Ringeraja.rs je specijalizovani portal, namenjen budućim roditeljima, trudnicama i roditeljima predškolske dece.
Copyright 2008-2024
Danu media d.o.o. Beograd
Unošenjem dovoljno vitamina i minerala, redovnim šetnjama i izbegavanjem zadimljenih i zagušljivih prostorija ojačaćete imunitet i smanjićete opasnost od prehlada i gripa, kaže dr Nevenka Dimitrijević
Ipak, kako ističe dr Nevenka Dimitrijević, specijalista opšte medicine u DZ „Voždovac“, postoji mnogo toga što možemo da uradimo kako bismo ojačali organizam.
SUVO VOĆE I SMRZNUTO POVRĆE
– Najbolje bi bilo da se, a to nije ni teško ni skupo kao što svi misle, odreknemo tradicionalnog zimskog režima ishrane koji podrazumeva unos velikih količina masne i jake hrane. Na pijacama i u supermarketima ima dovoljno svežeg voća i povrća koje treba jesti što češće kako bismo zadovoljili potrebe organizma za vitaminima i mineralima. Svakodnevno bi trebalo da jedete jabuke, citrusno voće i sveže povrće, koje može da se zameni i zamrznutim. Suvo voće, poput suvih šljiva, smokava i grožđa, predstavlja riznicu neophodnih minerala – kaže doktorka i dodaje da zimi treba uzimati više manjih obroka kako bismo i na niskim temperaturama održali optimalan nivo energije.
Već godinama unazad kod nas se u vreme hladnih dana drastično povećava potrošnja vitaminskih preparata, što, ukazuje dr Dimitrijević, nije uvek dobro.
– Vitamini iz voća i povrća bolji su od veštačkih jer s njima ne možete da se predozirate, što za suplemente ne bih mogla da tvrdim. Ako već uzimate vitaminske dodatke, posavetujte se sa svojim lekarom.
ŠTO DALJE OD TA PEĆI
Osim teške hrane, veliki izazov za zdravlje u ovom periodu predstavlja i činjenica da se zbog hladnoće malo krećemo i da mnogo vremena provodimo u zatvorenim, uglavnom pretoplim prostorijama.
– Iako nam toplota prija, temperatura u stanu ne bi trebalo da prelazi 20 stepeni. Suv vazduh i sedenje pored izvora toplote izazivaju oticanje sluzokože disajnih puteva, te ona postaje prijemčivija za alergene, bakterije i viruse. Isušena sluzokoža gubi elastičnost i na njoj se mikroorganizmi brže razvijaju. Smanjena vlažnost vazduha kod zdravih osoba izaziva nadražajni kašalj i promuklost, a kod astmatičara i pacijenata s hroničnim bronhitisom napade gušenja – objašnjava doktorka i napominje da stanove zimi treba redovno provetravati kako bi se izbacila isparenja od kuvanja i duvanski dim.
ŠETAJTE I PO SNEGU
Bez obzira na niske spoljne temperature, zimi treba biti fizički aktivan i šetati barem pola sata dnevno jer se i tako jača imunološki sistem. To naročito važi za osobe koje pate od visokog pritiska, dijabetesa ili povišenih masnoća u krvi.
– Akutna bolest kod ovih pacijenata duže traje, vezuje ih za postelji i otežava lečenje hroničnih tegoba.
Izvor: zena.blic.rs
Да сазнате...
пеперутка16
...да носите тројке, шта бисте радили?