MaDi
|
Znanstveno je dokazano da prehrana s izrazito visokim sadržajem proteina (ili tzv. 'mesna dijeta', 'Zona', 'Atkinsova dijeta') povećava opasnost pojave bolesti srca, dijabetesa, bolesti bubrega i drugih ozbiljnih zdravstvenih tegoba. Biokemijska pozadina ovakve dijete zaista nije blistava. Smanjenjem unosa ugljikohidrata uskraćujemo organizmu brzo raspoloživi izvor energije. Tijelo se tada okreće drugim izvorima energije, te poseže za mastima. Ketonska tijela su spojevi koji nastaju kada je tijelo prisiljeno na razgradnju masti kako bi proizvelo potrebnu energiju, a može rezultirati stanjem ketoacidoze. Ketoacidoza je stanje koje nastaje zbog akumulacije ketonskih tijela u krvi što izaziva pojačanu kiselost krvi. Budući da je za eliminaciju ketonskih tijela iz organizma potrebno eliminirati i veliku količinu vode, nerijetko dolazi do dehidracije. Mnoge od spomenutih visokoproteinskih dijeta ne uključuju dovoljno voća, povrća, cjelovitih žitarica i vlakana, te se često javlja i konstipacija. Moj odgovor: Atkinsova dijeta, kao i LCHF prehrana, je ketogena dijeta jer ogranicava unos ugljikohidrata ali nema ”izrazito visoki sadrzaj proteina” kako to stoji u komentaru. Sadrzaj proteina u ovoj prehrani je normalan kao i u ugljikohidratnoj prehrani tj otprilike 1 g proteina po kilogramu tjelesne tezine. Razlika je u unosu ugljikohidrata – smanjeno, te unosu masti – povecano. Masti nisu uzrocnik ni debljine niti kakvih bolesti i kampanja protiv kolesterola je jedna velika prevara. Ono sto je stetno je pretjerana konzumacija ugljikohidrata. Da smanjeni unos ugljkohidrata nije stetan uci nas prvenstveno evolucija. U toku svoje duge povijesti covjek nije uvijek imao pristup obilju namirnica bogatim ugljikohidratima vec je cesto u zimskom periodu zivio od svojih masnih zaliha koje je nakupljao u periodu ljeta i jeseni kada je imao pristup vocu i korijenastom povrcu koje je bogato ugljikohidratima. U zimskom periodu je covjek pretezno dobivao energiju iz mesne hrane i vlastitih masnih naslaga, dakle iz masti. Jos jedan dokaz su istrazivanja urodjenickih naroda kao npr Eskima, Masaja (na slici) i Saama (Laponaca), koji su tradicionalno jeli ektremno masnu hranu s vrlo ogranicenim unosom ugljikohidrata bez ikakvih negativnih posljedica na svoje zdravlje. Dapace njihovo zdravstveno stanje su istrazivaci prosudili kao vrlo dobro, dokle god su se drzali svoje tradicionalne prehrane. Sada dolazimo do pojmova ketoza i ketoacidoza koji se cesto brkaju zbog nedovoljnog poznavanja naseg metabolizma. Ketoza je normalno i potpuno bezopasno stanje tijela koje trosi masnocu kao potrebnu energiju, dok je ketoacidoza pojava do koje dolazi kod nelijecenog dijabetesa i moze biti fatalna. Ketoza: kada tijelo nema pristup seceru, tada misici i tkiva sagorijevaju masnocu za energiju, a mozak sagorijeva ketonska tijela ili ketone, molekule masnoce proizvedene u jetri. Tada se kaze da je tijelo u ketozi. Osim toga tijelo moze, ako je to potrebno, u jetri izgraditi glukozu iz proteina i nekih masti, cak do 200 g na dan. Cinjenica je da covjek moze zivjeti sa 0 g ugljikohidrata u prehrani dugo vremena, dok bez masti i proteina ne moze posto oni sadrze esencijalne tvari koje tijelo ne moze izgraditi samo. Ketoza je dakle sasvim uobicajeno i bezopasno stanje organizma, u kojem se covjekovo tijelo nalazi svaki put kad nema pristup ugljikohidratnoj hrani. Zahvaljujuci ketozi covjek moze prezivjeti tesku i dugotrajnu glad u trajanju od oko dva mjeseca pod uvjetom da ima pristup vodi. Uz pomoc posebnih testova koji se mogu kupiti u apoteci, moze se izmjeriti ketone u urinu. Ako test pokaze pozitivno znaci da smo u ketozi, sasvim NORMALNOM i BEZOPASNOM stanju tijela. Dapace, strucnjaci za ketozu svjedoce da i mozak i srce rade 25 % efektivnije na ketone nego na secer u krvi. Nema stalnog pada secera u krvi koji uzrokuje nedostatak energije, umor i glad, nego tijelo moze puno duze izdrzati bez unosa hrane jer je pristup masti kao izvoru energije prakticki neogranicen (covjek ima jako puno masnih zaliha u tijelu, takodjer i osobe sa normalnom tjelesnom tezinom). Prehrana sa ogranicenim unosom ugljikohidrata (LCHF, Atkins) se jos naziva ketogena dijeta, zbog navedenog stvaranja ketona. Ketoacidoza: je opasno stanje koje moze nastati kod diabetesa i nedostatka inzulina, kad je secer u krvi visok ( > 15) a ne kod smanjenog unosa ugljikohidrata. Ako jedna osoba ima diabetes koji se tretira inzulinom, te ima ketone u urinu ISTOVREMENO kad i visoki secer u krvi ( > 15) to je znak da moze doci do ketoacidoze zbog nedostatka inzulina. Tada se mora uzeti inzulin, popiti dosta vode te potraziti lijecnicku pomoc ako stanje ne prodje i osoba se lose osjeca. Jos jednom napominjem, ovo stanje ketoacidoza nema NIKAKVE VEZE sa smanjenih unosom ugljikohidrata u prehrani. Zadnja primjedba se odnosi na kolicinu voca, povrca, cjelovitih zitarica i vlakana, te konstipaciju (zatvor), takodjer jedno uobicajeno krivo shvacanje metabolizma i ovog nacine prehrane. LCHF prehrana ne iskljucuje voce i povrce nego ga ogranicava. Od voca se jede bobicasto voce koje sadrzi puno manje secera nego ostalo masivno uzgojeno voce. Takodjer se jede svo povrce sa izuzetkom korijenastog povrca koje je bogato skrobom. Tako da ova prehrana sadrzi vitamine, minerale i vlakna koja su korisna za tijelo. Moramo medjutim razlikovati topiva vlakna i netopiva vlakna. Ovih prvih ima u vocu i povrcu i vrlo su zdrava posto se tope u vodi i pretvaraju u gelatinoznu konzistenciju te se od bakterija u crijevima fermentiraju sto dovodi do sekundarnog iskoristavanja odredjenih masnih kiselina. Istina je da ova prehrana ne sadrzi zitarice pa time niti netopiva vlakna. Medjutim ne postoji nijedan dokaz da bi ova netopiva vlakna (neprobavljiva vlakna) bila korisna za tijelo u vecoj mjeri nego sto su to topiva vlakna (iz povrca). Upravo suprotno, dokazano je da osobe osjetljivog probavnog sistema imaju probleme i bolove u stomaku od neprobavljive vrste vlakna. Sto se tice konstipacije ili zatvora, topiva vlakna iz povrca poboljsavaju probavu kao i dovoljno masnoce u prehrani. Naprotiv prehrana siromasna mastima a bogata neprobavljivim vlaknima iz zitarica stvara napuhnutost i zatvor. Covjek je mesojed a ne biljojed. Krave imaju cetiri zeluca pa mogu dugo prezivati biljnu hranu i vlakna. Covjek ima sasim drugaciji probavni sistem te mu ne pase ista vrsta hrane koja pase kravama. Moram jos napomenuti da poznam osobe koje su cijeli zivot patile od zatvora i napuhnutog stomaka dokle god su se drzale ”zdrave” hrane bogate integralnim zitaricama i netopivim-neprobavljivim vlaknima. Prelaskom na LCHF ove osobe su napokon dobile normalno svakodnevno praznjenje crijeva i ravni stomak umjesto napuhanog balona.
_____________________________
Kad nekog voliš...
|