Ringeraja.rs je specijalizovani portal, namenjen budućim roditeljima, trudnicama i roditeljima predškolske dece.
Copyright 2008-2025
Danu media d.o.o. Beograd
Za razliku od normalnog znojenja, koje nastaje zbog fizičkih vežbi, premora, povišene telesne ili spoljašnje temperature, osobe koje pate od hiperhidroze znoje se stalno – i leti i zimi, bez obzira na to kakve su okolnosti.
Mnoga naučna istraživanja su potvrdila da ljubav blagotvorno deluje na organizam jer osim što jača imunitet, ulepšava telo i čuva mentalno zdravlje.
Srbija je 2002. godine, kada je objavljena poslednja velika svetska analiza, bila na prvom mestu u Evropi po broju žena obolelih od raka grlića materice sa oko 1.500 novih slučajeva godišnje. Oko 500 žena svake godine izgubi život zbog ove bolesti.
Nedostatak noćnog sna donosi veći rizik ženama nego muškarcima, a ukoliko predstavnica lepšeg pola spava manje od osam časova dnevno preti joj opasnost od razvoja bolesti srca.
Sva deca se rađaju sa trećim krajnikom koji raste do uzrasta od oko 5-7 godina, da bi oko desete godine počeo da se smanjuje i potpuno nestaje. Ukoliko treći krajnik bude toliko velik da ispuni prostor u kome se nalazi počinju komplikacije.
Nije samo boja očiju nasledna, već nažalost i sklonost prema bolestima, jer od predaka nismo nasledili samo izgled, talenat, ime, već i sklonost ka više od stotinu različitih bolesti.
Iz embrionalnih matičnih ćelija dobili su krvne ćelije i uspešno ih presadili miševima. Istovremeno, uspešno su okončali izdvajanje i primenu ćelija za terapiju povrede kičmene moždine i Parkinsonove bolesti. Ovaj eksperiment izvršen je na pacovima.
Grupa francuskih naučnika iz Marseja otkrila je mehanizam za određivanje vrste ćelija koju će proizvoditi matične ćelije krvi, objavljeno je u američkom naučnom časopisu "Sel".
Matične ćelije uzete iz fetusa biće injekcijama ubačene u delove mozga pacijenata koji su pretrpeli moždani udar. Lekari očekuju da će na taj način kod njih ponovo uspostaviti mogućnost kretanja i mentalne sposobnosti.
Zahvaljujući matičnim ćelijama, genetičari očekuju da će u narednih dvadesetak godina moći svaki organ da uzgajaju u laboratoriji. Na taj način će biti rešen problem brojnih pacijenata koji godinama čekaju na transplantaciju pojedinih organa.