|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Kako odabrati pravu veličinu porcije?

Uredništvo portala Ringeraja.rs, 30.6.2015
Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da je više od 600 miliona ljudi u svetu gojazno, a gojaznost opisuje kao jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova ovog veka, jer donosi povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i moždanog udara

image
/11


Svima nam je poznat onaj ugodni osećaj sitosti, odnosno zadovoljstvo koje osećamo nakon dobrog obroka. Dok je osećaj sitosti poznat, ono što je manje jasno jeste koliko je tačno hrane potrebno pojesti kako bismo došli do tog stanja, imajući na umu da ljudi jedu i nakon što se zasite.

 

Istraživanja pokazuju da ljudi jedu veće porcije kada se poslužuju veće količine hrane. Upravo to je razlog zašto je veličina porcije hrane važna. Debljanje može biti uzrokovano povećanjem unosa energije i/ili smanjenjem njene potrošnje, ali šta tačno utiče na to koliko ćemo jesti?

 

Neuro-nauka o „suzdržanoj ishrani“

 

Novo istraživanje Nestlé Istraživačkog centra (NRC), sprovedeno u saradnji sa Univerzitetskim bolničkim centrom Vodua, Univerziteta u Lozani u Švajcarskoj, pruža dodatne dokaze da „kontrola ishrane“ utemeljena na motivaciji i pažnji igra ključnu ulogu u izboru veličine porcije.

 

Primetili smo postojanje dva paralelna mehanizma, kaže dr Žuli Idri, koordinatorka istraživanja. Prvi je više orijentisan na brojanje - koliko je hrane na tanjiru, koliko kalorija sadrži i koliko ćete se osećati ispunjenim nakon što se porcija pojede. Drugi mehanizam je regulatornog tipa - procenjuje koja je količina prikladna da bi se osećali sitim do idućeg obroka. Ono što još uvek ne znamo je da li je taj drugi mehanizam na neki način poremećen kod ljudi koji imaju tendenciju prejedanja. Komunikacija u vezi sa tim regulatornim mehanizmom je nešto što bi ljude moglo osvestiti da kontrolišu svoj osećaj gladi.

 

Liza Edelson, takođe naučnica Nestlé Istraživačkog centra, kaže da su neki ljudi nesvesni veličine porcija koje poslužuju i jedu.

 

Količina hrane koju su roditelji procenili da serviraju svojoj deci bila bitno drugačija od one koju su kasnije servirali tokom istraživanja u laboratoriji – otkriva Liza Edelson.

 

„Grickalice”

 

Još jedan način prevelikog unošenja hrane je neizostavno „nepromišljeno jedenje“, poput nesvesnog „grickanja“ uz TV. Grickalice treba da budu poslastice koje jedemo iz zadovoljstva, a ne sa namerom da nas zasite. Liza Edelson zato preporučuje podsticanje ljudi da na tanjir izvade samo određenu količinu hrane, a ostatak sklone sa stola.

 

Čak i minimalan napor koji je potrebno uložiti za donošenje još hrane iz kuhinje može vas podstaći na razmišljanje treba li vam ta hrana zaista – poručuje Edelsonova.


Edukacija o veličini porcija je bitna

 

Istraživanja pokazuju da edukacija može uticati na izbor prave veličine porcija. Iz tog razloga, Nestlé se dobrovoljno obavezao da na sva pakovanja proizvoda za decu i porodicu do kraja 2015. godine stavi smernice o preporučenim porcijama, da bi kupci već na mestu prodaje mogli da se detaljno informišu i donesu odluku o kupovini. Kompanija takođe razvija nove alate i nove vrste ambalaže, da bi se kupci edukovali o tome šta predstavlja odgovarajuću veličinu porcije i da bi im pomogla u pravilnom odabiru.


devojcica

 

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Jaja smanjuju rizik od kardiovaskularnih o...
Kanadski naučnici otkrili su da jaja pomažu u prevenciji koronarnih bolesti, visokog pritiska i raka.
3
Šta je zdravije – kafa ili čaj?
Postoji mnogo tekstova na ovu temu. Danas imamo veliki broj istraživanja koja su se bavila ovim pitanjem. Sabiranjem rez...
3
Začini u hrani pomažu u kontroli telesne t...
Istraživanje pokazalo da ekstrakti cimeta i ljute papričice podižu nivo oksidacije masnoća u organizmu i time utiču na p...
3
Presađivanje uzgajanih organa biće standard
Zahvaljujući matičnim ćelijama, genetičari očekuju da će u narednih dvadesetak godina moći svaki organ da uzgajaju u lab...
3





Kesten kao lek
Pitomi kesten ili castanea sativa je visoko drvo sa bujnom i velikom krošnjom, poreklom iz jugoistočne Evrope i Male Azi...
Jedite lubenice!
Lubenica (Citrullus lanatus) je jednogodišnja biljka koja potiče iz Afrike. Ona je slatko povrće bogato vodom.



image
Sanidej
Želela bih da podelim svoje pozitivno skustvo sa Cortinat kremom.
Cortinat sam počela da koristim kada je beba imala problem sa pelenskim ojedom. Delovao je brzo i posle nekoliko mazanja ublažio crvenilo i regenerisao oštećenu dečiju kožu. Nije prošlo mnogo i ponovo sam se vratila ovoj sjajnoj kremi. Stres i hronični umor bili su uvod za muku koja me je zadesila-seboreični dermatitis na licu. Koža je bila ispucala i ljuspasta, svrbela je i crvenela se. Izgledala sam uzasno, tako sam se i osećala. Cortinat mi je posle svega 3 dana terapije doneo olakšanje- svrab je prošao, crvenilo se smanjilo, kao i perutanje kože. Problem sa ovom bolešću je što se često vraća, ali znam da ću uz pomoć Cortinat kreme uspeti da ublažim simptome. Ova sjajna krema mi je pomogla i nakon ujeda komaraca smanjivši otok i crvenilo. Zbog toga je moj izbor uvek Cortinat krema, boljeg prijatelja koža nema.  Više >>
image

Anketa

Трудноћа.
пеперутка16

Који део трудноће вам се највише допао или Најлакши?

Click Here