|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.
Želiš svoj lični kalendar?
PRIJAVI SE i primaćeš e-novosti sa korisnim, zanimljivim i zabavnim sadržajem na svoju e-adresu.

Razvoj deteta: Razvojne faze

Savremeni pogledi na učenje hodanja
Hodanje, hodanje i još jedanput hodanje. To je ono što označava motorički razvoj u prvoj polovini druge godine života. Za dete je hodanje vrlo zabavno, jer upoznaje svet iz potpuno nove perspektive. Za roditelje je možda malo napornije, jer moraju još bolje da osiguraju područja gde bi mališan mogao da se povredi. Moderni pogledi na hodanje deteta se potpuno razlikuju od onih koji su nekada važili. Sigurno ste sreli neku stariju gospođu koja se čudila što vaše dete još ne hoda kada ste joj rekli koliko ima meseci. Verovatno vam je savetovala da morate da ga  postavite na noge, uhvatite za ručice i da mu pomerate nožice. Sigurno je i dodala da će lakše da hoda ako mu kupite tvrde cipelice.

Ako ste na takve stvari i sami pomislili, NE ČINITE TO. Posledice prebrzog opterećenja hodanjem mogu da budu opasne. Deca mogu da počnu da hodaju nepravilno, držeći stopala prema unutra ili prema spolja, ako prebrzo opterete donji deo tela. Svako dete ima svoj raspored razvoja kretanja. Prohodaće onda kada na to bude spremno. U retkim slučajevima, neka deca prohodaju još pre prvog rođendana. Većina ih prohoda do 15. meseca. Mališani koji su veoma aktivni i nemaju strah, obično prohodaju pre svojih vršnjaka koji su po prirodi manje aktivni, oprezniji i skloni detaljnom istraživanju predmeta.

Kada dete prohoda?
Oko prvog rođendana većina dece još ne hoda samostalno. Ipak, mogu već da se podižu oslanjajući se na nameštaj, i da hodaju ako im pružimo pomoć ili je sami potraže u blizini nameštaja. Kratko vreme dete može samostalno da stoji, bez pomoći ili oslonca. Ali je zato već pravi majstor u samostalnom sedenju i podizanju iz ležećeg položaja u sedeći. Isto tako, vrlo je hitro pri puzanju. Može da puzi na sve četiri, kao i po stepenicama. Užitak mu je da ispušta i baca predmete, da ih posmatra kako padaju na pod, i odmah zatim želi da mu ih podignemo. Predmet koji ga zanima pokazuje kažiprstom.
Ubrzo nakon napunjene prve godine većina dece prohoda, ali su pri tome još uvek nesigurni. Hod je nesiguran, noge su zgrčene u kolenima, prsti nogu su često okrenuti na spolja ili na unutra. Zbog ravnoteže drži ruke na gore, i u početku često pada.

Vremenske prekretnice
Ako dete još uvek ne hoda, onda sa navršenih trinaest meseci stoji bez pomoći i održava ravnotežu. Sa četrnaest meseci se saginje, uzima igračku i odnosi je na drugo mesto. Sa petnaest meseci se na sve četiri penje po stepenicama. Dok hoda, rado vuče ili gura različite igračke. Najviše voli one na točkovima koje za vreme vožnje stvaraju zvukove, svetle ili im se pomeraju pojedini delovi. Sa šesnaest meseci pokušava da udari loptu, ali mu to ne uspeva, jer se često desi da stane na nju. Zna već da hoda unazad. Sa godinu i po, dete može uspravno da se penje po stepenicama, ako mu u tome pomažemo. Uspeva, uz manje teškoće, i da sedne na nisku stolicu. U hodu sve manje gubi ravnotežu. Hoda sve brže, i pravi veće korake. Ručice su mu uz telo i pomeraju se suprotno od nogu. Ovo razdoblje je za roditelje jedno od najtežih, jer moraju neprestano da motre na dete. U detetovoj blizini ne sme da bude lomljivih i nestabilnih predmeta, predmeta kojima dete može da se uguši, ili onih koji su na bilo koji način opasni za njega. Takođe ne treba da bude predmeta koje dete može da pokvari. Ovo razdoblje beskonačnog istraživanja koje je trenutno u punom jeku, nestaće jednom, ali do tada morate da budete obazrivi.

Podsticanje detetovog razvoja
Od prvog socijalnog osmeha prošlo je već skoro godinu dana. Sada se dete upoznaje i sa svojim vršnjacima.  Neka deca ne reaguju na prisutnost druge dece, i njihovo ponašanje zovemo socijalno slepo. Prisutnost drugog deteta ih se ne tiče, zanimljivije su im igračke i ostali predmeti. Druga deca na prisustvo vršnjaka reaguju imitiranjem ili izazivanjem, a neka se ponašaju zaštitnički. Pri kraju prve godine dete počinje da učestvuje u druženju, ali je u početku ograničeno na jedno ili dvoje djece. Vezu između dece, pre svega predstavljaju igračke do kojih dete želi da dođe.

Mali istraživač
U ovom periodu mališanova glavna delatnost je radoznalost i istraživanje. Posebno mu je zanimljivo sve što je zabranjeno. Napravićete mu najveću uslugu ako ga što manje ograničavate. I to radite tek tada kada bi svojom aktivnošću mogao da povredi sebe ili vas. Umesto da stalno ponavljate NE, bolje bi bilo da sklonite sve opasne predmete, da bi detetovo istraživanje bilo prijatnije i opuštenije. Mali istraživači koriste roditelje kao sigurnu bazu oko koje kruže dok istražuju, i uvek se vraćaju po ohrabrujući i umirujući dodir. Razdaljina na kojoj kruže oko roditelja je vrlo različita. U poznatoj, domaćoj okolini hrabra deca mogu da izađu iz vidnog polja roditelja, dok se u novoj okolini mnogo dece uopšte ne odvaja od roditelja.

Samostalnost
Mališani postaju naporni jer žele da rade stvari onako kako su oni zamislili, i mnogo puta na svoj način, a ne onako kako se od njih očekuje. Samostalno žele da obavljaju određene radnje. Sami biraju sa čime i na koji način će se igrati. Određuju pravila i tok igre, i tada mnogo manje zavise od roditelja. Radoznalost tera dete na otkrivanje sveta oko sebe. Ono želi odgovore na složena pitanja, iako pri tome ne zna da obrazloži pojedinosti. Potrudite se da ne lažete dete, radije mu priznajte da ne znate odgovor. Vaši komentari i odnos prema pitanjima veoma su važni. Ako dete slušate kao važnog sagovornika, vaš uticaj na njegovu samosvesnost je jači nego sam odgovor. Ako ga podržavate u njegovom razmišljanju i ponašanju, njegova samostalnost će se razviti mnogo pre nego ako ga ograničavate, ili mu preterano namećete vašu volju bez obzira na njegove želje i potrebe. Uz odobravanje i podsticanje, dete jača samosvesnost i uči se da  poštuje sebe.

Strah od nepoznate okoline
Može da se dogodi da mališan koji je do nedavno uživao u samostalnom hodu to više ne želi da  pokušava. Počinje da se boji spoljašnjeg sveta tj. svega što nije njegova domaća okolina. Ako ne uspe da dođe u vaše naručje, ne oseća se dovoljno sigurno da samostalno istražuje. Šta raditi u takvoj situaciji? Posmatrajte koliko je daleko vaše dete sposobno da se udalji od vas bez panike, i kada će ponovno da se vrati u vašu blizinu. Posle nekog vremena, razdaljina će se povećati, i to će značiti veliki korak prema samostalnosti.

Neki mališani rado samostalno stoje uz majku, ali samo do trenutka kada požele da nešto istraže. Tada ih obuzima panika i zahtevaju da ih podignete, jer bi uz vašu pomoć ipak da pokušaju da istražuju. Vaša prisutnost potrebna je mališanu, jer ste vi jedini posrednik između njega i ostalog sveta koji ga okružuje. Dete koje se plaši treba umiriti rečima i glasom.

Socijalizacija
Osamostaljivanje deteta koje je u društvu druge dece različitog uzrasta ili vršnjaka, vrlo je zanimljivo. Mališan će prvo verovatno hteti da posmatra decu iz vašeg naručja, ali ga u suštini jako zanima čega se igraju, i rado bi im se pridružio u igri ili video njihove igračke. Pokažite mu kako da bude društven. Pristojno razmenite nekoliko rečenica sa drugim mamama i njihovom decom, jer će tako vaš mališan da se uči socijalnim veštinama na najefikasniji način – posmatranjem i oponašanjem.

Nemojte da brinete ako vaš mališan nije toliko samostalan kao njegovi vršnjaci. Iako će možda kasnije postati samostalan, to ni izdaleka ne znači da će ceo život da bude samotnjak ili preterano vezan za vas. Mnogi suzdržani mališani će za samo nekoliko godina izrasti u decu koja uživaju u druženju.

Emocionalni razvoj
Emocije se razvijaju vremenom, učenjem, oponašanjem i uslovnim učenjem. Dete posmatra roditelje, braću i sestre, baku i deku, vršnjake, crtane i književne likove... Ono posmatra kako oni reaguju u različitim situacijama, i preuzima njihovo ponašanje kao svoje. U sličnim situacijama, i samo će da doživljava slična osećanja. Njegova osećanja su intenzivna, iako su naizgled površinska.

Veselje, naklonost, ljubomora i ponos
Intenzivna naklonost i ljubav prema roditeljima počinje da se razvija otprilike nakon napunjenih deset meseci. Pravu radost ćemo primetiti kada dete napuni otprilike godinu i po dana, iako osećaj opšteg zadovoljstva možemo da primetimo već kod dvomesečnih beba.

Veselje, naklonost i ljubav prema roditeljima su, obzirom na način izražavanja, ponekad nedeljiva osećanja, i teško se razlikuju kod deteta. Ljubomora se razvija sa napunjenih četrnaest meseci i ostaje prisutna do polovine treće godine. To je složeno osećanje sastavljeno od elemenata ljutnje, straha i naklonosti.

Ponos je jedno od osećanja koje preovlađuje u drugoj godini, i javlja se pri pohvalama koje dete dobija od okoline. Kod dece koja žive u socijalno i emotivno neugodnim okolnostima oko petnaestog meseca života može se razviti depresija, do koje dolazi usled žalosti i tuge. Depresiji su najviše podložna deca koja su sama u bolnici, koja imaju ograničeni kontakt sa roditeljima ili za koje se privremeno brine neko drugi.

Ljutnja
U ovom periodu vrlo su česta negativna osećanja i ljutnja. Oni se pojavljuju kada prekidamo detetove aktivnosti (igranje, istraživanje ormara, kopanje po saksijama za cveće i slično...) ili kada ne ispunjavamo njegove želje. Kao i ostala osećanja, i ljutnja je česta i kratkotrajna, dete je izražava više telom (gestovima) nego verbalno. Cupkanje u mestu, mahanje rukama, odgurivanje, vikanje, otimanje i plač su svakodnevni prizori. Dete mora da nauči da kontroliše ispade osećanja, zato mu mirno obrazložite zašto ste prekinuli njegovu aktivnost i zašto ne sme da se uzbuđuje. Ovakvo ponašanje, ponekad možemo da opazimo čak i kod adolescenata, kao npr. ljuto poskakivanje.

Strahovi mališana
Uprkos većoj samosvesnosti, dete može da ima izrazite strahove od jedne ili više stvari. U ovom uzrastu, deca se pre svega boje konkretnih stvari: buke, životinja, glasnih kućnih aparata, odlaska roditelja na posao, čišćenja ušiju i još mnogo toga što se roditeljima čini potpuno besmisleno. Detetove strahove treba da prihvatite i poštujete, jer su oni za dete stvarni. Kada se dete seti da postoji nešto što ga plaši, pokušajte da mu što jasnije obrazložite da neke stvari izbegavate ne zato što se vi bojite, nego jer se ono boji. Strah će se pojačavati ako se dete mnogo puta suočava sa njim, a pre će biti zaboravljen ako sa njim ima manje iskustva. Zbog toga su metode “pogledaj, nije ništa strašno” dok dete plače od straha, potpuno neuspešne. Dete ne može da prestane da se boji ako ga vi plašite.

Prve reči
Do 18. meseca mališan upotrebljava od pet do dvadeset reči, a razume ih mnogo više. Većina komunikacije još uvek je neverbalna. Kod zdravog deteta govor se razvija spontano, istovremeno sa emocionalnim i motoričkim razvojem, ako živi u okruženju u kome dobija dovoljno govornih podsticaja i razumevanja. Naučnici i pedijatri nisu usaglašeni u tome kada možete da očekujete prve reči vašeg deteta, a kada je vreme za zabrinutost ako dete još uvek ne govori. Detetovu prvu reč očekujte od 7. do 15. meseca života, u retkim slučajevima nešto kasnije. Očekujte oko 50 reči između 18. i 30. meseca, i kombinacije reči između 16. i 30. mjeseca života. Prve smisaone reči pojavljuju se nakon prve godine, pa sve do 18. meseca života. Kombinacija dve reči zajedno najčešće se pojavi oko 14. meseca. Govor je važno sredstvo uspostavljanja socijalnih kontakata i razvoja mišljenja. Ponekad za prve bebine glasove pogrešno mislimo da su to prave reči, na primer kada dete brblja “ma-ma” ili “pa-pa”.

Moramo da naglasimo da govorne (ne)spretnosti ne treba nikada da upoređujete sa drugom decom. Svako dete je posebno i razvija se svojim razvojnim putem.

Veselje govora
Naravno da ćete detetov “govor” vi najbolje razumeti, i to mu pokažite sa zadovoljstvom. Tako ćete podstaći njegov interes za verbalnu komunikaciju. Što češće ispravljajte njegove reči pravom rečju, ali ga ne prisiljavajte da je za vama ponavlja. To je za njega naporno, a pre svega i dosadno. Posebno pazite da svoj način govora prilagodite detetovom razumevanju i stepenu razvoja. Sa njim razgovarajte jasno i razgovetno. Neka vaše reči budu kratke i jednostavne, da bi ih dete prepoznalo i razumelo, iako još ne govori. Šta više bude slušalo vaš govor, dete će dobijati više pravilnih informacija o govornom izražavanju. Ako želite da doprinesete bržem govornom razvoju vašeg deteta, razgovarajte mnogo sa njim i poslušajte ga s ljubavlju i zanimanjem. Pred detetom razgovarajte neposredno i gledajte ga dok govorite, da bi ono videlo vaše lice i pokrete. Što više i što češće govorite neposredno svome detetu. Takođe, razgovarajte sa njim poverljivo u četiri oka.
Za dete, njegovo ime je jedna od najvažnijih reči. Što češće ga upotrebljavajte! Mališan o sebi još uvek ne razmišlja kao o samostalnoj osobi, stoga uvek upotrebljavajte njegovo ime kada govorite o stvarima koje se odnose na njega, da bi što pre postao svesan samog sebe.

Pročitajte još

Moj mališan
Razvojne faze
U vrtić ili kod bake?
Zdravlje i nega
Ishrana
Igrajmo se
Dobro je znati





image
pamaja
Fitolat je obavezni deo moje torbe za porodilište.
Fitolat sam otkrila u prvoj trudnoći. Pošto imam blizance, veoma mi je bilo važno da uspostavim pravilnu laktaciju. Još dok sam bila u porodilištu suprug mi je doneo Fitolat. Ja sam bila oduševljena. Mleko je pravilno nadolazilo, nisam imala mastitis niti bilo kakvih tegoba. Koristila sam ga tokom čitavog perioda dojenja. Moji blizanci su dojene bebe, bez adaptiranih mleka zahvaljujući Fitolatu. Sada su to zdravi sedmogodišnji dečaci. Uskoro nam stiže i seka, tako da će Fitolat biti obavezni deo moje torbe za porodiliste.  Više >>
image

Anketa

Да сазнате...
пеперутка16

...да носите тројке, шта бисте радили?

Click Here