikada nije prvi zahvaćen, nikada nije početni poremećaj, odsustvo govora često je posledica sporog psihomotornog razvoja, oštećenje sluha, nerazvijenog oralno-motornog aparata i anomalija.

 

Uočljivo je da veliki deo dece u predškolskom i školskom uzrastu najčešće ima problem sa izgovorom slova p, l, s, j, v, z, r ... Kada roditelji traže pomoć za ispravljanje ovih slova, najčešće prvo pitanje je: "Za koliko će se to srediti?" Može li da se da konkretan odgovor na to pitanje?

 

Ontogeneza razvoja govora je precizna. Svaki glas se pojavljuje u određenom dobu kada je artikulisani aparat spreman i kada dete ima oralno-motornu kontrolu nad uređajem, ali uvek postoji tolerancija za formiranje svih glasova.

Roditelji najčešće reaguju i traže stručnu pomoć u godini pre nego što dete krene u školu i zavisno od toga koji glas funkcioniše. ALi konačni razvojni period svih glasova je 5,5 godina. Plan i program za svako dete je individualan i svako dete različito prihvata rad logopeda.

Starost deteta, pravilan raspored artikulisanog aparata (grizenje, donja vilica, jezik, usne), pravilno disanje, emocionalna stabilnost, ponašanje i navika deteta utiču na lečenje i brzu korekciju. Iz ovih razloga, nemoguće je i pravovremeno dobiti primitivnu vremensku liniju.

 

Koje su najčešće greške koje roditelji čini, što deci otežava razvijanja govora?

- Danas je najveća greška roditelja uređaji poput tableta, telefona ili ekrana. Kod jednogodišnjeg deteta koje prima jaku vizuelnu i slušnu stimulaciju sa ekrana, njegov nervni sistem je toliko zasićen i ponovo stimulisan da obrada ovih podražaja ne zahteva dvosmernu komunikaciju.

Deca koja su ostavljena ispred ekrana ne osećaju potrebu da komuniciraju, često ponavljaju reči ili frate koje čuju sa ekrana, ali to nije komunikacija, a posebno ne dvosmerna komunikacija. Nakon te snažne stimulacije, narovno slikovnica neće zaintrigirati i privući. To takođe narušava spontanost, funkcionalnu igru koja stimuliše dete da više brblja, govori, pevuši, svira sa intonacijom glasa, jednostavno se zabavlja uz govor.

 

Takođe, dete nema potrebu da razgovara dok oni bliski razumeju njegov nepotpun govor (razmaženi govor-bebe) praćen gestom ili prstom koji koristi da zadovolji svoje želje. Roditelji često koriste flašicu sa cuclom sa tećnošću za piće, koji oštećuju decu i čitav oralni aparat. Deca od ranog uzrasta treba da bude verbalno stimulisana od strane odraslih tako što će čuti pravi govor, pretvoriti pasivnog u aktivni govor, pričati i recitovati priče i događaje, opisati ono što doživljavaju, pevati pesme. Govor kod dece sa tipičnim razvojem je verbalna slika kuće i komunikacije u njoj.

 

Prevod: ringeraja.mk

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Zašto UMORNE MAME ostaju BUDNE DO KASNO?
Volela bih da vam kažem da majke ovo vreme provode radeći one stvari u kojima uživaju, ali to ne bi bilo sasvim tačno. N...
55
MAJKE i SINOVI - to je jedna nežna i neras...
Ali postoji ta mekoća i nekomplikovana nežnost u odnosu majka-sin, nešto što postaje sve snažnije kako moji sinovi rastu...
15
Moja mama divno priča svake noći
Autor: Svetislav Sveta Vuković, Peva: Dečiji hor Kolibri
7
HOROSKOP: Kako se slaže tvoj, sa znakom tv...
Može li kompatibilnost znakova zodijaka odrediti odnos majke i deteta? Kažu da su ovo kombinacije koje se najbolje slažu...
5





Nije prijatno postavljati granice, ali je ...
Biti roditelj jeste zabavan, najlepši, ali i svakako najteži i najodgovorniji zadatak koji osoba ima u svom životu. Svak...
Lepo ste vaspitali decu-da li vam je žao p...
Nijedno dete nije nepomična slika koja se konstantno vlada onako kako roditelji zamišljaju da bi trebalo. Zdrava deca bi...



image
Sanidej
Želela bih da podelim svoje pozitivno skustvo sa Cortinat kremom.
Cortinat sam počela da koristim kada je beba imala problem sa pelenskim ojedom. Delovao je brzo i posle nekoliko mazanja ublažio crvenilo i regenerisao oštećenu dečiju kožu. Nije prošlo mnogo i ponovo sam se vratila ovoj sjajnoj kremi. Stres i hronični umor bili su uvod za muku koja me je zadesila-seboreični dermatitis na licu. Koža je bila ispucala i ljuspasta, svrbela je i crvenela se. Izgledala sam uzasno, tako sam se i osećala. Cortinat mi je posle svega 3 dana terapije doneo olakšanje- svrab je prošao, crvenilo se smanjilo, kao i perutanje kože. Problem sa ovom bolešću je što se često vraća, ali znam da ću uz pomoć Cortinat kreme uspeti da ublažim simptome. Ova sjajna krema mi je pomogla i nakon ujeda komaraca smanjivši otok i crvenilo. Zbog toga je moj izbor uvek Cortinat krema, boljeg prijatelja koža nema.  Više >>
image
Click Here