|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Svakog dana obojim tanjir sa pet porcija voća i povrća

dr.sc.Tena Niseteo, dipl.ing.preh.teh., 28.11.2017
Pravilna ishrana i redovna fizička aktivnost su dragoceni čuvari zdravlja i dobre forme. U planiranju uravnotežene ishrane važnu ulogu imaju voće i povrće, zbog čega nutricionisti širom sveta pokreću razne inicijative u cilju povećanja dnevne konzumacije upravo tih namirnica. Preporukom o unosu najmanje pet porcija, od čega dve treba da budu voće, a tri povrće, ideja je približiti široj populaciji koju količinu je potrebno konzumirati kako bi se zadovoljila dnevna potreba za nutrijentima poput vitamina i minerala, ali i dodatno obogatio jelovnik dijetalnim vlaknima, elektrolitima i antioksidansima.

image
/11


  • Svetska zdravstvena organizacija je na osnovu velikog broja naučnih istraživanja dala preporuku o dnevnom unosu od najmanje 400 grama voća i povrća, što odgovara broju od pet porcija
  • Porcije se najjednostavnije i najbrže određuju pomoću dlana, odnosno šake, pri čemu je svakom sopstvena šaka ujedno i mera porcije

 

 

Pravilna ishrana i redovna fizička aktivnost su dragoceni čuvari zdravlja i dobre forme. U planiranju uravnotežene ishrane važnu ulogu imaju voće i povrće, zbog čega nutricionisti širom sveta pokreću razne inicijative u cilju povećanja dnevne konzumacije upravo tih namirnica. Preporukom o unosu najmanje pet porcija, od čega dve treba da budu voće, a tri povrće, ideja je približiti široj populaciji koju količinu je potrebno konzumirati kako bi se zadovoljila dnevna potreba za nutrijentima poput vitamina i minerala, ali i dodatno obogatio jelovnik dijetalnim vlaknima, elektrolitima i antioksidansima. Voće i povrće dolazi u širokom spektru boja, oblika i ukusa, te je po pravilu siromašno kalorijama.

 

Svetska zdravstvena organizacija (WHO) je na osnovu velikog broja sprovedenih naučnih istraživanja dala preporuku o dnevnom unosu od najmanje 400 grama voća i povrća, što odgovara broju od pet porcija.

 

Porcije se najjednostavnije i najbrže određuju pomoću dlana, odnosno šake, pri čemu je svakom sopstvena šaka ujedno i mera porcije. Tako, na primer, porcija banane ne podrazumeva celu bananu, već veličinu skupljene šake. Za odraslu osobu to je najčešće polovina banane, a za manje dete oko trećine ili četvrtine banane. Porcija bobičastog i orašastog voća podrazumeva količinu koja stane u otvoreni dlan, dok porcija voća i povrća poput kruške, jabuke, mandarine, brokolija, karfiola ili cvekle obuhvata količinu koja stane u zatvorenu šaku. Iako nutricionisti savetuju konzumaciju sezonskog, odnosno svežeg voća i povrća, u porciju možemo uključitii i konzervirano, kao i zaleđeno voće i povrće.

 

Priroda nudi upravo ono što našem organizmu treba u određenom godišnjem dobu. Tako tokom jeseni i zime daje plodove koji su naročito bogati vitaminom C, antioksidansima poput kvercetina u jabuci i kruški, kao i beta glukana kog možemo da nađemo u pečurkama i kestenu, a koji pomaže u borbi protiv čestih prehlada i infekcija u hladnijem zimskom periodu. Skoro svako voće i povrće ima pozitivno dejstvo na naše zdravlje, ali uprkos tome većina odraslih, ali i dece često zaboravi da pojede svojih pet porcija na dan. Kako bi deca usvojila pravilan stav o važnosti svakodnevne konzumacije voća i povrća, važnih za njihov rast i razvoj, veliku ulogu ima edukacija i istrajnost roditelja.

 

Da je decu od najranijeg uzrasta potrebno edukovati o važnosti pravilne i uravnotežene ishrane pokazuju i rezultati istraživanja sprovedenog na više od 4.000 učenika sedmih razreda iz 61 škole u Srbiji, u okviru projekta Zdravo Rastimo. Reč je programu edukacije osnovnoškolske dece o pravilnoj ishrani i važnosti fizičke aktivnosti kojim kompanija Nestlé nastoji da doprinese odrastanju zdravijih generacija. Tako je pre sprovedene edukacije 44 odsto učenika znalo kako tanjir pravilne ishrane treba da sadrži voće, povrće, žitarice, proteine, mleko, vodu i masti, dok se nakon održane edukacije taj procenat znatno povećao i iznosi 67,2 odsto. Povećao se i broj učenika koji su tačno odgovorili da jednu porciju voća predstavlja jabuka srednje veličine – čak njih 49,8 odsto. Ipak, zabrinjavajuće je što 27,4 odsto učenika svakodnevno dva ili više puta konzumira slatkiše, a njih 44 odsto pije sokove jednom ili više puta dnevno.

 


U nastavku predstavljamo nekoliko saveta kako da sa lakoćom povećate svakodnevnu konzumaciju voća i povrća:

 

1. Ako ste ljubitelj slatkog, u svoj doručak uključite voće i pritom birajte žitarice koje sadrže sušeno voće, poput suvog grožđa, brusnica, orašastih plodova (badema i/ili lešnika) ili u žitarice za doručak dodajte šaku mešanog suvog i orašastog voća. Ako više uživate u slanim namirnicama, dodajte doručku povrće poput šargarepe, paradajza ili salate, koji mogu biti i dodatak sendviču.

 

2. Na posao ili u školu uvek sa sobom ponesite voće koje ne zahteva dodatnu pripremu, i koje je odmah spremno za konzumaciju  - kao što su banana, jabuka i/ili kruška. Tako će svaka užina postati bogatija za porciju voća!

 

3. Danas su popularni smoothie napici. Smoothie koji sadrži mlečni proizvod u kombinaciji s voćem može biti odličan samostalan obrok, a vrlo često sadrži i više od jedne porcije voća. Osim toga, tu su i sokovi koji uz voće uključuju i porciju zelenog lisnatog povrća poput blitve, kelja ili mladog spanaća. Postoje praktične posude u kojima ovakav napitak možete da ponesete na posao ili u školu. Imajte na umu da je dva decilitra sveže ceđenih i sto odsto prirodnih sokova od voća i povrća ekvivalent jednoj porciji voća ili povrća na dan. 

 

4. Uz svako jelo servirajte salatu. To ne treba uvek da bude zelena salata, već u obzir dolaze i salate poput kiselih krastavaca, cvekle ili pečene paprike, a dobrodošle su i sezonske zimnice poput ajvara i pinđura, koji se, takođe, ubrajaju u porciju povrća, a mogu biti odličan dodatak bogatom i „pametnom“ sendviču.

 

5. Svi ponekad volimo da nešto pregrizemo između obroka, i zato je uvek dobro imati pri ruci zdrave grickalice poput lešnika, badema ili oraha, odnosno sezonskog orašastog voća. One značajno doprinose unosu omega tri masnih kiselina potrebnih za bolju koncentraciju, a uz to imaju snažno protivupalno dejstvo. Gde god se nalazili, uvek možete grickati ove plodove, smanjiti osećaj gladi i osigurati dodatnu porciju voća i „pametan“ obrok tokom dana.

 

Autor: dr.sc.Tena Niseteo, dipl.ing.preh.teh.

 

 

Nestlé je najveća svetska kompanija za proizvodnju hrane i pića. Posluje u 189 zemalja širom sveta, a njenih 328.000 zaposlenih svakodnevno su posvećeni osnovnoj Nestlé svrsi – unapređenju kvaliteta života i doprinosu zdravijoj budućnosti. Nestlé Adriatic je prisutan u regionu od 2003. godine, zapošljava više od 750 ljudi u regionu i upravlja fabrikom prehrambenih i konditorskih proizvoda u Surčinu.

Nestlé nudi širok portfolio proizvoda i usluga potrošačima, kao i njihovim kućnim ljubimcima, osmišljen u skladu sa njihovim životnim potrebama. Među više od 2.000 Nestlé brendova su globalno prepoznati NESCAFÉ i NESQUIK, ali i omiljeni lokalni brendovi, kao što je CIPIRIPI. Učinak kompanije zasnovan je na strategiji ishrane, zdravlja i zdravog života. Sedište kompanije Nestlé je u švajcarskom gradu Veve, u kom je i osnovana pre više od 150 godina.


Promo objava

Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

Pomozite svom tinejdžeru da izađe na kraj ...
Masna koža, akne, bubuljice...ovi izazovi su veliki za tinejdžere i nije im lako. Bitne i dinamične hormonske promene u ...
4
Uporna Ešerihija - Ne ignorišite simptome
Bol, pečenje pri mokrenju, često mokrenje i neodložna potreba za mokrenjem, potom bolno izmokravanje malo ili nimalo uri...
3
COGNITIVA: Povećajte snagu mozga!
Idemo u teretanu da jačamo mišiće. Trčimo i planinarimo da bismo bili izdržljiviji. Vodimo računa šta jedemo, da bismo b...
3
Semenke i orašasti plodovi
Posebno važne namirnice su: integralne žitarice (pšenica, seitan, raž, ječam i druge), semenke i orašasti plodovi (orah,...
2





Evo zašto treba da jedemo jagode
Vreme je jagoda, iako ih ima i van sezone, sada su najukusnije. Mnogo je razloga da iskoristite narednih nekoliko nedel...
Pomerena granica aflatoksina sa 0,05 na 0,...
Ministar poljoprivrede Goran Knežević najavio je danas promenu pravilnika kada je u pitanju ispravnost mleka.



Anketa

Трудноћа.
пеперутка16

Који део трудноће вам се највише допао или Најлакши?

Click Here