|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Zašto deca lažu i koliko je to “normalno”

Milica Dobrijević, 21.5.2017
Faza “laži” počinje između treće i četvrte godine života. Ona je znak da je otpočeo pravi kognitivni razvoj. Laž se sastoji iz tri vrlo kompleksne operacije. Prvo, dete treba da ima neku realnu sliku, osećaj za “pravu” realnost. Druga operacija odnosi se na kreiranje alternativne stvarnosti-laži. Treća faza je pokušaj ubeđivanja nekoga u tu alternativnu realnost.
Ključne reči:

image
/11


Deca počinju da ekperimentišu sa svim i svačim od prvih dana na ovoj planeti. Kada savladaju sve motoričke i verbalne tehnike, počine interesovanje za malo komplikovanije stvari.

Faza “laži” počinje između treće i četvrte godine života. Ona je znak da je otpočeo pravi kognitivni razvoj. Laž se sastoji iz tri vrlo kompleksne operacije. Prvo, dete treba da ima neku realnu sliku, osećaj za “pravu” realnost. Druga operacija odnosi se na kreiranje alternativne stvarnosti-laži. Treća faza je pokušaj ubeđivanja nekoga u tu alternativnu realnost.

“Kada dete u ovom uzrastu počne da laže, ono ustvari testira svoju novu sposobnost” – tvrdi Victoria Talwar, profesor razvojne psihologije na Mcgill Univerzitetu u Montrealu. “Deca tada postaju svesna da poseduju sopstvene misli, znanje i verovanje.”

Studija rađena u Waterloo – Ontario, dokazala je da svako dete ima svoju potrebu učestalosti laganja. Snimana deca su tačno u određenim vremenskim razmacima iznosila laži, i to se jasno vidi na video klipu. Četvorogodišnja deca lažu u proseku svaka dva sata, a šestogodišnja svakih devedeset minuta.

Laganje je najizraženije u uzrastu između šeste i desete godine. Nakon toga počinje da ima strmo-silaznu putanju. Razlog za redukovanje laganja je razumevanje posledica laži, kao i shvatanje mogućnosti da će biti uhvaćeni u istoj.

Koji je ispravan potez roditelja?

Ustaljeni odgovor na ovo pitanje bio bi da bi roditelj trebalo svojim primerom da pokaže da laganje nije neophodno u životu. Ali tu postoji velika začkoljica. Nezavisno istraživanje studenata sa Univerziteta Masačusets dokazalo je da 60% ispitanika odrasle populacije, u proseku iznesu dve do tri laži u toku desetominutne konverzacije.

Deca sve upijaju, potvrđuju psiholozi. Kako objasniti detetu zašto ste komšiju slagali da niste oduvali lišće ispred njegove kapije? Deca će vrlo brzo da savladaju bele laži. Na primer kada odete kod svekrve i pohvalite joj ručak, a svima se prevrće želudac od količine masti u supi. Morate da budete obazrivi koliko to često radite. Bele laži imaju svoju svrhu samo kada su dozirane na pravi način. Najhitnija nužda i civilizovanost.

Kada su deca dovoljno velika, sa navršenih šest godina, možete da im postavljate trik pitanja i situacije koje bi im pomogle da shvate posledice laži. Pitanje koje bi trebalo da ih navede na razmišljanje je “kako bi tebi sada bilo, kada bih ti ja rekla da idemo da kupimo sladoled, a umesto toga odvedem te na časove kineskog?”

Ove metode se koriste samo ukoliko dete baš preteruje sa laganjem, svakih pola sata ili češće.

Iznad svega važno je nagrađivati i pohvaliti iskrenost. Uvek preferirati takav odnos. Biti iskren i otvoren prema deci. Zaštiti ih samo od onoga što ih se ne tiče u datom uzrastu.


Izvor: Pasarella.rs


Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Prevencija povreda kod dece
Pravo na zdravu i bezbednu životnu sredinu oslobođenu od nasilja i povreda je jedno od fundamentalnih prava deteta (Konv...
6
Šta treba znati o rupama u pesku pre odlas...
Kopanje rupa u pesku je nešto čega se većina nas sa radošću seća iz perioda detinjstva i želimo da i naša deca mogu da u...
5
U prvim danima školske godine sa decom put...
Deca predstavljaju najranjiviju kategoriju učesnika u saobraćaju i neophodno je da svi mi zajednički delujemo kako bismo...
4
Gledaš kako odlazi, sa tom velikom torbom ...
On je prošao sve testove, ali zašto mene tada niko nije pitao da li sam spremna za polazak u školu?
4





EGOISTA roditelj i deca u takvom okruženju
Deca iz ovakvog okruženja imaju suštinski vrlo težak zadatak. Oni bi trebalo ne samo da zadovolje kriterijume roditelja...
Zašto su deca zapravo srećnija sa manje ig...
Nedavno istraživanje otkrilo je da su deca srećnija kada imaju manje igračaka. Saznajte zašto!



Anketa

Koje ime lepše zvuči?
makkipille

Koje ime vam lepše zvuči?

Talija (28%)

Nera (22%)

Zara (50%)


Ukupan broj glasova: 74

Hvala za glasove. Glasao/la si za sve aktuelne ankete. Izradi svoju anketu!
Click Here