Ringeraja.rs je specijalizovani portal, namenjen budućim roditeljima, trudnicama i roditeljima predškolske dece.
Copyright 2008-2025
Danu media d.o.o. Beograd
Nepravilna ishrana kao i pogrešan izbor i kombinovanje namirnica, u ljudskom organizmu izazivaju procese koji negativno utiču na zdravlje čoveka.
Zdrava hrana je ona hrana koja u sebi ne sadrži previše belančevina i masti (posebno životinjskog porekla, kakve se nalaze u mesu, jajima, siru, ribi), a bogata je ugljenim hidratima, vitaminima i mineralima koje sadrže biljna hrana, voće, integralne žitarice, semenke. Za normalno funkcionisanje organizma i dobro zdravlje potrebno je uneti više od 6 hranljivih materija: ugljeni hidrati, proteini, masti, vitamini i minerali, voda. Osnovne grupe namirnica u kojima se one nalaze su voće i povrće, hleb i žitarice, mleko i mlečni proizvodi, masnoće, mahunarke.
GRUPA NAMIRNICA | HRANLJIVE MATERIJE | OSNOVNA FUNKCIJA | NALAZE SE U
|
VOĆE I POVRĆE | Ugljeni hidrati, vitamini, minerali | Daju vlakna, energiju, | svom voću i povrću
|
HLEB I ŽITARICE | Ugljeni hidrati, vitamini, minerali | Obezbeduju energiju i | integralnom hlebu, testu, pahuljicama, pirinču, proji
|
MLEKO I MLEČNI PROIZVODI | Kalcijum, vitamin A, vitamin D | Rast kostiju, zuba, rad mišića i nerava | mleko, sir, jogurt, kačkavalj, sladoled
|
MAHUNARKE | Proteini, gvožđe | Izgradnja i obnavljanje kože, kose, krvi, kostiju, mišića, prenos vitamina | soja, grašak, bob, naut, kikiriki, biljni puteri |
Osnovni problem savremenog čovečanstva u pogledu nepravilne ishrane jeste prekomerno uzimanje šećera, masti i soli.
Masti i masnoće
obezbedjuju masne kiseline neophodne za rast i kalorije koje daju energiju našem organizmu. Masti spadaju u makronutrijense zajedno sa belančevinama i ugljenim hidratima. One su sastojak naše svakodnevne ishrane i imaju najveću energetsku vrednost od svih nutrijenasa (1g masti=9 kcal). Danas se ishrana bogata mastima posebno zasićenim mastima dovodi u vezu sa nastankom kardio i cerebrovaskularnih oboljenja kao i sa nastankom izvesnih formi raka (debelog creva, prostate, dojke, pluća). Unos masti se kreće u različitim populacijama u odnosu od 15-40 % pa i više ukupne energije unete hranom dnevno. Danas se smatra da je unos do 30 % optimalan.
Uloga masti u organizmu je sledeća:
Izvori masti mogu biti namirnice biljnog i životinjskog porekla. Svinjska mast, puter, pavlaka, punomasni sirevi, meso, iznutrice, masna mesa, mlečna mast su najveći izvori masti u namirnicama životinjskog porekla. Biljne masti su ulja koja se dobijaju ceđenjem semenki biljaka (kukuruza, suncokreta, soje, maslina).
Šećeri
najbrže proizvode energiju i masnoće, ali ne daju ništa osim toga. To su prosti ugljeni hidrati, koji u organizmu trenutno sagorevaju i ne zadržavaju se dugo, tako da energija kratko traje i ponovo se oseća potreba za hranom i to uglavnom šećerima. Preterane količine utiču na pojavu gojaznosti, karijesa, visokog krvnog pritiska, dovodi do uništavanja kalcijuma (invalidnost i deformiteti) i ostalih bolesti.
1 gram šećera sadrži 4 kalorije.
Ukoliko želite da izbegnete prekomeran unos šećera u organizam izbegavajte slatkiše, konzervirano voće, sladoled, žele, čokoladu i kremove, puding, kolače, preterano slatke pite i testa.
Beli šećer bi se trebao izbaciti iz upotrebe, a umesto njega bi bilo poželjno koristiti malteks (ječmeni slad), prirodni med, smeđi šećer ili žuti šećer.
So
je začin i jedan od retkih minerala u čovekovoj ishrani. Slanost je jedan od osnovnih ukusa. Dobija se iz morske vode ili iz rudnika soli. Osnovni sastojak soli je natrijum - hlorid (NaCl). Natrijum i hlor su neophodni svim živim organizmima. Mogu se naći u biljkama, ribi i mesu, ali je so, zbog visoke koncetracije natrijum - hlorida, njihov najbolji izvor. So igra važnu ulogu u regulisanju količine vode u organizmu. Neumereno unošenje soli u organizam je nezdravo, a može dovesti i do povišenog krvnog pritiska, šloga, srčanih problema, bolesti bubrega i oticanja čitavog organizma, jer so vezuje vodu. Treba obratiti pažnju da se so u skrivenom obliku nalazi u mnogim prerađevinama. Skriveni izvori soli su: supa u kocki, začini, gotovi prelivi za jela, kiseli krastavci i ostala turšija, masline, slana peciva, puter od kikirikija, soda bikarbona, prašak za pecivo, lekovi.
Dakle unos masti, šećera i soli jeste bitan za organizam, međutim treba ih konzumirati u granicama normale, jer prekomerno unošenje može izazvati razne bolesti.
Љубљење детета у уста.
пеперутка16
Да ли (мама и тата) љубите дете у уста? А да ли га још неко љуби (на иницијативу детета)? Овде мислим на дете до 3 године. старости.