|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

O važnosti prenatalne dijagnostike

Politika, 5.9.2013
Bebe starijih trudnica su češće sa genetskom „greškom”. Dve do tri buduće majke od 55 testiranih mesečno, nose dete sa hromozomskim poremećajem.

image
/11


Eksperiment u kojem učestvuju majka priroda i žena koja hoće da postane mama tek kada završi studije i zaposli se,a onda krene u potragu za idealnim partnerom, može problematično da se završi. Statistika svedoči da je jedna od 300 žena starijih od 35 godina i jedna od 70 žena starijih od 40 godina pod rizikom da nosi dete sa genetskim poremećajem, a to je ujedno i najstrašniji dokaz da priroda ne prašta „gluvoću” prema zvonjavi biološkog časovnika. O tome svedoči i statistika Odseka za medicinsku genetiku Instituta za mentalno zdravlje, koja govori da od 55 trudnica koje se mesečno testiraju – dve do tri buduće majke nose dete sa hromozomskim poremećajem.


– Ne postoje rupe u zakonima biologije – kada žena zagazi u četvrtu deceniju života raste verovatnoća da nosi dete sa hromozomskim poremećajem. Nažalost, u našu ustanovu dolazi sve više četrdesetogodišnjakinja koje traže odgovor na pitanje da li je sve u redu sa njihovom bebom. Iako zakon obavezuje svakog ginekologa da ženu koja zatrudni sa navršenih 35 godina upozori da bi trebalo da obavi amniocentezu, prilikom realizacije ove preporuke nastaju veliki problemi. Naime, mesečni limit našeg Odseka za medicinsku genetiku je 55 trudnica mesečno, a taj broj je kap u moru, jer žene rađaju sve kasnije. S obzirom na to da rađanje nakon 35. godine nosi rizik, mnoge žene „rezervišu” ovu vrstu testa već u petoj ili šestoj nedelji trudnoće – objašnjava dr Snežana Nikšić, neuropsihijatar i šef Odseka za medicinsku genetiku.

Dodatni problem sa ovom dijagnostičkom metodom, uzimanje uzorka plodove vode u cilju dijagnostikovanja hromozomskih poremećaja, jeste u tome što može da se uradi u ograničenom periodu – od 16. do 20. nedelje trudnoće, pa buduće mame koje ne uđu na mesečnu listu Instituta za mentalno zdravlje i Instituta za majku i dete u Beogradu ili Novom Sadu (ostale zdravstvene ustanove ne rade često prenatalnu dijagnostiku), razmišljaju o mogućnosti da amniocentezu urade u nekoj privatnoj ordinaciji. Iako je svaka trudnica koja prvo, drugo i treće dete rađa posle 35. godine „kandidat” za uzimanje i ispitivanje uzorka plodove vode, odluka o tome da li će da uradi amniocentezu isključivo je na ženi – ona može da nastavi ili da prekine trudnoću ako dobije informaciju da nosi bebu sa hromozomskim poremećajem, a može i da traži ponovno testiranje. Iskustvo zaposlenih u Odseku za medicinsku genetiku govori da devet od deset žena koje saznaju da nose dete sa hromozomskim poremećajem odlučuje da prekine trudnoću – ostale žene zadržavaju bebu zbog verskih ili etičkih razloga.



A na pitanje da li je amniocenteza najpouzdanija metoda i šta ona zapravo detektuje, dr Nikšić odgovara da u plodovoj vodi nije zapisano kompletno zdravstveno stanje bebe.

„Amniocenteza je dobra dijagnostička metoda za otkrivanje poremećaja naslednog materijala na hromozomskom nivou – ona otkriva nasledne poremećaje i mentalnu zaostalost. Međutim, ona ne može da identifikuje genske poremećaje ni (buduće) psihijatrijske bolesti. Takođe, na osnovu analize plodove vode ne možemo da kažemo da li žena nosi slepo ili gluvo dete. Ultrazvučnim pregledom je moguće dobiti odgovor na pitanje da li dete ima srčane mane ili poremećaje u radu unutrašnjih organa”, objašnjava dr Snežana Nikšić.

Iako rađanje deteta u kasnijim godinama nosi određene rizike, naša sagovornica naglašava da ne postoje nikakve biološke garancije da će dvoje zdravih dvadesetogodišnjaka dobiti zdravo potomstvo, jer virusi i lekovi koji su uzeti u prvom tromesečju, takozvanom formativnom periodu trudnoće mogu imati fatalno dejstvo na razvoj ploda. Zato su redovni pregledi – jedini način da se bezbrižno sačeka porođaj.


Otkrivanje Daunovog sindroma

Iako statistika govori da se na 634 porođaja rodi jedno dete sa Daunovim sindromom, odnosno da stopa rađanja ove dece iznosi 1,5 odsto, zahvaljujući kvalitetnoj prenatalnoj dijagnostici u Beogradu je prošle godine, kako nezvanično saznajemo, od 20.000 novorođenih beba rođeno svega osam sa Daunovim sindromom, što iznosi 0,05 odsto.


Izvor: politika.rs

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Tumačenje ultrazvučnih nalaza u trudnoći
EDD, BPD, TCD, GS... pomažemo vam da razumete šta znače sve te skraćenice koje ginekolozi koriste za tumačenje razvoja v...
14
Koliko su u Srbiji česti porođaji kod kuće?
Povećava se broj trudnica u Srbiji koje biraju da se porode kod kuće, u okruženju koje im je poznato i koje ih opušta. I...
5
Regenerativna medicina i matične ćelije
Matične ćelije su osnovne ćelije ljudskog organizma, od kojih tokom razvoja nastaju sva tkiva i organi (neuroni, kosti, ...
4
Uobičajeni pregledi i analize u trudnoći
Pred vama je spisak svih uobičajenih pregleda i analiza koje se rade u trudnoći i približni period kada se oni rade.
4





Rh negativna krvna grupa - rizik za majku ...
Ukoliko u krvi imate Rezus protein onda ste Rh pozitivni (+), kao i većina ljudi, a ako ga nema onda ste Rh negativni (-...
Mikroplastika pronađena u svakom uzorku po...
Naučnici izražavaju zabrinutost zbog uticaja mikroplastike na zdravlje, a istraživanje pokazuje da nas ona prati i pre n...



Anketa

Да сазнате...
пеперутка16

...да носите тројке, шта бисте радили?

Click Here