|      
Želiš da odustaneš od takmičenja?
Pre nego što potvrdiš svoju odluku, upoznaj se sa detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (26.04 -30.04.2021) prilikom dolaska na portal prepoznamo i omogućimo ti neometano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.

Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.

Da li još uvek želiš da odustaneš od takmičenja?
Ringeraja.rs koristi "kolačiće" u cilju pružanja boljeg korisničkog iskustva, praćenja posećenosti i prikaza oglasa. Postavke prihvatanja kolačića podesite u vašem internet pretraživaču.
Nastavkom korišćenja smatra se da se slažete sa korišćenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".   Saznajte više.

Važnost primene probiotika uz antibiotike!

Uredništvo portala Ringeraja.rs, 29.10.2015
Antibiotike treba uzimati isključivo pod kontrolom lekara. Osobama koje uzimaju antibiotike preporučuje se ishrana bogata vlaknima, ali i korišćenje probiotskih preparata, jer je dokazano da probiotici, u više od 65 odsto slučajeva, sprečavaju nastanak antibiotskog proliva.

/11


Slučajnim otkrićem 1928. godine čovečanstvo je postalo bogatije za jedan od najvažnijih lekova u istoriji medicine i počelo je novo doba borbe protiv zaraznih bolesti i njihovih uzročnika – mikroba. Proučavajući kulture stafilokoka, profesor bakteriologije Aleksandar Fleming uočio je da neke plesni razaraju okolne kolonije bakterija. Po imenu plesni, Penicillium notatum, supstanca je nazvana penicilin. Prvi put je primenjen na čoveku 1941. godine i tako je ušao u istoriju kao uspešan lek koji je spasio hiljade ranjenika tokom II svetskog rata. Sledila su i otkrića drugih antibiotika i danas oni nisu samo produkti gljivica i plesni, nego i visokom tehnologijom proizvedeni sintetička jedinjenja koji zauzimaju važno mesto u lečenju infektivnih i parazitarnih bolesti. Važno je napomenuti da antibiotici nisu efikasni protiv virusa i da lečenje antibioticima kod virusnih bolesti ne donosi nikakvu korist. Antibiotici su lekovi koji sprečavaju rast bakterija i primenjuju se u lečenju bakterijskih infekcija, kao takvi su neophodni, međutim, uzimanje antibiotika često kao nuspojave prate različite gastrointestinalne (stomačne) tegobe, a najčešće dijareja!

 

 

U normalnim okolnostima, kada je čovek zdrav, u crevnoj flori nalazi se i veliki broj „dobrih“ ili saprofitnih bakterija koje nas brane od „loših“ patogenih bakterija koje ulaze u organizam na razne načine, hranom ili, češće, preko prljavih ruku. Iako je neko podrazumevano mišljenje  da su ćelije koje su zadužene za očuvanje imuniteta smeštene u nosu ili plućima, najveći odbrambeni sistem našeg organizma se zapravo nalazi - u crevima.

Crevna flora je uglavnom stabilna i konstantna. Stvara se u prvih šest meseci od rođenja i bitno zavisi od majčinog mleka i od tipa porođaja, beba po rođenju dolazi u prvi kontakt sa saprofitnim bakterijama koje će nastaniti creva. Zato je i važno negovati i održavati crevnu floru stabilnom.

Do remećenje ove ravnoteže, koje se manifestuje različitim tegobama, a najčešće dijarejom, kako kod dece tako i kod odraslih, ipak često dolazi, što virusnim/bakterijskim infekcijama ali u velikom procentu i upotrebom antibiotika.

Najčešća antibiotska terapija podrazumeva davanje antibiotika širokog spektra, a što je antibiotik šireg spektra to je i dijareja češća, pogotovo ukoliko su lečenja antibioticima česta. Produženo davanje antibiotika, kao i kombinacija više njih dodatno povećava rizik od dijareje.

 


Koji je razlog dijareje tokom i nakon primene antibiotika?


Antibiotik obično poremeti veoma važnu ravnotežu među mikroorganizmima koji “žive i rade” u crevima, na taj način što ne pravi selekciju između uzročnika infekcije i korisnih bakterija pa redom i bez selekcije "ubija" i dobre bakterije. Na taj načim otvara prostor razmnožavanju bakteriji Clostridium difficile, koja je prilično otporna na većinu antibiotika, a pogotovo sojevi koji produkuju toksin koji izaziva dijareju. Kao takva, ona je najčešći uzročnik bolničkih epidemija kod starijih osoba, i uzročnik teških dijareja pogotovo kod dece.

Zbog pobrojanog, antibiotike treba uzimati isključivo pod kontrolom lekara.

Osobama koje uzimaju antibiotike preporučuje se ishrana bogata vlaknima, ali i korišćenje probiotskih preparata, jer je dokazano da probiotici sprečavaju nastanak antibiotskog proliva.

 

Po definiciji Svetske zdravstvene organizacije pod probiotskim preparatima se podrazumevaju preparati u čijem sastavu se nalaze živi mikroorganizmi koji, ako se daju u dovoljnoj meri, ispoljavaju povoljan efekat na zdravlje. Naročito su efikasne probiotske bakterije iz roda Lactobacillus i Bifidobacterium. Takođe, različite studije su pokazale da probiotske gljivice Saccharomyces boulardii imaju fantastičan zaštitni efekat kod proliva izazvanih antibioticima širokog spektra.

Saccharomyces boulardii  je jedina probiotska gljivica. Izolovao ju je 1923. godine Henri Bulard  francuski naučnik  iz kore voća Liči, koja će kasnije po njemu biti nazvana. Najčešća primena je u terapiji dijareje (akutne i hronične).

 

 

Bulardi® (Saccharomyces boulardii) se ne apsorbuje iz gastrointestinalnog trakta. Unosi se oralno, efikasno tretira crevnu floru i kompletno se izbacuje iz creva. Ima 10 puta veću površinu ćelije nego bilo koja probiotska bakterija čime vezuje za sebe veći broj patogenih mikroorganizama i ubrzava njihovu eliminaciju iz organizma. Sprečava nastanjivanje i rast štetnih bakterija u crevima. Bulardi® je rezistentan na antibiotike tako da se preporučuje primena uz svaki antibiotik jer nema transfera gena odgovornih na rezistenciju antbiotika.

Pritom, nema pauze i vremenskog ograničenja ( 2-3 sata pre ili posle uzimanja antibiotika) prilikom uzimanja Bulardi® probiotika,  to je razlika između probiotskih bakterija i gljivica, nema vremenske razlike u primeni nego se uporedo primenjuje sa antibioticima, jer njegova rezistentnost na antibiotike to dozvoljava ( on je gljivica pa ga antibiotici ne "ubijaju")

Takođe, Saccharomyces boulardii je izuzetno koristan u terapiji Helicobater pylori

Na 2.220 pacijenata u meta-analizi iz 2015. godine je potvrđeno da Saccharomyces boulardii uz trojnu terapiju, povećava stopu eradikacije Helicobacter pylori, smanjuje rizik od neželjenih efekata trojne terapije (56% je manji rizik), smanjuje učestalost dijareje za 49% i nauzeje za 40%.

Bulardi® Saccharomyces boulardii deluje protektivno, uništava patogenu crevnu floru, podstiče i gradi zdravu mikrofloru.

 

 

 

 Bulardi® probiotik u rekordnom roku zaustavlja dijareju, normalizuje rad creva, ublažava simptome i skraćuje trajanje već postojeće dijareje!

Svojim jedinstvenim mehanizmom delovanja Bulardi Probiotik vezuje loše bakterije za sebe i razgrađuje bakterijske toksine pa samim tim potpuno eliminiše uzročnike dijareje iz creva i sprečava njihovo štetno dejstvo.

 


Bulardi Probiotik izuzetno efikasno sprečava pojavu dijareje ukoliko se uzima preventivno. Bulardi Probiotik je potpuno prirodan preparat koji eliminiše loše bakterije i njihove toksine iz organizma, a istovremeno reguliše kiselost, obnavlja sluzokožu i pojačava lokalni imunitet u crevima.

Jedna ćelija  Bulardi® probiotik-a ima 10 puta veću površinu nego pobiotske bakterije, čime vezuje za sebe veći broj bakterija i virusa i ubrzava njihovu eliminaciju iz organizma.

 

Odaberite pravi probiotik UVEK kada koristite antibiotik, naročito kod dece!

 

 

 

Bulardi® Probiotik Junior je jedini probiotik na tržištu koji mogu koristiti deca već od 2. meseca života, a koji sadrži provereno efikasnu kombinaciju: BULARDI + CINK.

 

 



DOKAZANO EFIKASNA DOZA: 5 MILIJARDI SACCHAROMYECS BOULARDII

Bulardi se preko 80 godina koristi kao rešenje za sve tipove dijareja (proliva).

Efikasna doza od 5 milijardi probiotske kulture Bulardi u rekordnom roku normalizuje rad creva, ublažava tegobe i skraćuje trajanje dijareje kod dece.

Bulardi je jedini probiotski preparat čije dejstvo antibiotici ne mogu da oslabe, zbog čega se može koristiti i istovremeno sa antibioticima.

Zbog brojnih kliničkih studija i iskustava pacijenata koja potvrđuju njegovu efikasnost, Evropsko društvo pedijatara gastroenterologa, hepatologa i nutricionista (ESPHAGAN) preporučuje S.Bulardi kao prvi izbor u terapiji i prevenciji dijareja.

 

CINK SMANJUJE TEŽINU i TRAJANJE DIJAREJE i DODATNO JAČA IMUNITET

Cink dokazano efikasno smanjuje težinu, trajanje i ozbiljnost dečije dijareje.
Suplementacija cinkom poboljšava apsorpciju vode i elektrolita i na taj način sprečava mogućnost dehidratacije. Istovremeno, pomaže regeneraciju epitela creva i obnavljanje njegove funkcije.
Cink se može koristiti i preventivno za jačanje imuniteta i odbrambenih sposobnosti, kako od dijareja, tako i od drugih infekcija.

Svetska zdravstvena organizacija i UNICEF su dali zvaničnu preporuku da cink treba da bude sastavni deo tretmana za rešavanje problema dijareje.

 

BEZ MAGNEZIJUM STEARATA – POVEĆANA BEZBEDNOST ZA DECU

Za magnezijum stearat se spekuliše da kod pedijatrijske populacije u određenim slučajevima može biti toksičan.

Izostavljanjem ovog sastojka, isključena je bilo kakva mogućnost rizika, i osigurana potpuna bezbednost preparata Bulardi® Probiotik Junior, koji sprečava proliv kod dece.

 

 

Bulardi® Probiotik JuniorBulardi® probiotik ne sadrže alergene mleka tako da su bezbedni za primenu kod dece i odraslih koji su alergični na proteine mleka, ne sadrže laktozu pa su pogodni i za sve sa intolerancijom na laktozu. Ne sadrže gluten, pa su pogodni i za sve sa celijakijom.

 


Klikni “Like” i dodaj svoj komentar na članak:

DNK analizom protiv raka dojke
Osnovni cilj DNK analize jeste utvrđivanje genetičke osnove velikog broja naslednih oboljenja. Sada, mnogo pre pojave pr...
5
Zaljubljenost čuva mentalno zdravlje
Mnoga naučna istraživanja su potvrdila da ljubav blagotvorno deluje na organizam jer osim što jača imunitet, ulepšava te...
3
Frka! Dete vas je zateklo u krevetu
Kako treba reagovati kad se dete suoči sa eksplicitnom scenom seksa između roditelja, objašnjava Svetlana Virijević-Mudr...
3
Još jedan razlog da uživate u pivu
Muškarcima koji žele da postanu očevi uglavnom se savetuje da izbegavaju alkohol. Ipak, studija pokazuje da bi poneka ča...
3





Vitamini i aktivnost najbolji za imunitet
U periodu smene toplog i hladnog vremena, organizam ima više potreba. Ako obratite pažnju na hranu koju jedete i stil ži...
Zauške (parotitis)
Zauške su akutna virusna sistemska infekcija koju karakteriše otok pljuvačnih, i to najčešće parotidnih, čvorova.



Anketa

Нос.
пеперутка16

Како чистите нос мале деце?

Click Here