|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Zašto su nekada žene u Srbiji decu dojile i do osme godine i kojim su trikovima decu "odbijale" od dojenja

Uredništvo portala Ringeraja.rs, 29.4.2023
Umesto laže koristila se pamučna krpica sa prženim brašnom, dobro zašećerenim, koja se detetu stavljala u usta kad plače i na taj način su se deca umirivala.

image
Majke su dojile decu od tri meseca do godine, pa i dve, tri. U izuzetnim slučajevima i po više godina. Foto: Freepik.com
/11


U Srbiji su sredinom 20. veka decu dojile i njihove bake, jer su se žene rano udavale, rađale su više beba, pa su u isto vreme dobijale i svoju decu i unučiće.

Takođe, žene na teritoriji Šumadije u nekim slučajevima su dojile svoju decu i do njihove šeste, pa čak i do osme godine života i to ne bez razloga.

Etnolozi čačanskog i kragujevačkog narodnog muzeja tri godine (2011, 2012 i 2013.) su istraživali detinjstvo i kulturni obrazac kod Srba na teritoriji opštine Kragujevac. Jedna od tema istraživanja bila je i podoj i ishrana dece.

Nataša Nikolić, etnolog Narodnog muzeja u Kragujevcu kaže da je podatak o tome da su nekada bake dojile unučiće jedan od zanimljivih sa terena.

– Majke su dojile decu od tri meseca do godine, pa i dve, tri. U izuzetnim slučajevima i po više godina. Sina Radovana, majka R.G. dojila je osam godina. On je nosio stolicu i govorio joj gde će da sedne da ga podoji. Decu u selu Lužnice majka je dojila tri i pet godina, a u Pajazitovu po šest godina, sve zbog verovanja da će na taj način sprečiti sledeću trudnoću – navodi Nataša Nikolić.

U istraživanju sprovedenom u 17 kragujevačkih sela i samom gradu, došlo se i do podatka da se tokom 20. veka u Šumadiji verovalo da bebu “valja” da podoji i Romkinja, jer su Romi prema narodnom verovanju “srećni ljudi”. Ovaj običaj bio je zastupljen u selu Drenovac kod Kragujevca.

Etnolog Nataša Nikolić obrazlaže da prema narodnom tumačenju postoji “rod po krvi” i “rod po mleku”. Ovaj prvi je rod po ocu, a “rod po mleku” je rod po majci.

Zbog toga su se u prošlosti posebno poštovale žene koje su dojile tuđu decu.

– To je proisteklo iz potrebe za zaštitom deteta na više nivoa, da ga ne štiti samo majka, već i još jedna žena koja bi se našla u nekoj neprilici u budućem životu deteta. Pa i deca te žene smatraju se u tom prvom kolenu braćom i sestrama i između njih su zabranjene bračne veze – objašnjava etnolog.

Da bi prekinule dojenje, majke su pre pola veka pribegavale jedenju belog luka. Prema narodnom verovanju u selu Novi Milanovac kod Kragujevca, to treba da se uradi u petak. Neke majke su mazale grudi ljutom paprikom, neke bi se nagaravile, a neke su jednostavno napuštale dete odlazeći kod majke na dva ili tri dana. Kada se majka odluči da “odbije” dete, više se ne navraća na dojenje, ispričali su istraživačima meštani sela Kotraža.

Umesto laže koristila se pamučna krpica sa prženim brašnom, dobro zašećerenim, koja se detetu stavljala u usta kad plače i na taj način su se deca umirivala. Ovaj je podatak etnologu je ispričan u Kragujevcu.

Nizom obrednih postupaka i magijskih radnji, porodilja i beba su štićene od uroka i nečistih sila prvih 40 dana po porođaju i to tokom čitavog 20. veka. Uz jednostavno obrazloženje – valja se.

Svoja saznanja o običajima i shvatanju podoja i ishrane dece tokom 20. veka etnolog Nataša Nikolić predstavila je na izložbi “Fotografije detinjstva – 16 priča”, u muzeju, Kući prote Miloja Barjaktarovića u Kragujevcu.

Ishrana dece je bila samo jedna od tema kojim se Nataša Nikolić bavila.

Ono što je etnologa zbunilo još na terenu bilo je što za izložbu neće imati fotografije podoja. Niko u 17 sela i Kragujevcu nije imao ni jednu fotografiju žene koja doji. Jednostavno, one nisu fotografisane dok hrane svoje dete sve do pre 30-ak godina.

Marija Raca
Izvor: Telegraf

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Prirodan izbor za miran san vaših mališana
Odabir pravilne i kvalitetne ishrane kojom ćete omogućiti da vaši mališani utonu u miran san predstavlja izazov za svako...
10
KAKO DA ODGOJITE SREĆNU BEBU
Vaša beba je srećna beba? Naučite ključne elemente osnovnih potreba, stimulacije i prilagođavanja. Otkrijte kako da podi...
10
Zapušen nos kod beba i dece
Nos ili nosna šupljina nije samo prostor za vazdušni put do pluća i nazad, već je sastavni deo sistema za disanje, za go...
10
MOTORNI RAZVOJ DETETA - ENIGMA DO DANAŠNJI...
U potrazi za odgovorom gde je istina i kako odbraniti sebe kao roditelja i svoje dete koje je jedinstveno u onom najlepš...
10





Svaka majka ima posebno dizajnirano mleko ...
Najbolji savet za sve majke koje doje, kako one čije bebe sisaju, tako i one koje se isključivo izmazaju je, da pronađu ...
VIDEO: Kada ti mama koja doji bebu upropas...
Da li su mame koje doje eksponat? Za neke jesu. Da li je dojenje u javnosti zaista neukusno? Za neke jeste. I ova pesma ...



Anketa

Трудноћа.
пеперутка16

Који део трудноће вам се највише допао или Најлакши?

Click Here